Komentari štrajka rudara u BiH

Posljednji Mohikanci jednog doba

Komentari štrajka rudara u BiH

Višednevni štrajk rudara iz sedam rudnika u BiH razotkrio je agoniju u kojoj tamošnji rudari već godinama žive i rade zbog nesposobnosti i nezainteresiranosti vlasti da riješe njihov status. Koristili su se i spinovi u pokušaju da rudare ocrne u javnosti kao krivce za eventualnu krizu snabdijevanja električnom energijom koje bi, po njima moglo početi nedostajati, pa bi došlo do redukcija struje, a onda i do, ispuni li se išta od rudarskih zahtjeva, njenog poskupljenja. (Novosti – Rudari rade, uprava krade)

Za rudare i općenito čitavu tu ekonomiju, ne mare ni oni koji s rudnicima upravljaju, a kamo li šira javnost. Njihovo vrijeme je prošlo, ostat će zapisane priče o Husinskoj buni i Labinskom ustanku, netko će se sjetiti i Alije Sirotanovića ili Arifa Heralića s one smeđe novčanice, ali definitivno je došlo vrijeme da ti ljudi zaista odu u raj i da se od teške industrije odustane. Ono što međutim dugujemo tim posljednjim Mohikancima jednog doba, jesu otpremnine koje će im biti dovoljne da mirno i pristojno žive do kraja života, što uopće nije nemoguće za isplatiti im i tiče se isključivo političke volje. (Peščanik – Rudari odlaze u raj)

radnička prava rudari

Lista srama

Od ove godine javna objava poslodavaca koji krše radnička prava

Na mrežnim stranicama Ministarstva rada objavljivat će se podaci o poslodavcima kod kojih je inspekcija rada u provedenom nadzoru utvrdila kršenje nekih odredaba Zakona o radu, Zakona o strancima, propisa o matičnoj evidenciji osiguranika i propisa o minimalnoj plaći. Ministarstvo rada vodit će dvije evidencije: evidenciju o poslodavcima prekršiteljima i posebnu evidenciju o poslodavcima kod kojih je proveden inspekcijski nadzor, ali nisu utvrđene nepravilnosti (na tu će listu ići oni poslodavci koji daju svoju suglasnost). Posebno će se gledati jesu li radnici uredno prijavljeni na zdravstveno i mirovinsko, kasne li u isplati plaća i radi li kod njih netko tko nema valjanu dozvolu za boravak i rad u Hrvatskoj. Propisan je i način na koji se mogu skinuti s liste. Lider

crna lista poslodavaca poslodavci radnička prava

Da mogu raditi, ne bi im trebala pomoć

Prisilni rad za opće dobro kao uvjet za zajamčenu minimalnu naknadu

Prema Zakonu o socijalnoj skrbi iz 2023., osobe koje primaju socijalnu pomoć, tj. zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN), moraju besplatno raditi 60 do 90 sati mjesečno kako ne bi izgubile tu minimalnu naknadu od svega 160 eura, koliko ona iznosi za samce. Za to vrijeme dok rade (besplatno), nije im osigurano ni minimalno poštivanje radničkih prava, nije im plaćen ni prijevoz, niti prehrana, a često nisu ni osigurani u slučaju ozljede na radu. Stoga Centar za mirovne studije i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek zahtijeva ukidanje ove mjere koju smatraju jako štetnom. Istog su stava i iz Ureda pučke pravobraniteljice. Faktograf

rad za opće dobro radnička prava socijalna naknada socijalna pomoć

Stara priča, novi ljudi

Strani radnici: Nepalci drugi po izdanim radnim dozvolama; najviše žalbi na plaće i prekovremeni rad

U Hrvatskoj je trenutno najviše radnih dozvola izdano radnicima iz BiH, slijede imigranti iz Nepala koji su pretekli radnike iz Srbije, a najviše žalbi pučkoj pravobraniteljici odnosilo se na neisplatu ili isplatu umanjenih plaća, istaknuto je na Hrvatskim danima sigurnosti u Opatiji. Strani radnici najviše se žale pučkoj pravobraniteljici jer nisu dobili plaću ili im je isplaćeno manje od dogovorenog, ili da im je dio plaće isplaćen na ruke te da su bili prisiljeni na prekovremeni rad bez prava na dnevni i tjedni odmor. Lider

radne dozvole radnička prava strani radnici

Tvoja košulja plava

Tekstilna nepravda

U cijenu jedne košulje ugrađeno tek 1,8 % udjela rada osobe koja je košulju sašila, dok se do 15 % odvaja za reklamu i marketing. Odjevna industrija u Hrvatskoj svedena je na 11.315 radnika, od čega su 89 posto žene koje godišnje zarađuju manje od službenog praga siromaštva. Usto, umiranje znanja i vještina iz tekstilne industrije odražava se i na onu umjetničku kao nedostatak kvalitetnih kadrova za kostimografiju za kazalište i film. Ana Vračar iz BRID-a rekla je kako sa sindikatima radnika u tekstilu surađuju od 2013., kada je počelo uništavanje tvornice Kamensko te kako se od tada stanje samo pogoršava. “Taj sektor više nije prepoznat kao nešto što omogućava dostojanstven i dobar život. 2021. prosječna plaća radnika u proizvodnji odjeće u Osijeku iznosila je nešto preko 4000 kuna, a ona u proizvodnji tekstila oko 5000 kuna, što su primanja s kojima se ne može preživjeti”, upozorila je Vračar. Novosti

Hrvatska radnička prava tekstilna industrija

Sve dok je kapital važniji od rada i radnika nema napretka

U Teslinom pogonu u Brandenburgu u Njemačkoj enormno velik broj ozljeda na radu

Elon Musk i njemački kancelar Olaf Scholz pri otvaranju pogona s automobilima u pozadini

U tzv. gigafactory automobilske kompanije Tesla u Grünheideu pored Berlina u razdoblju od lipnja do studenog 2022. prijavljeno je 190 ozljeda na radu, što znači gotovo svakodnevno. U prvoj godini poslovanja hitna pomoć je, prema vlastitim navodima, u gigafactory intervenirala 247 puta. Uzimajući u obzir broj zaposlenih to je tri puta više nego u pogonima Audija u Ingolstadtu. Vozači hitne pomoći su reporterima Sterna opisali neke od ozljeda: jednom radniku je s nekoliko metara visine na glavu pala kutija teška 50 kg. U jednom slučaju se tekući aluminij izlio radniku po stopalu, a govori se i o nekoliko slučajeva amputacija uzrokovanih opekotinama ili solnom kiselinom. Predstavnik sindikata IG Metall za područje Berlin-Brandenburg-Saska Dirk Schulze pozvao je odgovorne u Teslinom pogonu da poboljšaju sigurnost na radu, no umjesto da ispita uzroke takvog stanja, menadžment povećava pritisak na radnike, tvrdi IG Metall. Deutsche Welle

Elon Musk Njemačka ozljede na radu radnička prava Tesla automobili

Prljavi igraju prljavo: razlog je posve nešto drugo

Nakon 23 godine rada njemačka liječnica dobila otkaz “jer je 28 minuta ranije otišla s posla”

Pacijent pod opštom anestezijom se može sjećati detalja operacije

Uprava klinike iz njemačkog grada Hamburga otpustila je liječnicu jer je napustila posao 28 minuta ranije. Liječnica smatra da nije trebala dobiti otkaz, stoga ne prihvaća raskid radnog odnosa. Liječnica negira da nije bila na radnom mjestu 28 minuta, te je dobila podršku liječničkog sindikata. Sindikat optužuje kliniku da se otkazom želi riješiti zaslužne sindikalistice. Navedena liječnica je više puta pregovarala o kolektivnim ugovorima s klinikom za sindikat. Prije nekoliko godina pomogla je organizirati štrajk upozorenja liječnika u Hamburgu. Trenutno je članica pregovaračkog odbora koji vodi pregovore o novim kolektivnim ugovorima s klinikom. Do spornog trenutka nije bilo pritužbi na njezin rad, pišu njemački mediji. Poslovni

Njemačka otkaz radnička prava sindikalni rad

Poslodavci unlike this

Ozljeda na radu – kako se prijavljuje i kako dobiti naknadu

Ozljede i bolesti koje su uzročno povezane s obavljanjem poslova i djelatnosti zbog kojih je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju. Prijava se podnosi po službenoj dužnosti ili pak na traženje ozlijeđenog ili oboljelog radnika, a treba je podnijeti poslodavac. Prijava se mora podnijeti u roku od osam dana od nastanka ozljede. Ako oni to ne žele napraviti, onda je prijavu dužan podnijeti izabrani doktor opće/obiteljske medicine prema zahtjevu ozlijeđene ili oboljele osigurane osobe. Za vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu radnik ima pravo na naknadu u iznosu od 100 posto prosječne neto plaće koja mu je isplaćena u posljednjih šest mjeseci. Ako se ozljeda dogodi na putu do posla, radnik ima pravo na bolovanje tijekom kojeg će mu se plaća isplaćivati u potpunosti, kao i na putne troškove do zdravstvene ustanove. Savjeti

ozljeda na radu posao radnička prava

Najuspješniji direktor u SFRJ

Stanislav Antić: “Nećete biti sretni ako budete bogati u siromašnom društvu. Radite za opće dobro”

Bio je najuspješniji direktor u SFRJ. Radnici su tad vikali: Vratite nam Antića

U samo jednom danu u firmi SAS krajem osamdesetih Stanislav Antić, direktor, podijelio je ključeve za 73 stana i potpisao tri kredita za kuće svojim radnicima. Nekoliko godina kasnije, početkom devedesetih, s plastičnom vrećicom u rukama i epitetom komunjare napustio je pogone tvornice koja je činila osnovu zadarske i dobrim dijelom hrvatske ekonomije. SAS se za nekoliko godina prometnuo u pravo gospodarsko čudo: od 1980. do 1990. godine po sadašnjim mjerilima ostvarivao je oko 20 % profita cijele hrvatske privrede. Bez kredita, u nove tehnologije, proširenje tvornice i izgradnju nove poslovne zgrade uložili su 250 milijuna dolara, isključivo iz vlastitih sredstva. “Plaće radnika u SAS-u su bile dvostruko/trostruko veće nego u sličnim tvornicama u Jugoslaviji. Radnici su u prosjeku za godinu dana od zaposlenja dobivali stanove, u tvorničkom restoranu blagovala se najbolja spiza. U Antićevoj viziji radnici su imali integritet i društvene stanove, zarađivali velike plaće i stvarali obitelji”. Index

direktor SAS-a radnička prava Stanislav Antić Zadar

Zar nije strašno to što se pod istim parolama radnici bore i danas kao i prije skoro 100 godina?

Borba za radnička prava u Hrvatskoj i regiji od 1890. do početka Drugog svjetskog rata

Large 11219 ivica druzak ilustracija

CK KPJ u svom prvomajskom proglasu 1940. daje ocjenu stanja u zemlji i upozorava: “Radnom narodu Jugoslavije, radnici i radnice Jugoslavije! Ove godine vi slavite svoj veliki praznik rada – Prvi maj – pod vrlo teškim okolnostima. Već ste 20 godina od donošenja Zakona o zaštiti države lišeni svojih prava i slobode. Svi režimi koji su se izredali na vlasti do današnjeg dana proganjali su vas i uništavali vaše tekovine. Sa sporazumom Mačeka i Cvetkovića, tj. sa sporazumom srpske i hrvatske gospode, vaš je položaj postao još teži. Oduzete su vam sve važnije institucije, oduzima vam se pravo na štrajk, to jedino oruđe u borbi protiv nečovječnog izrabljivanja. Uništavaju se vaše klasne sindikalne organizacije i silom hoće da vas natjeraju u poslodavačke i režimske organizacije.” Kako su se radnici odazvali na taj proglas? Radnici zagrebačkog tramvaja izveli su hrabri podvig. Okupljeni ispred trešnjevačke remize, na proširenom području Tratinske ceste napravili su zborno mjesto, na kojem se još ujutro skupilo 600 tramvajaca i 300 studenata. Stigla je i policijska konjica i nestrpljivo motrila. Jakša Dugandžić obratio se masi: “Drugovi! Gospoda i popovi slave svaki čas svoje praznike, a nama radnicima ne dozvoljavaju da slavimo ni svoj jedini praznik – Prvi maj!” Dugandžić je zatim pozvao na obustavu rada. Tako je počeo prvomajski štrajk tramvajaca i njihovo sudjelovanje u demonstracijama. Nijedna tramvajska kola nisu se pokrenula. Povorka se uputila u centar grada. Toga dana 90 posto radnika nije se javilo na posao, a u industriji 100 posto! Trešnjevka i Savska cesta postat će tog Prvog maja 1940. mjesta žestokog obračuna s policijom. Novosti

Hrvatska Praznik rada Radnička borba radnička prava

Primjer 8 zemalja EU koje su zahvaljujući jakim sindikatima izborile pravo na nedostupnost poslodavcu po isteku radnog vremena budi nadu da još nismo sve izgubili

Sindikat novinara Hrvatske, u povodu 1. maja: Nemojmo prokockati postignuti napredak

“Na 1. svibnja, Međunarodni praznik rada, prisjećamo se dramatičnih početaka borbe za temeljna prava i dostojanstvo radnika”, objavio je SNH u proglasu koji je potpisala njegova predsjednica Maja Sever. “Odajemo počast prvim radničkim borcima i žrtvi koju su podnijeli za osvajanje prava na 8 sati rada, 8 sati sna i 8 sati za kulturu i obrazovanje u vrijeme kad su i odrasli i djeca radili svakodnevno 12 do 16 sati dnevno za bijedne nadnice.” “Hoćemo li se iz 21. vratiti u 19. stoljeće uz 12 do 16 sati rada, temeljem nove tehnološke revolucije koja je pokrenula digitalnu transformaciju rada u kojoj je radnik dostupan poslodavcu u svako doba dana, vikenda, godišnjeg odmora? Zar ćemo svojom pasivnošću prokockati sav onaj napredak ostvaren u posljednjih 137 godina?”, pitaju u sindikatu. H-alter

Na današnji dan prije 101 godinu prvi put je uvedeno osmosatno radno vrijeme - Portal Novosti

1. maj Maja Sever radnička prava Sindikat novinara Hrvatske

Posljednji Mohikanci jednog doba