Kako će se Hrvatska izvući iz krize uzrokovane koronom? - Monitor.hr
26.03. (21:00)

Sad smo kratko kod kuće, kad se vratimo na posao počinju dugotrajni problemi

Kako će se Hrvatska izvući iz krize uzrokovane koronom?

Ekonomski lab počinje seriju tekstova o interakciji između epidemije i gospodarstva, jer je očito da će se fokus ove društvene drame postupno seliti na to područje. Prvi tekst je o ograničenju fiskalnog kapaciteta, iliti o sposobnosti države da skuplja novce. A novca će nedostajati, za što postoje tri rješenja:

  1. Izravna međunarodna pomoć hrvatskom proračunu (iz EU)
  2. Sklapanje aranžmana sa službenim međunarodnim kreditorima (MMF, uz što obično idu strogi uvjeti)
  3. Pojačano oslanjanje na HNB (što može završiti inflacijom)

Slične vijesti

15.09.2018. (18:30)

Danas je godišnjica početka financijske krize

Sjećam se 15. rujna 2008. godine kao da je bio jučer. Tokom vikenda koji je tome prethodio su tadašnji američki ministar financija Henry Paulson, šef Sustava federalnih rezervi (FED) Ben Bernanke i vodeće glave Wall Streeta očajnički – i naposljetku uzaludno – tražili kupca za banku Lehman koja je bila pred bankrotom. Banka je na kraju morala u stečaj. Ostala je gomila dugova od 600 milijardi dolara. Posao je izgubilo 25.000 ljudi u ovoj banci, a milijuni ljudi su ostali bez dobrog djela svoje imovine kada su burze doživjele krah – piše za DW profesor Thomas Straubhaar

03.03.2017. (12:09)

Jel to dovoljno da ne ponove?!

Banke platile 321 milijardu dolara kazni od krize 2007.

Banke širom svijeta platile su oko 321 milijardu dolara kazni od globalne financijske krize 2007.-2008. godine, i to za nedopuštena ponašanja poput pranja novca, tržišnih manipulacija pa sve do financiranja terorizma. Većinu su platile banke iz Sjeverne Amerike – blizu 63 posto, a očekuje se da će u idućim godinama europski i azijski regulatori uhvatiti korak s agresivnijim i efikasnijim kolegama iz SAD-a pa globiti tamošnje banke. Najviše kazni naplaćeno je 2014., iduće godine iznos je drastično pao, da bi lani opet počeo pomalo rasti, kako pokazuje Bloombergov grafikon. Reuters

27.11.2016. (12:13)

Superhikov plan

Razlika između bogatih i siromašnih nikad veća

U ekonomskoj krizi najviše su izgubili oni koji su imali najviše i najmanje, no u razvijenim zemljama oporaviti su se uspjeli tek ovi prvi, što je uz državne mjere rezanja pridonijelo još većem produbljivanju jaza između bogatih i siromašnih do rekordne razine, objavio je OECD. Nejednakost se mjere Ginijevim koeficijentom, i on je najviši u Čileu, Meksiku, SAD-u i u Turskoj, dok je najniži na Islandu, u Norveškoj, Danskoj, Sloveniji i Finskoj, koje imaju i najniže stope siromaštva. Novost je i da u kategoriju najugroženijih od siromaštva osim tradicionalne skupine iznad 65 godina polako ulaze i mladi. T-Portal

21.10.2016. (14:45)

Propali eksperiment

Traži se novi New Deal – masovni otpis dugova i veće plaće

Svijetu prijeti nova financijska kriza zbog golemih dugova poduzeća, kućanstava i država, koji su narasli na 225% vrijednosti svjetskog BDP-a, upozorili su Konferencija za trgovinu i razvoj Ujedinjenih naroda (UNCTAD) i Međunarodni monetarni fond (MMF) u godišnjim izvješćima (tu [pdf] i tu [pdf]). Kad izbije ta kriza, vjerovnici će biti prisiljeni na masovni otpis dugova zbog njihove nenaplativosti, nezabilježen u povijesti čovječanstva. Iz UN-a poručuju kako je sustav koji je vjerovao u globalno tržište propao i uništio srednju klasu te da pod hitno treba promijeniti paradigmu – podići udio plaća u BDP-u i natjerati financijski sektor da umjesto bonusa vlasnicima kapital ponovno usmjerava u investicije i proizvodnju. Novi list

02.11.2015. (08:54)

Pilili granu na kojoj sjede

Obama je bio u pravu, a EU u krivu u vezi s izlaskom iz recesije

“Jesam ti rekao”, izjavio bi Obama Angeli Merkel na sastanku G20 da je malo nepristojniji. Godine nakon krize pokazale su koliko su SAD i UK bili u pravu što se tiče monetarne politike, a Europska unija u krivu, baš kao i nakon Velike depresije. Europska središnja banka dizala je kamatne stope umjesto da ih ruši i stvara investicijski povoljnu klimu koja bi pokrenula i potrošnju, a zatim i zaposlenost. EU je štedjela umjesto da troši, piše Guardian.

14.10.2015. (18:08)

Idemo dalje

Goldman Sachs: Stigao je treći val financijske krize

Analitičari grupe Goldman Sachs tvrde da je financijski kriza koja traje već sedam godina ušla u treću fazu koju karakterizira sveobuhvatan pad cijena na tržištu roba, usporavanje u Kini i drugim tržištima u razvoju te globalni deflacijski trendovi. Mediji naširoko citiraju bilješku analitičara GS-a Petera Oppenheimera, a pojedini izvori, poput International Business Timesa sugeriraju da je riječ o najavi financijskog sudnjeg dana. Index