Nekretninska kriza u Kini, Kinezi prestali plaćati hipoteke - Monitor.hr
10.08. (13:00)

Novi problemi dolaze s kineske tržnice (ovaj put nekretnina)

Nekretninska kriza u Kini, Kinezi prestali plaćati hipoteke

Mnogi Kinizi su prestali plaćati hipoteke iako to mogu, ali odbijaju jer više ne vjeruju graditeljima da će ih dovršiti. Neisplaćeni iznos kredita mogao bi iznositi 145 milijardi dolara. Kineski sektor nekretnina čini trećinu njezine gospodarske proizvodnje. To uključuje kuće, najam, usluge posredovanja, građevinski materijal i slično. No rast kineskog gospodarstva usporava, u posljednjem je kvartalu poraslo za samo 0.4% u usporedbi s prethodnom godinom. Neki ekonomisti čak smatraju da ove godine neće ni biti rasta. Glavni uzrok tome je politika nulte tolerancije na covid. Opetovano uvođenje karantena i stalne mjere utjecali su na prihode, a zatim i na štednju te investicije. Problem je u tome što veličina kineskog gospodarstva može izazvati poremećaje na ključnim tržištima, poput tržišta nekretnina, te utjecati na globalni financijski sustav. Stručnjaci smatraju da banke više neće davati zajmove ako ocijene da je sektor u problemima… Index / BBC (original)


Slične vijesti

Nedjelja (23:00)

Revolucija bijelih papira

Zvonimir Stopić: “Jedino čega se Komunistička partija Kine uistinu boji jesu – Kinezi”

The Real Importance of China's 'Zero COVID' Protests – The Diplomat

Zvonimir Stopić jedan je od najboljih poznavatelja Kine. Doktorirao je 2018. na Sveučilištu Capital Normal (CNU) u Pekingu, na kojem i danas radi kao profesor na Odsjeku za globalnu povijest, dok je u Zagrebu suradnik ZSEM-a. Povod za ovaj razgovor bila su najnovija zbivanja i prosvjedi u nizu gradova. “Teško mi je reći kakav je stav prosječnog Kineza jer je “prosječnog Kineza” teško opisati. Živio sam tamo 7-8 godina, ali  vam opet ne mogu opisati što je to ‘prosječni Kinez’ jer je to društvo nevjerojatno šaroliko. Mi na Kinu gledamo možda previše strogo.  U nedostatku dubljeg razumijevanja Kine kao i težnje za senzacionalizmom koji medijima daje vjetar u leđa, mi automatski povlačimo paralele, a da prije ne pogledamo o čemu se tu radi. Već sad su se u zapadnim medijima pojavili naslovi o revoluciji, iako je posve jasno da se ipak radi samo o prosvjedima”, kaže Stopić. Slobodna

 

Nedjelja (12:00)

"Inozemni kineski servisni centri"

CNN tvrdi da se jedna od zloglasnih kineskih policijskih stanica nalazi i na području Zagreba

Policijska uprava zagrebačka - Predstavljeni kineski policijski službenici

Kina širi svoje policijske stanice – u inozemstvu. Do sada su ih otvorili više od 100 diljem svijeta kako bi pratili, uznemiravali i u nekim slučajevima vraćali u Kinu svoje državljanine u egzilu, piše CNN. Osnivaju ih sklapajući bilateralne sigurnosne sporazume, a među državama s kojima ih imaju jesu i Italija, Srbija, Rumunjska i Hrvatska. “Ono što vidimo da dolazi iz Kine su sve veći pokušaji slamanja neistomišljenika posvuda u svijetu, prijetnje ljudima, uznemiravanje i nastojanje da ih se uplaši kako bi šutjeli jer će se u suprotnom suočiti s vraćanjem u Kinu protiv svoje volje”, izjavila je direktorica Safeguard Defendersa, Laura Harth. Opisala je kako pritisak kineskih agenata  počinje s telefonskim pozivima. Zatim kreću zastrašivati rođake žrtve u Kini i prijetiti im kako bi žrtvu “nagovorile” na povratak u zemlju. Jutarnji

02.12. (19:00)

Vapaj za slobodom

Protesti u Kini i mogući kraj ere Xija Jinpinga

Slike koje su obišle svijet su zapanjujuće. Po prvi put od prosvjeda za demokraciju 1989. godine, u Narodnoj Republici se formira otpor politici Komunističke partije i protiv vlastodršca Xija Jinpinga osobno. Ljudi skandiraju “Kini ne treba car” ili “Sloboda ili smrt!” Partijski i državni šef Xi, koji si je u listopadu osigurao treći mandat na čelu države, a time de facto otvorio vrata doživotnoj vladavini, je doživio blamažu. Na odgovor režima nije trebalo dugo čekati. U noći na utorak velike policijske snage u Šangaju i Pekingu su spriječile da se ljudi ponovno masovno okupe na ulicama. Razlika u odnosu na proteste prije 33 godine je u tome što je za sada u prosvjednim akcijama sudjelovalo samo nekoliko tisuća osoba. Idući tjedan bi se moglo raditi o stotinama tisuća, za mjesec dana o milijunima. Ako se nešto bitno ne promijeni po pitanju COVID-politike kineske nomenklature… DW

23.11. (15:00)

Zbog neisplaćenih nadnica i straha od zaraze

Kineski radnici u “iPhone Cityju” sukobili se s državnim odredima za provedbu anti Covid-19 mjera

iPhone production targets report not accurate, says Foxconn - 9to5Mac

Više stotina radnika u Kini koji proizvode Appleove mobitele sukobili su se sa snagama sigurnosti zaduženima za provođenje strogih Covid-19 epidemioloških restrikcija. Prosvjedi su izbili tijekom noći zbog neisplaćenih nadnica i straha od infekcije. Nakon dolaska interventne policije više je radnika ozlijeđeno. Tenzije u “iPhone Cityju” – mjestu koje zapošljava 200.000 ljudi – počele su s lockdownom u listopadu. Od tada su mnogi zaposlenici završili u izolaciji, što znači da su bili osuđeni na spartanske obroke i potragu za lijekovima. Mnogi zaposlenici počeli su bježati iz dormitorija, specijalnih nastambi koje prvenstveno služe kao spavaonice za radnike. Posljednjih tjedana Foxconn je počeo nuditi neobično visoke plaće kako bi nadomjestio frustrirane i preplašene radnike, dok se lokalne vlasti fokusiraju na zaustavljanje nereda. U Foxconnovoj tvornici proizvodi se veći dio najskupljih iPhone 14 modela, a Apple je već upozorio kako pred blagdane očekuje smanjenje isporuka. Jutarnji

20.11. (09:00)

Dvolični Scott Morrison. Nije mu prvi put

Macron podivljao na Australce: “Ulazite u nuklearni okršaj s Kinom!”

Datei:Vanguard at Faslane 02.jpg – Wikipedia

Pariz je ponovno zaoštrio diplomatske odnose s Australijom. Francuski predsjednik Emmanuel Macron ustvrdio je kako je Australija ušla u “nuklearni sukob” s Kinom odlučivši nabaviti podmornice na nuklearni pogon, piše Telegraph. Optužba Macrona stiže godinu dana nakon što se Australija povukla iz ugovora s Francuskom o gradnji 12 konvencionalnih podmornica – najavljujući da će joj Britanija ili SAD umjesto toga osigurati brodove na nuklearni pogon. No Macron je vjerovao kako će se nova australska vlada ipak prikloniti Francuskoj. Tako je još u četvrtak  inzistirao na tome da je dogovor s Australcima o gradnji francuskih podmornica “i dalje na stolu”. “Mi smo u džungli i imamo dva velika slona, ​​koji su sve nervozniji. Ako postanu jako nervozni i započnu rat, to će biti veliki problem za ostatak džungle. Potrebna vam je suradnja mnogih drugih životinja – tigrova, majmuna i tako dalje. Naša indo-pacifička strategija je kako osigurati dinamičnu ravnotežu u ovom okruženju”, objasnio je Macron. Jutarnji

16.11. (14:00)

Zapad je slab i licemjeran

Telegraph: Kina sada ima sve adute za sprječavanje nuklearnog napada na Ukrajinu

Pobjeda Ukrajine u Hersonu mogla bi biti pokazatelj snage Kine, a ne Zapada. Bude li Kremlj ponovno eskalirao svoju ofenzivu, američke će mogućnosti biti ograničene. Njezin plan da sankcijama slomi Rusiju do sada se nije pokazao uspješnim, dijelom zahvaljujući velikim ruskim rezervama, a dijelom i zbog manjka suradnje zapadnih saveznika. Kina sada u rukama drži gotovo sve adute za sprječavanje nuklearnog napada na Ukrajinu. Putin se najviše boji reakcije kineskog predsjednika Xija koji je već ukorio Kremlj zbog nuklearnih prijetnji. Xi ima moć da ruskom gospodarstvu zada smrtonosni udarac nametanjem ograničenja uvoznih cijena energije. Iako je Putin možda na rubu ponora, slično se događa i Zapadu. Svako proglašenje potpunog ruskog poraza trenutno bi bila velika zabluda. Index

15.11. (21:00)

"Indija - prevelika zemlja prebogate povijesti da bi se vezala za ikoga drugog"

Ako Kina krene na Tajvan, sve ovisi o sili koja pažljivo važe na koju će stranu

Indija će nadmašiti SAD i postati druga ekonomska sila, Kina prva – Biznis.ba

Zašto je Indija ključna u američko-kineskom rivalstvu prilično je jasno. Ona je velika regionalna sila u južnoj Aziji i Indijskom oceanu, dvjema regijama u kojima se Kina namjerava proširiti. Indija ima iskustva s kineskim maltretiranjem duž njihove sporne granice na Himalaji. Nakon sukoba iz lipnja 2020. kada je poginulo najmanje 20 indijskih vojnika, New Delhi je izgubio sve iluzije o kineskom predsjedniku Xi Jinpingu. Bidenova administracija je naklonjena Indiji, i to s dobrim razlozima. New Delhi se pridružio QSD-u (kvadrilateralnom sigurnosnom dijalogu) – uz Australiju, Japan i SAD – i njegovoj viziji “slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika”. Usto, Washington je pružao obavještajnu podršku Indiji tijekom i nakon sukoba s Kinom na Himalaji 2020. godine. “Premda je odnos s Indijom najvažniji za SAD u 21. stoljeću, nemojte se zanositi: u Indiji nema entuzijazma za formalni savez s Washingtonom. Kao što mi je rekao bivši indijski ministar vanjskih poslova Vijay Gokhale: ‘Indija je prevelika, ima previše povijesti i identiteta velike civilizacije da bi se vezala za ikoga drugog.'”, piše za Bloomberg Hal Brands, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Johns Hopkins. Net

 

15.11. (11:00)

Analiza Deutsche Wellea

G20: Različiti ciljevi vodećih nacija na Baliju

Summit G20 sigurno neće proteći u znaku harmonije. To zna i Berlin. S obzirom na to da Putin ipak neće doći, velike gospodarske nacije nisu baš jedinstvene oko toga kako se treba boriti protiv gladi, a ni oko toga kako dalje s Ukrajinom. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock očekuje jasan znak međunarodne odlučnosti protiv ruskog rata. Hoće li se tome priključiti Kina, Saudijska Arabija ili Turska? To je više nego upitno. Zato se u vladinim krugovima u Berlinu i ne očekuje jasna osuda Rusije na samitu G20 kao što je bilo ljetos na samitu G7 u Elmauu. Ohrabren iznenađujuće dobrim rezultatima svoje Demokratske stranke na međuizborima, američki predsjednik Joe Biden na samitu G20 želi naglasiti ulogu SAD-a kao vodeće svjetske velesile, a najveći izazov Amerikancima nije Rusija, već Kina; odnosi dviju zemalja već desetljećima nisu bili na tako niskim granama kao što su sada. Deutsche Welle

 

12.11. (09:00)

U strahu od ekonomskog kraha

Kina napokon počinje ublažavati drakonske anticovid mjere

When Will COVID-19 Pandemic End?, SRM University Students Conduct Study to Find Out

China Daily, jedan od medija na engleskom, objavio je u petak dvodnevno skraćenje karantene za bliske kontakte zaraženih ljudi i putnike u dolasku s deset na osam dana te ukidanje kazne zrakoplovnim prijevoznicima zbog dovođenja previše slučajeva covida-19. Putnici u dolasku trebat će samo jedan PCR test unutar 48 sati. Uvjet za dodatna tri dana kućne izolacije nakon centralizirane karantene ostaje. Kina neće više pokušavati identificirati “sekundarne” kontakte – što je velika smetnja građanima koji bi se našli uhvaćeni u sveobuhvatnim naporima praćenja kontakata kada se pronađe slučaj – dok će i dalje identificirati bliske kontakte. Nove mjere i vijesti o usporavanju inflacije u SAD-u s 8,2 na 7,7 posto, što sugerira da je prošla vrhunac i da se može očekivati blaži rast kamata – predviđa se porast od samo 0,5 posto – doveli su do rasta kineskih financijskih tržišta. Jutarnji

09.11. (09:00)

"Ukrajina danas, Daleki istok sutra"

Japan ubrzano jača vojne sposobnosti: Nećemo stajati po strani ako Kina napadne Tajvan

<p>Japanske snage u maršu</p>

Kad bi Kina napala Tajvan, ne bi se morala suočiti samo s vojnim snagama Taipeija ili s Amerikancima, nego i s dugogodišnjim rivalom, Japanom. Stoljećima su se Japan i Kina borili za hegemoniju na Dalekom istoku, a često i jedni drugima prijetili uništenjem. Kako navodi Bloomberg, prijetnja invazijom na Tajvan proizvodi tihu revoluciju u Tokiju i tjera tamošnje dužnosnike da naciju pripreme na borbu. “Ukrajina danas, Daleki istok sutra”, upozorio je japanski premijer Fumio Kishida u lipnju. Istog mjeseca je oko 90 posto javnosti vjerovalo da Zemlji Izlazećeg Sunca predstoji pripremiti se za kinesku invaziju na Tajvan. Ako Tajvan padne, otoci na jugozapadnom kraju japanskog arhipelaga mogli bi postati neobranjivi. Kina bi mogla suziti japanske vitalne trgovačke rute i povećati pritisak oko spornog otoka Senkaku. To je razlog zašto vlasti u Tokiju izjavljuju da Japan neće stajati po strani ako Kina napadne Tajvan. Jutarnji