Litij nazivaju i bijelim zlatom jer je nužan dio snažnih punjivih baterija koje se ugrađuju u električne automobile. Taj metal srebrnobijele boje koristi se i za proizvodnju litij-ionskih baterija za mobilne telefone i prijenosna računala. Čile, Australija, Argentina i Kina imaju najveće svjetske rezerve litija. Tportal/Investingnews
Tvrtke poput Faradiona sve više istražuju održivije alternative, poput natrij-ionskih baterija, ističući natrij kao jeftiniji i manje vodno intenzivan izvor. Faradionove natrij-ionske baterije već su u upotrebi diljem svijeta za pohranu obnovljive energije. Sve veći fokus na alternative litiju dolazi dok se tržište litijskih baterija predviđa da će porasti s 57 milijardi dolara u 2023. na 187 milijardi dolara do 2032. godine. Recikliranje litij-ionskih baterija predstavlja izazove zbog visokih troškova energije i resursa, dok procesi poput rudarenja litija mogu imati ozbiljne ekološke posljedice. Natrij-ionske baterije nude obećavajuću alternativu, s natrijem zamjenjujući litij. Osim nižih troškova ekstrakcije, natrij-ionske baterije su sigurnije u transportu i skladištenju te nude potencijalno rješenje za izazove litij-ionskih baterija, donoseći nadu za održiviju budućnost električne mobilnosti i skladištenja energije. (tportal)
Američko ministarstvo energetike (DOE) nedavno je otkrilo rezultate opsežne analize koju je proveo Nacionalni laboratorij Lawrence Berkeley, otkrivši golemu zalihu litija ispod Saltonskog mora. Riječ je o plitkom, kopnenom, vrlo slanom vodenom dijelu u okruzima Riverside i Imperial na jugu Kalifornije. Procjenjuje se da tamošnji podzemni rezervoar vruće slane vode sadrži dovoljno litija za proizvodnju nevjerojatnih 375 milijuna baterija za električna vozila pa ne čudi ga ga je guverner Gavin Newsom nazvao “Saudijskom Arabijom litija”. I doista, ovo otkriće pozicionira Saltonsko more kao jedno od najvećih nalazišta litijeve slane vode na svijetu i najavljuje seizmičku promjenu u američkom pristupu proizvodnji litija. Bug
Litij iz baterija može se reciklirati oksalnom kiselinom. Kakav se tehnološki postupak iza toga krije – i zašto je on toliko važan? Litij-ionska baterija se prvo izmrvi, a nakon odvajanja plastike i drugih materijala neprikladnih za recikliranje, ostaje frakcija koja se sastoji samo od elektroda, katode i anode, aluminijskog vodiča (u obliku folije) i separatora. Ta se frakcija, koja čini oko pola mase baterije, usitni u prah s česticama manjima od pola milimetra. Nakon toga treba prah usuti u vodenu otopinu oksalne kiseline – i kuhati. U oksalnoj se kiselini prije svega razgrađuje materijal anode, litijev kobaltat, LiCoO2 ili LCO. Aluminij, od kojeg su napravljeni električni vodovi, prelazi u aluminijev oksalat. Dobro ili loše? Najvažnije je izdvojiti litij, dok je aluminij – najčešći metal u Zemljinoj kori – manje važan. Kako bilo da bilo, rad švedskih znanstvenika je korak u pravom smjeru. Nenad Raos za Bug.
U svijetu je 2021. proizvedeno 540.000 metričkih tona litija, a do 2030. Svjetski ekonomski forum predviđa da će globalna potražnja dosegnuti više od 3 milijuna metričkih tona. Prodaja električnih vozila trebala bi dosegnuti 13,8 milijuna u 2023. godini, ali će naknadno porasti na preko 30 milijuna do 2030. godine (ako bude litija). Drugi analitičari ne vide deficit tako brzo, ali ipak predviđaju manjak do kraja desetljeća. Spomenimo samo kako u svijetu trenutno djeluje 101 rudnik litija. Iako je cijena litijeva karbonata porasla na rekordnu razinu, valja spomenuti kako je rudnicima litija općenito potrebno ‘10 godina ili više‘ kako bi postali potpuno funkcionalni. Lider
Tijekom 2016., prema podacima Njemačke agencije za sirovine (DERA), u svijetu je proizvedeno 43 tisuće tona litija, 2022. sto 30 tisuća tona, a do 2030. proizvodnja bi se mogla učetverostručiti. Najveće svjetske rezerve litija nalaze se u Čileu, Argentini i Boliviji. Ostatak je u Australiji, Kini i u Americi. Litij se nalazi u stijenama i u slanoj vodi, procjenjuje se da u oceanima ima oko 200 milijardi tona litija, a naslage litija u stijenama i slanim jezerima iznose oko 98 milijuna tona, od čega je oko 26 milijuna iskoristivo u idućim desetljećima. Litij se koristi ne samo u automobilskoj industriji već i u medicini. Litijev karbonat sastavni je dio lijekova za bipolarni poremećaj, stabilizira raspoloženje i utječe na smanjenje broja samoubojstava, kojih je najmanje u dijelovima svijeta gdje ga ima najviše. Ali ima i lošu stranu: ako se visoke doze litija nalaze u pitkoj vodi može izazvati autizam. Lider
Industrija litija, kojom dominira Kina, treba uložiti 116 milijardi dolara do 2030. kako bi ispunila ciljeve koje su postavile vlade i proizvođači automobila. Nedostižna brojka, tvrde stručnjaci u nedavnom istraživanju. Tih 116 milijardi dolara trebalo bi ići na izgradnju novih rudnika i rafinerija, kao i na proširenje postojeće imovine. Uzimajući u obzir ciljeve proizvodnje električnih vozila, kao i podatke Međunarodne agencije za energiju o politikama svake zemlje, bilo bi potrebno 5,3 milijuna tona litij karbonata. Brojka znatno iznad trenutne dostupnosti ovog ključnog materijala, koja ne doseže niti tonu. Revija HAK
Rudarenje je skupo, a s njim povezane tehnologije koje nipošto ne bismo mogli nazvati ekološkima nisu dobre za imidž električnih vozila. Čini se da proizvođači automobila sve više traže izlaz u baterijama na bazi soli ili natrija. Očekuje se da bi baterija na bazi natrija mogla preuzeti veliki dio tržišta te da bi do 2035. ova sirovina mogla zamijeniti oko 272.000 tona litija. Predviđa se da će te godine činiti oko 7 posto ukupnog tržišta. Ako se pojave dugotrajne nestašice litija, promjena bi mogla biti daleko agresivnija pa bi se i ove brojke mogle promijeniti. Privlačnost natrija proizlazi iz njegove zastupljenosti u kamenoj soli i salamuri diljem svijeta, ali su dosad bile upitne performanse baterija na bazi natrija. Revija HAK
Električni automobili česta su meta dezinformatora kojima je cilj nametnuti sliku da su oni zapravo neekološki te da ostavljaju puno gori ekološki otisak od automobila s pogonom na benzinsko ili dizelsko gorivo. Ovoga puta društvenim se mrežama širi objava koja prikazuje bager Caterpillar 994A za koji se navodi da potroši oko 1000 litara goriva u 12 sati, obrađujući oko 250 tona zemlje kako bi došao do materijala potrebnog za proizvodnju jedne baterije za jedan električni automobil. Električni automobili ne ispuštaju stakleničke plinove za vrijeme vožnje, oni su i dalje “čišći” nego vozila na benzinski pogon. Model bagera koji se prikazuje u viralnoj objavi uistinu je Caterpillar 994 u čiji spremnik, ako radi 24 sata, stane oko 5700 litara goriva. Međutim, zaključak koji se sugerira objavom nije toliko utemeljen. Faktograf
Kostarika, zemlja u kojoj su površinski kopovi zabranjeni, postala je vodeća u svijetu u vađenju teških metala poput litija, ali ne iz Zemlje, već iz starih baterija. Tvornica za recikliranje Fortech, osnovana je prije gotovo tri desetljeća u gradu Cartagu, 27 kilometara udaljenom od glavnoga grada San Josea, a zaposlenici je nazivaju ‘‘urbanim rudnikom‘‘. Posljednjih šest godina u glavnom im je fokusu ekstrakcija litija iz punjivih baterija koje se svakodnevno koriste u brojnim elektroničkim uređajima poput mobitela, prijenosnih računala, električnih automobila i solarnih panela. Godišnje se u svijetu bacaju milijuni baterija. Iako se kućište baterije razgradi u razdoblju od 100 godina, teško otrovni metali koji se nalaze u njoj nikad se ne razgrade. “Sada znamo da to nije otpad. Znamo da je to resurs koji se može ponovno koristiti”, rekao je Guillermo Pereia, izvršni direktor Fortecha. Jutarnji
Ako se nastavi s radikalnim uvođenjem vozila na baterije u promet svjetska proizvodnja litija trebala bi se utrostručiti do 2050. samo za tržište vozila u SAD-u. Godišnje bi bilo potrebno 483.000 tona litija. Predviđa se da će ukupna globalna potražnja za litijem (koji se koristi i u drugim industrijama), također poznatim kao bijelo zlato, porasti više od 40 puta do 2040. godine. Rudarenje litija traži ogromne količine vode i štetno je za okoliš. Veći dio nalazi se u suhim regijama poput Australije, Čilea i Nevade — mjestima koja već pate od nestašice vode zbog klimatskih promjena. U Južnoj Americi, rudnici su zatrovali vodu i zemlju domorodačkih naroda. Revija HAK