Jeste li pročitali barem jednu knjigu u proteklih godinu dana? 45% hrvatskih građana je pročitalo - Monitor.hr
24.04.2021. (11:00)

55% nije pročitalo

Jeste li pročitali barem jednu knjigu u proteklih godinu dana? 45% hrvatskih građana je pročitalo

Rezultati su to ispitivanja koje je na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika provela agencija Kvaka Ured za kreativnu analizu, objavljeni u povodu 10. Noći knjige. Godine 2018. na to pitanje pozitivno je odgovorilo 56 posto ispitanika. Godinu kasnije, 2019., taj je postotak pao na 42 posto, da bi 2020. zabilježio relativan oporavak, na 49 posto. Najviše se čitalo krimiće, a golema većina građana smatra da knjiga nije izvor znanja. HRT


Slične vijesti

20.01. (13:00)

Kako na webu, tako i na zemlji

Evo gdje je sve književnost u Hrvatskoj

Oni koji se bave književnošću valjda su neminovno nemirnog duha. Stalno nešto traže, ogledaju se, preispituju… Tako si je ekipa iz Bookse postavila pitanje gdje se sve nalazi književnost, pa ih je promatranje kroz književni dalekozor odvelo u više smjerova diljem Hrvatske, a završili su i na kotačima, u zvučnicima i u sandučićima elektronske pošte. Komikaze je recimo mreža za širenje stripovskih aktivnosti, Hrvatski zvukopis je aplikacija koja prati vašu šetnju ulicama. Književnost je na kotače preselila putopjesnikinja Maja Klarić. Babino polje na Mljetu ima svoju Malu otočku biblioteku, a tu je i Centar za kazalište potlačenih POKAZ. Zanimljiv je i podcast Bliski susreti jezične vrste, ujedno i prvi o jeziku u Hrvatskoj i regiji… Ostalo pogledajte na Booksi.

26.12.2022. (17:23)

Booksin podcast: Što se sve čitalo u 2022. godini

29.10.2022. (18:30)

Sve kvalitetnija izdavačka kuća Lumen na Interliber donosi naslove Martina, Kinga, Atwood, Weira i drugih

16.03.2022. (23:00)

Iz lošeg modela u još gori

Kako neki nakladnici Ministarstvo koriste kao jedini izvor prihoda

Ministrica Nina Obuljen Koržinek promijenit će model otkupa knjiga za knjižnice od iduće godine. Taj model trebao bi izbjeći apsurdne situacije – da neki nakladnici imaju i više od 70 posto udjela sredstava Ministarstva u godišnjem prihodu ili da nakladnik u sedam godina dobije 10 milijuna kuna. Novi model sadrži jednu veliku promjenu – sada se odgovornost odabira naslova s članova Kulturnog vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost, koje je dio Ministarstva i ima savjetodavnu ulogu, ‘’prebacuje’’ na knjižnice. Zajednica nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori taj model nisu prihvatili jer, kako su rekli Nacionalu, smatraju da će tako dodjela novca biti netransparentnija.

23.03.2021. (00:00)

Lektira za milijardere

Ekonomski klasici koje vam preporučuju Gates, Bezos i Zuckerberg

  1. Poslovne avanture, John Brooks – i dalje najbolja poslovna knjiga koju sam ikada čitao – rekao je Gates.
  2. Od dobrog do izvrsnog – Zašto su jedne tvrtke uspješne… a druge nisu, Jim Collins – autora ove knjige Collinsa mladi Bezos je pozvao u Amazon. Nakon što je Collins razgovarao s menadžerskim timom tvrtke, Bezos je odlučio promijeniti ekonomsku strukturu prema njegovim savjetima. Jedan od njegovih savjeta bio je da se prestanu fokusirati na kratkoročne dobitke nego da donose dugoročne odluke koje vode do uspjeha.
  3. Bogatstvo naroda, Adam Smith – prvi put je objavljena 1776. godine, a postala je temeljem ekonomske znanosti. Bogatstvo naroda opisuje korijene prosperiteta u Engleskoj i Nizozemskoj
  4. Kraj moći, Moisés Naím – nakon što je Zuckerberg ovu knjigu preporučio na svojoj Facebook stranici ‘Godina knjiga’ (‘A Year of Books’), rasprodana je za manje od 48 sati u cijelom svijetu. Financial Times proglasio ju je najboljom knjigom u 2013. godini, a slava joj je od tada samo rasla. (24 sataEntrepreneur)
11.01.2021. (13:00)

Investicija broj jedan

Finski poučak: Obrazovanje je skupo, ali neznanje košta mnogo više

Jutarnji donosi prikaz zanimljive knjige “Fenomenalno učenje iz Finske” autorice Kirsti Lonka (izdanje Ljevak, studeni 2020.): “S obzirom na naše kratke školske dane i činjenicu da u Finskoj nema večernjih instrukcija, naši su rezultati, s obzirom na vrijeme provedeno u školi, odlični. Naša djeca imaju vremena za igru i uživanje u životu. Odlični rezultati te bogatstvo i zadovoljstvo životom obično ne idu ruku pod ruku” Jutarnji

21.12.2020. (15:30)

Biće skoro propast sveta (nek propadne nije šteta)

Teoretičar kolapsologije: Svijet je doživio opći srčani udar, a mi nismo bili spremni za takav brz i brutalan šok

Kolapsologija proučava rizike od sloma naše industrijske civilizacije pa iako koncept društvenog ili civilizacijskog kolapsa postoji već godinama, kolapsologija usmjerava svoju pozornost na suvremeno, industrijsko i globalizirano društvo. Zagovornici te teorije smatraju da će najviše, ako dođe do kolapsa, biti pogođeni gradovi, mnogi će se sektori naći na udaru, povećat će se siromaštvo, krađa i nesigurnost i prije nego što to spoznamo, sve će se početi raspadati. Pablo Servigne jedan je od teoretičara kolapsologije i koautor knjige ‘I drugačiji kraj svijeta je moguć – kako živjeti s kolapsom‘ kaže: “Čini se kao da se oko toga više nitko previše ne uzbuđuje. Danas se sve više mirimo s činjenicom da se događaju globalne katastrofe, kao i s činjenicom da one podrazumijevaju i sustavnu, globalnu kataklizmu.” Jutarnji