Korporacijama prijeti kriza u angažiranosti i zadržavanju zaposlenika

Manjak angažiranosti zaposlenika trenutno je glavni problem za 87 posto rukovoditelja ljudskih resursa i poslovnih funkcija, za razliku od njih 79 posto koji su takav stav iskazali prošle godine, stoji u Deloitteovom trećem godišnjem izvješću Globalni trendovi u upravljanju ljudskim potencijalima 2015. Ipak, većina njih još uvijek ne poduzima ništa na unaprjeđenju kulture tvrtke, što može ugroziti budući rast, stoji u izvještaju napravljenom 1 na osnovu istraživanja koje je obuhvatilo rezultate ispitivanja više od 3.300 rukovoditelja ljudskih resursa iz 106 zemalja

Broj rukovoditelja za ljudske resurse koji su angažman zaposlenika ocijenili vrlo važnim gotovo se udvostručio – s 26 posto prošle godine na 50 posto ove godine. Šezdeset posto ispitanika ustvrdilo je da nemaju adekvatan program kojim bi mjerili i podizali angažiranost, što ukazuje na nedovoljnu pripremljenost za rješavanje ovog problema. Samo 12 posto rukovoditelja ljudskih resursa ima program kojim je definirana čvrsta izgradnja kulture rada, dok je samo njih 7 posto samima sebi dalo ocjenu izvrstan u mjerenju, poticanju i podizanju angažiranosti i zadržavanju zaposlenika.

Omjer snaga prebacuje se s poslodavca na posloprimce

„Kako raste potražnja za talentom, tako se omjer snaga u poslovnom svijetu ubrzano prebacuje s poslodavca na posloprimce“ kaže Andreja Bekavac, menadžerica u Deloitteovom Odjelu poslovnog savjetovanja. „Uz to, zaposlenici su sve mobilniji, nepredvidljiviji i autonomniji, a time je njima i teže upravljati, kao što ih je teže motivirati na zalaganje. U tom novom svijetu rada organizacije trebaju osmisliti nove načine kojima bi mogle upravljati ljudima i dati se u potragu za nekonvencionalnim rješenjima kojima bi se ponovno etablirale kao relevantne.”

Manjak, odnosno raskorak u vodstvu – koji se prošle godine pokazao najkritičnijim problemom – i dalje je glavni problem kojim se bave rukovoditelji ljudskih resursa. Broj ispitanika koji su ranije taj problem ocijenili vrlo važnim porastao je s 38 posto prošle godine na ovogodišnjih 50 posto. Svjesni činjenice da se opći nedostatak vještina može ispriječiti na putu rasta poslovanja, 85 posto rukovoditelja ljudskih resursa stavilo je učenje i razvoj na vrh prioriteta, što je više u odnosu na njih 70 posto prošle godine, čime je taj problem postao treći po važnosti u ovogodišnjem ispitivanju.

Vještine radne snage – veliki problem

U međuvremenu, 80 posto ispitanika navelo je vještine radne snage kao jedan od najvećih problema (porast u odnosu na prošlogodišnjih 75 posto), dok je 35 posto manjak vještina u upravljanju ljudskim resursima navelo kao vrlo važan problem, što je porast s 25 u odnosu na lani.

„Radna mjesta u svijetu proživljavaju bitne promjene kojima poslovne organizacije moraju ovladati aktivnim pristupom”, ustvrdila je Bekavac. „Uz stalne promjene očekivanja koje zaposlenici imaju od poslodavaca, vještine potrebne za određena radna mjesta mijenjaju se brže nego ikada.

Organizacije vrlo brzo izgube tempo u razvoju odgovarajućih vještina na svim razinama. Više je nego hitno da organizacije preispitaju svoje programe učenja i razvoj vještina vođenja počnu promatrati kao dugoročno ulaganje umjesto troška edukacije o kojem će se odluka odgoditi za neka bolja vremena.”

Poslovne organizacije u borbi za pojednostavljenjem radnih mjesta

Pored izazova u smislu angažiranosti i rukovođenja zaposlenicima, Deloitteovo izvješće pokazalo je da se poslovne organizacije bore s nastojanjima da umanje stres na radnom mjestu, pojednostave poslovne procese i smanje kompleksnost. Zapravo, 66 ispitanika smatra da su njihovi zaposlenici preopterećeni današnjim radnim okružjem, dok 74 posto navodi složenost radnog mjesta kao bitan problem. Premda više od polovice ispitanih organizacija ima stanovite programe za pojednostavljenje, 25 ispitanika uopće nema u planu uvesti takav jedan program.

Kognitivno računarstvo mijenja način rada

Sve veća kognitivna sposobnost računala i računalnih programa postavlja pred poslovne organizacije izazov koji ih tjera da preispitaju načine koji su strukturirali poslove te kompetencije koje zaposlenici moraju imati da bi bili uspješni. Pedeset i osam posto rukovoditelja ocijenilo je restrukturiranje poslova uz primjenu računarstva kao talenta važnim trendom. No, premda su mnogi od njih zabrinuti, malo je onih koji su dobro upoznati s načinom na koji kognitivno računarstvo utječe na talent. Tek 5 posto ispitanih rukovoditelja smatra da dobro razumiju kako će se računarstvo odraziti na njihovu radnu snagu.

Postoji potreba za redefiniranjem radnih mjesta kroz integraciju tehnologije. Talenti i rukovoditelji ljudskih resursa mogu, postavivši se na čelo procesa ‘restrukturiranja radnih mjesta’, razvoja potentnih programa edukacije te surađujući s tehnolozima u uvođenju novih tehnologija, olakšati prijelaznu fazu do trenutka potpunog objedinjavanja tehnologije i radne snage, a time u konačnici podići produktivnost i angažiranost.

Propuštanje prilika za rast koje nam omogućava strukturirana analiza podataka

Deloitteovo izvješće pokazalo je da je analitika jedno od područja u kojima poslovne organizacije pokazuju znatan raskorak kompetencija. Tri trećine (75 posto) ispitanika navelo je analitiku talenta važnom, no samo 8 posto vjeruje da su njihove organizacije „jake“ u tom dijelu, što je gotovo isti postotak kao i lani.

„Analitika ljudskih resursa i ljudi ima potencijal promijeniti način na koji zapošljavamo, razvijamo i upravljamo našim ljudima“ ističe Bekavac. „Vodeće organizacije već koriste analitiku talenta da bi se upoznale s onime što motivira zaposlenike i što ih potiče na ostanak, odnosno odlazak“.

Deloitteovo ispitivanje pokazuje da će trebati proteći nekoliko godina prije nego što poslovne organizacije izrade i usvoje tehnologiju analitike talenta, a Bekavac zaključuje „Što prije timovi za ljudske resurse počnu raditi na izgradnji ove vrste kompetencija, to će se tvrtke kvalitetnije pozicionirati u rješavanju pitanja talenta u budućnosti“.