Kina želi sagraditi podvodnu mrežu vlakova do SAD-a - Monitor.hr
07.04. (18:00)

Podvodni choo-choo

Kina želi sagraditi podvodnu mrežu vlakova do SAD-a

Kina želi izgraditi liniju za brzi vlak dugu 13.000 kilometara (8.078 milja) koji bi putovao od kontinentalne Kine, preko Sibira u istočnoj Rusiji, i to pod morem kroz Beringov tjesnac do Aljaske, preko stjenovitih vrhova kanadskog Yukona i Britanske Kolumbije do SAD-a. Nakon što bi je izgradili, želja je dodatno proširiti mrežu vlakova koji bi na sličan način vodili u svaki kutak SAD-a. Cijena ulaganja? Prava sitnica. Oko 200 milijardi dolara. Iako ideja postoji još od 2014. godine, zasad nema riječi o njezinoj konkretnoj realizaciji. IFL Science


Slične vijesti

Utorak (15:00)

Savez kavez

NATO-ov summit u Madridu održava se u jeku najveće krize u Europi od kraja Drugoga svjetskog rata

Na trodnevnom summitu koji danas počinje u Madridu jedna od glavnih tema trebala bi biti novi strateški koncept za idućih 10 godina koji bi definirao Rusiju kao direktnu sigurnosnu opasnost za NATO savez. Sastanak se održava u ključnom trenutku za Savez – nakon neuspjeha u Afganistanu i unutarnjih neslaganja u doba američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je prijetio da će povući SAD iz NATO-a. Glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg najavio je povećanje broja vojnika u visokoj pripravnosti s oko 40.000 na više od 300.000. NATO se nada da će time stvoriti novu strukturu snaga u sklopu koje će nacionalne jedinice biti na različitim razinama pripravnosti, spremne, bude li potrebno, vojno djelovati u kratkom roku. Stoltenberg smatra da s Moskovom treba ostaviti “otvorene linije komunikacije” kako bi se spriječili mogući incidenti. Summit se održava na 40. obljetnicu članstva Španjolske koja je ušla u NATO 30. svibnja 1982. godine, kao 16. članica. Aljazeera

Utorak (12:00)

"Demokracije omogućuju najbolji put za razvoj"

G7 pokreće globalni investicijski program za infrastrukturu

G7 pokreće globalni investicijski program za infrastrukturu od gotovo 600 milijardi dolara do 2027.  godine. Na summitu u Njemačkoj, kancelar Olaf Scholz, aktualni predsjedavajući G7, najavio je da bi program „Partnerstvo za globalnu infrastrukturu” trebao omogućiti ulaganja diljem svijeta za zaštitu klime, u energetski sektor i u zdravstveni sektor. Američki predsjednik Joe Biden je rekao da će SAD u idućih pet godina mobilizirati 200 milijardi dolara javnog i privatnog kapitala za ovo partnerstvo, ali da to nije dobrotvorna akcija: „To je investicija koja će se isplatiti svima, uključujući američki narod i narode svih naših zemalja i koja će potaknuti sve naše ekonomije.” Projekt bi trebao biti  alternativa kineskom projektu „Novi put svile” iz 2013. s pomoću kojeg ta država otvara nove trgovinske puteve k Europi, Africi, Južnoj Americi i Aziji.  Deutsche Welle

15.06. (20:00)

Pas koji laje, ne grize

U SAD-u i Kini, za sada, ne postoji politička volja za promjenom stajališta o Tajvanu

Nakon što je američki predsjednik Joe Biden upozorio Kinu zbog Tajvana Peking je najoštrije odgovorio da će slomiti svaki pokušaj tajvanske neovisnosti, piše BBC. (…) Kinezi moraju jako paziti ako žele pokrenuti invaziju na Tajvan, pogotovo dok traje ukrajinska kriza, jer je kinesko gospodarstvo znatno povezanije s globalnim gospodarstvom nego rusko”, kaže William Choong, viši stručni suradnik na Institutu za studije jugoistočne Azije. (…) U SAD-u i Kini ne postoji politička volja za promjenom stajališta o Tajvanu s obzirom na bitne događaje ove godine – američke izbore u studenom i 20. kongres Komunističke partije Kine u drugoj polovici godine na kojem se očekuje da će predsjednik Xi Jinping dodatno učvrstiti vlast. Jutarnji

 

01.06. (00:00)

Globalno tržište nafte

Rusija se okreće Aziji, a Europa Africi

Ruska invazija na Ukrajinu izmijenila je globalno tržište nafte, s afričkim dobavljačima koji se pojavljuju kako bi zadovoljili europsku potražnju, dok Moskva pogođena zapadnim sankcijama sve više pribjegava rizičnim pretovarima s broda na brod kako bi svoju naftu dopremila u Aziju.
Stručnjaci ocjenjuju da će se Rusija ipak moći nositi sa zabranom izvoza nafte u Europsku uniju, ali pod uvjetom da Azija i posebno Kina, nastave kupovati njezinu naftu. Sankcije uvedene Moskvi zbog napada na Ukrajinu, uključujući američku zabranu uvoza nafte, potaknule su Rusiju da se izvozno polako odvoji od Europe, gdje se njezina nafta izbjegava i okrene se kupcima u Indiji i Kini kojima nudi znatne popuste. Lider

20.05. (14:00)

I Tram 11 je umjetnička sloboda, yeah right

Kako Rusija i Kina instrumentaliziraju povijest

Da revizionističko shvaćanje povijesti može imati smrtonosne posljedice trenutno pokazuje ruski agresorski rat u Ukrajini. I prije izbijanja rata Putin se okušavao kao povjesničar. U srpnju 2021. objavio je esej pod naslovom “O povijesnom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca”. U tekstu iz 2021. on optužuje Zapad zbog “opasnog revizionizma”. Putin se tome želi suprotstaviti kao “sveznajući državnik” koji zna “jednu povijesnu istinu”. Istina, koja prema Putinu glasi: Rusi i Ukrajinci oduvijek su bili jedan intelektualni entitet. Zapad je taj, prema Putinovom mišljenju, koji pokušava Ukrajinu pretvoriti u “anti-Rusiju”. Rusija to, prema njegovim riječima, nikada neće dopustiti i, ako je potrebno, spriječiti će to silom i upotrebom oružja. Mnogi obrasci etno-nacionalističkog pogleda na povijest, koji imaju Putin i njegove pristaše u Kremlju, također se mogu pronaći među kineskim dužnosnicima. Pri tome Kina želi proći bolje od Sovjetskog Saveza, koji kineski predsjednik Xi Jinping više puta navodi kao upozoravajući primjer. DW

17.05. (20:00)

"Onaj tko kontrolira sadašnjost, kontrolira prošlost" (Orwell, 1984.)

Kad povijesne laži postanu službene istine

Novinarka Katie Stallard u svojoj najnovijoj knjizi Dancing on Bones  opisuje kako moćnici u Rusiji, Kini i Sjevernoj Koreji koriste povijest u vlastite svrhe. Povijest, kako kaže dalje, stvara legitimitet, usko je povezana s identitetom građana i ima prednost za autoritarne vladare jer se njome može manipulirati prema potrebi. “Gospodarski uspjesi dolaze i prolaze. Povijest je ono na što se možete osloniti”, kaže Stallard. Da revizionističko shvaćanje povijesti može imati smrtonosne posljedice trenutno pokazuje ruska agresija u Ukrajini. Narativ o navodnom rusko-ukrajinskom jedinstvu koje Zapad osujećuje dio je bipolarnog svjetonazora i razmišljanja u kategorijama velikih sila, kaže Andreas Kappeler. Za Putina, samo moćne zemlje – poput Rusije, SAD-a i Kine – igraju ulogu, a “male” države poput Ukrajine nemaju svoju agendu. Velike sile su pak uključene u ideološko natjecanje koje se vodi svim sredstvima. Deutsche Welle

09.05. (14:00)

Umjetni um caruje, roboti klade valjaju

Hidroelektranu visoku 180 metara u Kini sagradit će roboti i 3D printeri

Kineski znanstvenici gradilište pretvaraju u najveći 3D printer na svijetu, a završetak projekta očekuje se 2024. godine. Bespilotne bagere, kamione, buldožere, strojeve za asfaltiranje i valjke potpuno će kontrolirati umjetna inteligencija. “Nakon godina razvoja i testiranja 3D print tehnologija za izgradnju velike infrastrukture zrela je za masovnu primjenu. Ona će osloboditi ljude teškog, repetitivnog i opasnog posla” – rekao je vodeći znanstvenik projekta. Jutarnji

28.04. (00:00)

Hvala Kino što misliš na nas

Kineska svemirska agencija razvija plan za skretanje asteroida s putanje

CNSA planira razviti napredan sustav detaljnog i preciznog praćenja putanja asteroida koji kruže Sunčevim sustavom, ali i sustav aktivne obrane Zemlje od onih koji bi joj se mogli naći na putu. Kinezi kažu i kako će 2025. godine u svemir lansirati i prvu sondu koja bi imala cilj testirati ovu tehnologiju, odnosno – poput spomenutog DART-a – pokušati skrenuti jedan asteroid s njegove putanje. Kina u ovaj projekt ulazi kako bi zaštitila cijeli planet i sveukupno čovječanstvo od mogućeg devastirajućeg udara asteroida. Sustav na Zemlji pratit će asteroide i katalogizirati one koji su potencijalno opasni, tvrde iz njihove svemirske agencije. Bug

22.03. (09:00)

War on the Rocks

Ukrajinska lekcija za Tajvan

Američka platforma za vanjskopolitičke analize i komentare na temu nacionalne sigurnosti  War on the Rocks  ističe pet stvari o kojima bi Washington i saveznici trebali voditi računa kako bi pomogli Tajvanu u slučaju kineske invazije. Rad obavještajnog sektora, hitre i snažne gospodarske mjere, samo su neke od njih.  Jutarnji

16.03. (14:00)

Kina u ukrajinskom ratu igra svoju igru: Kome će se prikloniti?

Nakon što je prebrodila početnu zbunjenost u reakcijama na rusku invaziju Kina je postavila temelje strategije kako bi se zaštitila od najgorih gospodarskih i diplomatskih posljedica s kojima bi se mogla suočiti te da bi imala koristi od geopolitičkih pomaka kad se dim raziđe, piše  New York Times. Međutim CNN navodi da je jako malo znakova toga da Kina planira u potpunosti presjeći svoje veze s Rusijom zbog rata u Ukrajini. To ostavlja otvorenom zabrinjavajuću mogućnost za američke dužnosnike – Kina bi mogla pomoći produžiti krvav sukob u kojem gine sve više civila, a istodobno učvršćuje autoritarni savez, izravnu konkurenciju SAD-u. Tportal