Manje seksa: Mladi u Japanu, SAD-u i EU rjeđe se seksaju i od svojih roditelja i djedova i baka - Monitor.hr
04.12.2018. (22:30)

Tako mladi, a tako zakopčani

Manje seksa: Mladi u Japanu, SAD-u i EU rjeđe se seksaju i od svojih roditelja i djedova i baka

Broj američkih srednjoškolaca koji su najmanje jednom imali spolni odnos pala je sa 54% iz 1991. godine na 40% u 2017. godini. 2001. godine su se Britanci stari između 16 i 44 godine seksali više od šest puta mjesečno, 2012. godine manje od pet puta. Mladi Australci se danas prosječno seksaju 1,4 puta tjedno, a prije petnaestak godina 1,8 puta. U Nizozemskoj je prosječna dob u kojoj mladi prvi put stupaju u spolni odnos sa 17,1 narasla na 18,6 godina. Samozadovoljavanje je u Japanu, Europi i SAD-u danas duplo češće nego devedesetih godina. The Atlantic je objavio veliki članak o ovome, Jutarnji preveo dio.



Slične vijesti

14.04. (08:49)

Neslavni rekorderi europske statistike

Više od polovice mladih Hrvata (do 34 godine) još živi sa roditeljima, dvostruko više od EU prosjeka

Jedina zemlja u kojoj mladi kasnije napuštaju roditeljsko gnijezdo od Hrvatske je Malta. Dok je na Malti prosječna dob stambenog osamostaljenja 32,2 godine, u Hrvatskoj je ona 31,9 godina, prema podacima Eurostata. U Švedskoj koja najbolje stoji po ovom pitanju, prosječna dob je 21 godina, u Danskoj 21,1 godina, u Luksemburgu 21,4 godine, a u Finskoj 21,9 godina. Na drugom kraju ove rang-liste, nakon Malte i Hrvatske slijede Slovačka (30,8 godina), Italija (30,1 godina), Grčka (29,4 godine) i Španjolska (29,3 godine). Navodno više od polovice (58,7%) mladih Hrvata u dobi od 25 do 34 godine još uvijek živi sa svojim roditeljima, što Hrvatsku čini neslavnim rekorderom po ovoj statistici. A prosjek na razini EU iznosi – upola manje nego u Hrvatskoj! Index

15.02. (23:30)

Nemaju najosnovniju aplikaciju

Šokantno istraživanje: Mladima u Hrvatskoj jednako su radikalni Željka Markić i Mirela Holy

Prilično je neugodno iznenađenje što je među mladima radikalnost, koja je konceptualizirana kao neutralan pojam želje za korjenitom promjenom društva unutar demokratskih uzusa, percipirana negativno. Sve što odstupa od konvencija mladi vide – radikalnim. Njima je jednako radikalna borba za i protiv LGBTIQ prava. Poistovjećuju Željku Markić, Ivana Pernara i Mirelu Holy. Borba za LGBT prava u Hrvatskoj im je preuranjena – komentira Marko Kovačić, politolog iz Instituta za društvena istraživanja rezultate svog nedavnog istraživanja.

17.12.2018. (06:30)

Iseli se, zaslužio sam

Najviše mladića s roditeljima živi u – Hrvatskoj

93% hrvatskih muškaraca starih od 16 do 29 godina živi sa svojim roditeljima, što je najviše u Europskoj uniji. Na 89% je Slovačka, Italija na 88%, Malta na 87%. Najmanje je ovakvih u Danskoj, 39%. Zanimljivo je da daleko više mladići živi sa svojim roditeljima nego djevojke, na razini cijele EU – kod momaka je taj udio 73%, a kod cura 63% – a i pojedinačno u svakoj državi EU muškići su češće s mamom i tatom. Eurostat

07.10.2018. (06:30)

Srednja žalost

Svaki treći zagrebački srednjoškolac pati od depresije

Više od 30% zagrebačkih srednjoškolaca osjeća se depresivno, što je 10% više od europskog prosjeka, pokazalo je istraživanje na 5 tisuća učenika (ovdje sažetak istraživanja). 37,4 posto mladih svjedočilo je vršnjačkom nasilju, njih 65 posto redovito konzumira alkohol, a 26,6 posto kušalo je marihuanu. “Zar ovo nije daleko alarmantnije i daleko više zaslužuje dramatične naslove nego 90% svega o čemu čitamo i slušamo u medijima?” – pita psihologinja Miranda Novak koja je provodila istraživanje.

24.05.2018. (14:42)

Mrak na očima

Depresija među mladima – 7 puta češća nego prije 100 godina

Samo jedan do dva posto ljudi rođenih prije 1915. godine imalo je ozbiljnih problema s depresijom nekad u životu – među Milenijalcima je taj udio na 15 posto, a tek su ušli u život, piše Spectator u zanimljivom članku o depresiji među mladima i njenim uzrocima. Vide ih više. Prvo je zapadnjačko obrazovanje koje je od ugode napravilo prioritet, a zanemarilo prilagodljivost. Nadalje, politike škola potiču učenike da se plaše drugih ljudi – umjesto da očekuju od učenika da razviju osjećaj prihvatljivog ponašanja, moderno rješenje je sprečavanje bilo kakvih konflikata ili neugode. Posebnu se grešku radi kod dječaka – umjesto da ih se potiče na istraživanje njihove energije i znatiželje, sprečava ih se u tome, što fizički i emocionalno cijedi njihovu životnu snagu…

16.05.2018. (08:49)

Ništa, treba počet tjerat roditelje iz kuće...

Mladi u Hrvatskoj rekorderi EU: Njih 59 posto živi s roditeljima

U Hrvatskoj 59% mladih u dobi od 25 do 34 godine živi s roditeljima, po čemu su rekorderi u Europskoj uniji gdje 28,5% mladih te dobi živi s roditeljima, objavio je Eurostat. Nakon Hrvatske na ovoj listi slijede Slovačka (55,5%), Grčka (55%), Malta (51,5%) i Italija (48,9%), dok su na drugoj strani skandinavske zemlje s manje od 10% mladih koji žive s roditeljima. Inače, u svakoj državi EU žene ranije napuštaju obiteljski dom od muškaraca, pa mlade žene u Hrvatskoj odlaze od roditelja u dobi od 30,4 godine, a mladići tek u dobi od 33,4 godine. Večernji

22.03.2018. (12:31)

Izbrisano članstvo

Većina mladih u EU nema osjećaj vjerske pripadnosti

Većina mladih u 12 europskih zemalja nema osjećaj nikakve vjerske pripadnosti, pokazalo je istraživanje provedeno na mladima od 16 do 29 godina u 21 europskoj zemlji (ovdje izvještaj, 12 stranica PDF-a, puno infografike). Najnereligioznija zemlja je Češka u kojoj 91% mladih nema nikakvu vjersku pripadnost, slijedi između 70 i 80 posto mladih u Estoniji, Švedskoj i Nizozemskoj, a više od 50 posto mladih bez vjerske pripadnosti je u Velikoj Britaniji, Mađarskoj, Belgiji, Francuskoj, Finskoj, Danskoj, Norveškoj i Španjolskoj. Najreligioznija zemlja je Poljska gdje je mladeži bez vjere samo 17 posto, a slijedi je Litva s 25 posto. Zanimljivo je da su dvije najreligioznije, Poljska i Litva, i dvije najnereligioznije, Češka i Estonija, postkomunističke zemlje i susjedi. Guardian

12.01.2018. (15:45)

Prvo želje, onda pozdravi

44 posto mladih želi ostati u Hrvatskoj

Gotovo polovica mladih, njih 44% nakon školovanja želi ostati u Hrvatskoj, pokazalo je istraživanje, i to provedeno u siromašnijim županijama – Sisačko–moslavačkoj, Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj. Kao najveće probleme koje utječu na njihove odluke mladi su naveli iseljavanje, nezaposlenost i nedovoljnu brigu društva i države za mlade, a kao prioritete za povećanje kvalitete života naveli su zapošljavanje mladih, kvalitetnije formalno obrazovanje i sigurnost. Poslovni