Pješice bi bilo cool
Koliko treba do Mjeseca – različitim prometnim sredstvima
How long it would take to reach the moon
pic.twitter.com/J1BgE0aDLT— Science girl (@sciencegirl) February 13, 2026
How long it would take to reach the moon
pic.twitter.com/J1BgE0aDLT— Science girl (@sciencegirl) February 13, 2026
U članku na Psychology today ističu da su neki pojedinci strastvenije pratili misiju Artemis II iz duboko ukorijenjenih psiholoških potreba. Prvenstveno, ona aktivira naš kolektivni identitet; osjećaj pripadnosti čovječanstvu koje zajednički postiže nemoguće, nadilazeći individualne granice. Evolucijski gledano, misija hrani naš urođeni nagon za istraživanjem nepoznatog, dok u društvenom smislu nudi prijeko potrebnu nadu i viziju napretka. Sitna nadogradnja: Dok članak spominje inspiraciju, psihologija dodaje da ovakvi trenuci izazivaju strahopoštovanje (awe), koje nam znanstveno dokazano smanjuje stres i povezuje nas s drugima, pretvarajući tehnički let u univerzalni simbol ljudske otpornosti.
Neil deGrasse Tyson u podcastu StarTalk objašnjava da glavni motiv za odlazak na Mjesec, nekad i danas, nije bila čista znanost, već geopolitičko natjecanje – nekad sa SSSR-om, a danas s Kinom.
Iako NASA slavi “savršen uron” u Pacifik, put do stalne baze na Mjesecu i leta prema Marsu pun je prepreka. Glavni izazovi su golemi troškovi (preko 100 milijardi dolara), tehnički problemi s toplinskim štitom te kašnjenja privatnih partnera poput SpaceX-a. Dok ambiciozni planovi predviđaju slijetanje 2028. godine, stručnjaci upozoravaju da bi proračunska i tehnička zahtjevnost, uz oštru konkurenciju Kine, mogle usporiti ostvarenje ovog svemirskog sna. HRT
Follow the crew around the Moon during the Artemis II mission with AROW—the Artemis Real-Time Orbit Website—on web and mobile!
Track Orion’s location, get mission stats, and even use AR on mobile to see where the crew is relative to your spot on Earth. https://t.co/tlH0b4ZvTB pic.twitter.com/50M2SfOjE4
— NASA Artemis (@NASAArtemis) March 6, 2026
NASA je predstavila AROW (Artemis Real-time Orbit Website), digitalni alat koji javnosti omogućuje praćenje misije Artemis II. Korisnici mogu pratiti četveročlanu posadu u letjelici Orion tijekom desetodnevnog putovanja oko Mjeseca. Sustav nudi podatke o brzini, udaljenosti i putanji, dok mobilna aplikacija uključuje proširenu stvarnost (AR) za lociranje Oriona na nebu. Za entuzijaste su dostupni i precizni vektori stanja te podaci o efemeridama za izradu vlastitih vizualizacija. Ova misija ključni je korak prema stalnoj prisutnosti na Mjesecu i budućim letovima prema Marsu. NASA
Timeline of the Artemis II mission pic.twitter.com/cO4p0ptrIB
— Science girl (@sciencegirl) April 3, 2026
Iz Svemirskog centra Kennedy poletjela je raketa SLS s kapsulom Orion, noseći posadu koju čine Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen. To je prva misija koja uključuje Mjesec nakon pola stoljeća. Tijekom desetodnevnog putovanja, ovaj američko-kanadski kvartet testirat će sustave upravljanja i izvoditi znanstvene eksperimente u lunarnoj orbiti. Misija je ključni korak programa Artemis za uspostavu trajne prisutnosti na Mjesecu i pripremu za buduće pohode na Mars, nastavljajući tamo gdje je Apollo 17 stao 1972. godine. Index
NASA se sprema 6. veljače lansirati misiju Artemis II, prvu ljudsku misiju prema Mjesecu još od 1972. Četvero astronauta u letjelici Orion obići će Mjesec bez slijetanja, u desetodnevnoj misiji koja služi kao ključni test tehnologije za buduća spuštanja. Posada će ispitivati sustave za život u dubokom svemiru, a pri povratku na Zemlju dosegnut će oko 40.000 km/h – najveću brzinu u povijesti ljudskog leta. Misija otvara put povratku na Mjesec i kasnije – prema Marsu. Index
SpaceX je uspješno testirao Starship, novu generaciju svemirske letjelice koju Elon Musk želi uputiti ka Mjesecu i Marsu. Testni primjerak Starshipa u punoj veličini kratko se, uz pomoć jednog raketnog motora, podigao uvis oko 150 metara te sletio koji trenutak kasnije u neposrednoj blizini mjesta polijetanja.
Povijesna indijska misija na Mjesec nije uspjela – sve je teklo glatko do pred samo spuštanje modula Vikram na Mjesec s kojim je kontakt izgubljen na samo 2,1 kilometar od površine na lunarnom južnom polu, nekoliko trenutaka prije nego je modul treba sletjeti. Da je misija Chandrayaan-2 uspjela, Indija bi postala četvrta država koja se spustila na Mjesec. Times of India…