U doba korone glavna zabava većine bile su serije. Koje su najbolje piše Jutarnji. Između ostalog, ističu se Mrs. America, Damin gambit, Ozark i Normalni ljudi.
Nova studija sa Sveučilišta u Georgiji pokazuje da maratonsko gledanje serija, filmova ili čitanje knjiga („bingeanje“) može imati pozitivne učinke. Osobe koje konzumiraju sadržaj u nizu bolje pamte priče, dulje o njima razmišljaju i koriste ih kao mentalni mehanizam suočavanja sa stresom. Takvo ponašanje nije nužno pasivno – bingeeri aktivno nastavljaju „živjeti“ priču i nakon završetka gledanja ili čitanja. Iako se najčešće radi o serijama, slično vrijedi i za knjige. Istraživači ističu da bingeanje može pridonijeti osjećaju povezanosti i psihološkoj dobrobiti, ali da su potrebna dodatna istraživanja. Bug
Od 15. rujna gledamo “Put u svemir” o prvim američkim astronautima, 30. rujna “Brian and Maggie” o Thatcherinom političkom okršaju, 4. listopada “Oriana Fallaci” o legendarnoj novinarki, 14. listopada “Kotlina” Danisa Tanovića, a u prosincu “Zovite babicu”. Sljedeće godine stižu “Grof Monte Cristo” (5. siječnja), “Maxima” (19. siječnja), “Archie” o Caryju Grantu (veljača), “Litvinenko” o trovanju špijuna i “Sablja” o atentatu na Đinđića. Spreman je i serijal dokumentaraca: Od 21. rujna serijal “Slava ubija” istražuje tragedije zvijezda poput Diane i Tupaca. Od 26. listopada slijedi “Christopher Reeve, vječni Superman”, a u studenome dokumentarci o Winoni Ryder, Umi Thurman i Kevinu Spaceyu. Subotom od 15:30 biografije Lagerfelda, Willisa, Lopez i Lemmona, a od 23:00 glazbeni dokumentarci o Ozzyju Osbourneu, Dalidi i Novom valu. HRT
U dokuseriji se otkrivaju neki incidenti koji dosad nisu bili poznati ili barem nisu bili naširoko poznati. Od toga da je Diddy, čini se, zataškao i mitom umanjio svoju ulogu u pucnjavi u newyorškom klubu, preko silovanja djevojke svojeg suradnika i prijetnji novinarki jednog časopisa, pa sve do toga da je Combs još krajem osamdesetih, dok još nije bio ni moćan ni bogat, nego student, zlostavljao svoje partnerice jer je viđen kako na faksu remenom mlati svoju djevojku. Serija je bez ikakve sumnje važna, premda bi, kao i u slučaju mnogih takvih, možda mogla doći malo ranije, a ono što u njoj posebno upada u oči jest razlog iz kojeg su mnogi svjedoci, pa i žrtve, progovorili tek sada. Zrinka Pavlić za tportal.
‘Svi se ratovi vode dvaput. Prvi put na bojištu, a drugi put u sjećanju’, govori nam natpis na špici serije ‘Simpatizer’, koji nas ujedno podsjeća da se rat o kojem će biti riječ u Americi zove Vijetnamski rat, a u Vijetnamu Američki rat. Oba ta natpisa vrlo su prikladna jer serija koja slijedi nakon njih govori o svemu tome – o ratu na bojišnici, ratu u sjećanju, Vijetnamskom ratu i Američkom ratu. A sve to priča čovjek koji je u položaju iz kojeg može pokriti sve te perspektive – dvostruki špijun. Ono u čemu autori ove serije još uspijevaju jest ono što dosad, kada je bila riječ o filmovima i serijama o ratu u Vijetnamu, nismo baš previše gledali. Prikazuje nam kako je taj rat utjecao na obične ljude, Vijetnamce, kako one koji su ostali u domovini, tako i one koji su izbjegli u Ameriku… Zrinka Pavlić za tportal
Serija prati istinitu priču komičara Richarda Gadda koji glumi samog sebe. Iako smo naivno pomislili kako je riječ o komediji s elementima drame, nakon gledanja bi je radije opisali kao dramu s elementima još više drame. Postupci glavnog lika jesu ukorijenjeni u komediji, no bilo koje suze koje smo prolili, nisu bile od smijanja. Temeljena je na istinitoj priči komičara kojeg je uhodila jedna žena i život mu pretvorila u noćnu moru. Što Martha postaje sve opsesivnija, to Donnyjevo ponašanje postaje sve više samodestruktivno. Situacija s Marthom zapravo će ga suočiti s traumom koju je davno zakopao. S druge strane Donnyju zapravo paše Marthina pažnja. Ona ga jedina vidi onako kako on želi da ga drugi vide…. Journal
Sadržaj je dobro poznat, otac spomenutog Dickieja Greenleafa upošljava sitnog prevaranta Toma Ripleyja da pokuša vratiti kući njegovog otuđenog jedinca koji krade bogu dane i troši njegov novac negdje u Italiji. Ripley prihvaća posao, ali se isto tako zaljubljuje i u Italiju i u samoga Dickieja, njegov visoki životni stil i imovinu, da ga sve to povlači u opasnu igru koja uključuje krađu identiteta i ubojstva, a iz koje će se čak i lukavi Tom vrlo teško izvući. Koliko god vizualno atraktivno djelovale scene kipova i brojnih stuba te interijera i eksterijera raznih mediteranskih lokacija u Elswitovoj divnoj vizuri, tempo cijele serije je ubitačno spor i nikako ne uspijeva podići adrenalin na onaj način na koji je to uspjelo filmskoj inačici. Ravno do dna
Netko je na Redditu postavio pitanje “Koju ste seriju počeli gledati, ali ste je kasnije toliko zamrzili da je niste dovršili gledati?” i tako počeo raspravu koja je uključila više od 30.000 komentara korisnika. “Tolerirao sam sve dok nisu počeli pjevati u svakoj epizodi. Tada više nisam mogao”, napisao je jedan od korisnika za seriju “Uvod u anatomiju”. “U trećoj sezoni sam shvatila da nemaju pojma što rade i prestala gledati”, neke su od reakcija na “Sluškinjinu priču”. “U četvrtoj sezoni sam shvatila da mrzim svaki lik u toj seriji i želim da svi umru pa sam konačno odlučila prestati je gledati”, napisala je jedna korisnica o seriji “How to Get Away with Murder”. Index
Ovih dana, tj. do kraja siječnja, izlaze Netflixovi aduti “Ozark 4”, krimi komedija “Žena u kući preko puta djevojke na prozoru” i južnokorejska zombi serija “Svi smo mrtvi”, te HBO-ovo “Pozlaćeno doba” od kreatora “Downton Abbeyja” kao zagrijavanje za ono što slijedi do konca prosinca. U očekivanju serijskog “Aliena” i “Blade Runnera”, Ridley Scott se kao producent vraća drugoj sezoni SF serije “Vučji odgoj” koja ima poveznica s njegovim “Istrebljivačem” (suodnos čovjeka i androida/umjetne inteligencije)… počinje nabrajati Marko Njegić, vrlo plodni filmski kritičar Slobodne Dalmacije.
Godina 2021. bila je toliko bogata odličnim serijama da je bilo teško popis najboljih TV serija ograničiti samo na 10, piše selektorica Zrinka Pavlić za Tportal.
Televizija je udahnula autentičan život likovima koje je stvorila Sally Rooney, istovremeno i “peglajući” povremena nesavršenstva njezina pripovjedanja. A ponekad je i posve promijenila neka značenja. Tanki srebrni lančić koji Connell nosi na ekranu postao je ovoljetna globalna modna fiksacija, takozvani fashion must have za sve mlade dečke koji žele biti cool. Da bi u romanu taj isti modni dodatak bio opisan kao – Lidl-šik. Zabavna promjena značenja, zar ne!? Piše Pavica Knezović Belan za Jutarnji list