Značajno je vrijeme za kruh u Americi, nakon što se posljednjih godina govorilo kako je loš za zdravlje zbog glutena i ugljikohidrata. No sada je sve više ljudi koji su spremni platiti više kako bi dobili pravi kruh. Najviše različitih vrsta kruha ima u New Yorku. Bloomberg piše o tome kako je kruh ponovo prihvaćen.
Dnevno se u Hvatskoj baci više od 135 tona kruha. To što nije friško ne znači da kruh nije jestiv i koji dan nakon što ga kupimo u pekarama i trgovinama. No, postoje razna rješenja da ih se ponovno iskoristi: u Italiji rade panzanellu i ribollitu, i pappa al pomodoro. Ako ništa, uvijek se mogu napraviti brusketi – prepečeni kruh, češnjak, maslinovo ulje i povrće. U tradicionalnoj grčkoj kuhinji pronaći ćete skoradliu. Riječ je o gustom pireu od češnjaka na podlozi od krumpira, oraha, badema i natopljenog starog kruha. Fattoush je bliskoistočna verzija panzanelle. Sadrži nasjeckanu salatu s puno peršina, vinaigrette i krutone od odstajale pogače. Zatim gazpacho – tradicionalna španjolska hladna juha od rajčica. No, jeste li znali da njeizn tajni sastojak upravo kruh? Eto, sad znate. Green
Gdje bi, molim lijepo, hrvatska obitelj nedjeljom trebala kupiti kruh svoj svagdašnji kojim će nahraniti svoj nukleus, ako ne u pekarnici? Nigdje, osim onih 16 radnih nedjelja u godini koje trgovci imaju po vlastitom izboru. Hrvatski će nukleus, prema tome, u budućnosti nedjeljom jesti svagdašnji kruh star najmanje jedan dan. Međutim, ostaje na snazi da se neradne nedjelje ne primjenjuju na brojne druge prodajne objekte. Sudeći po snalažljivom hrvatskom nukelusu, pekarnice bi uskoro mogle niknuti na svim spomenutim mjestima pa ćemo u nedjelju po kruh morati skoknuti na željeznički ili autobusni kolodvor. Ako je tamo gužva, možemo sjesti na gradski bus do Međunarodne zračne luke Franjo Tuđman gdje možemo kupiti avionsku kartu za Split pa kruh pokušati kupiti u trajektnoj luci. Ivan Grobenski za Glas Podravine.
Pekara u regiji Zaljeva San Francisca je od kruha napravila “Pana Sola” – skulpturu visoku 180 centimetara u obliku Hana Sola, lika iz “Ratova zvijezda” onako kako je izgledao nakon što je bio “zamrznut u karbonitu” u filmu “Imperij uzvraća udarac”. Suvlasnice pekare “One House Bakery” u Beniciji u Kaliforniji, provele su tjedne u oblikovanju, pečenju i sastavljanju skulpture u prirodnoj veličini stavljajući na drvenu konstrukciju dvije vrste tijesta, od kojih jednu bez kvasca, s višim sadržajem šećera, koja će trajati duže. Njih dvije su radile noću, kada zatvore pekaru. S ljubavlju izrađeni detalji prikazuju uznemireno lice Hana Sola i kako se napreže da ispruži ruke. N1
Svaki se dan u Hrvatskoj baci 135 tona kruha vrijednih 600 milijuna kuna, a prosječan stanovnik EU-a na godinu odbaci hranu vrijednu 1500 kuna. Procjenjuje se da si 55 milijuna stanovnika Europske unije svaki drugi dan ne može priuštiti kvalitetan obrok. Problem bacanja namirnica nije samo ekonomski i ekološki, dakle, već i moralni. 24sata
Konzumacija kruha ili druge namirnice koja sadrži ugljikohidrate na kraju obroka mogla bi pomoći osobama koje boluju od šećerne bolesti u regulaciji razine šećera u krvi, pokazuje novo istraživanje. Osobe s dijabetesom tip 2 koje prvo pojedu namirnice koje su izvor bjelančevina i povrće a tek potom kruh ili neki drugi izvor ugljikohidrata poput soka od naranče imaju značajno niže povećanje šećera u krvi nakon obroka u usporedbi sa situacijom kada prvo pojedu namirnice koje su izvor ugljikohidrata, kažu dr. Alpana Shukla i dr. Louis Aronne iz Sveobuhvatnog centra za kontrolu težine na Weill Cornell Medicine u New Yorku. Lider, Daily News
“Uprave trgovačkih lanaca će kupovati ono što im se najviše isplati i što tržište traži, a ne ono što ministar dekretom odredi. To su tržišni mehanizmi, koje ministar neće promijeniti ni svojim upisima na Fejsu ni nekakvim propisima. A što se nas kupaca tiče, plaćamo dovoljno i poreza i PDV-a da sasvim pristojno pomažemo hrvatskoj proizvodnji i poticajima i ne moramo gledati odakle je nešto, naše je pravo naš teško zarađeni novac trošiti tamo gdje želimo”, piše Goran Vojković. Index
Zdrave vrste brašna i kako ih koristiti
Alternative bijelom kruhu
Unazad nekoliko desetljeća prosječan Hrvat pojeo bi između 85 i 90 kg kruha i peciva godišnje. Danas, prema istraživanju Hrvatske agencije za hranu, 50,3 kg ili dnevno u prosjeku 137,82 grama kruha ili oko 3,5 šnite. No treba uzeti u obzir da 61% kućanstava ne pojede sav kupljeni kruh, a 14% ga baca u smeće. Udruge proizvođača upozoravaju kako je problem uvozni kruh, samo lani su uvezeni pekarski proizvodi u vrijednosti 114,2 milijuna eura ili 867,9 milijuna kuna. Večernji
Svaki sedmi kruh ili pecivo na našem stolu nisu domaći. Naime, prema statistici HGK-a, u prvih deset mjeseci 2015. uvezli smo kruha, peciva i kolača za čak 94,5 milijuna eura, 11% više nego u istom razdoblju 2014., zbog čega samo čak 3. po uvozu pekarsko-prehrambenih proizvoda. Uvozimo smrznuta pa zatim dopečemo, a to se najviše odnosi na trgovačke lance poput Spara, Kauflanda i Lidla koji vani zakupljuju čitave tvornice. Zemlje iz kojih uvozimo su Njemačka, Italija, Slovenija, Francuska i Poljska. Poslovni