Pandemija snažno pogodila zaposlene žene, većina ih je manje optimistična o budućnosti njihove karijere - Monitor.hr
05.12.2021. (10:30)

Korak unatrag za rodnu ravnopravnost

Pandemija snažno pogodila zaposlene žene, većina ih je manje optimistična o budućnosti njihove karijere

Prema Deloitteovom izvješću ‘Žene na radnom mjestu: globalna perspektiva‘, povećanje opsega rada i kućanskih obveza tijekom pandemije bolesti COVID-19 uzrok su snažnog nezadovoljstva brojnih zaposlenih žena. Prema podacima iz izvješća, veći broj odgovornosti ima razoran učinak na zaposlene žene: 51 posto ispitanica trenutačno nije optimistično kad je riječ o budućnosti njihove karijere. Osim toga, ispitanice su navele kako je njihovo mentalno zdravlje palo za 35 posto, a njihova motivacija na radnom mjestu za 29 posto u usporedbi s razdobljem prije početka pandemije. Veći broj odgovornosti na radnom mjestu i kod kuće tijekom pandemije, u kombinaciji s neuključivom kulturom na radnom mjestu dovode do smanjenog zadovoljstva na radnom mjestu i odanosti poslodavcu kad su u pitanju žene. Lider


Slične vijesti

Jučer (14:00)

I u poslu je dobro biti monogaman

Job hugging: Novi trend na tržištu rada u kojem sigurnost pobjeđuje ambiciju

Nakon “velike ostavke” i razdoblja učestalog mijenjanja poslova (job hopping), nastupio je job hugging – trend u kojem radnici, potaknuti ekonomskom neizvjesnošću, inflacijom i strahom od umjetne inteligencije, biraju sigurnost umjesto rizika. Iako visoka stopa zadržavanja radnika poslodavcima djeluje stabilno, ostanak na poslu iz straha, a ne iz zadovoljstva, vodi do stagnacije i pada motivacije. Stručnjaci zato savjetuju “pivotiranje na mjestu”: rad na novim projektima i učenje novih vještina unutar postojeće tvrtke. Poruka je jasna – u redu je čuvati stabilnost, ali ne i prestati ulagati u vlastiti razvoj. Index

23.07. (21:00)

Na plažu s laptopom

Čak 71% zaposlenika provjerava poslovni mail na godišnjem

Najčešće zbog straha od zaostajanja s poslom ili propuštanja važnih informacija. Uzrok često leži u lošoj organizaciji unutar tima, nedostatku povjerenja i prevelikoj ovisnosti o pojedincu. Gotovo polovica, njih 48 %, to čini iz straha da će propustiti nešto važno. Trećina se boji da će zaostati s poslom, a svaki peti brine da bi kolegama mogao djelovati nepouzdano ako ne odgovori dovoljno brzo. Kako biste se uistinu odmorili, ključni su jasna podjela zadataka i dobar primjer voditelja. Isključite obavijesti, postavite automatski odgovor s kontaktom zamjene, a ako baš morate provjeravati poruke, ograničite to na točno određeno vrijeme. Dobar tim funkcionira i kada niste dostupni. Poslovni

21.07. (01:00)

Sve za naknadu, naknadu ni za što

Doktor znanosti na burzi: Ono kad aktivno tražiš posao koji zapravo ne želiš dobiti

Kulturpunkt donosi priču kroz koju zapravo mnogi prolaze za vrijeme nezaposlenosti. U ovom slučaju autor je planirao završiti doktorat, primati naknadu od HZZ-a i poslije tražiti posao (iako je i tada radio, ali honorarno). No, da bi primao naknadu morao se javljati na natječaje i ići na intervjue za zaposlenje. Za koje je uglavnom bio prekvalificiran. No, uvidio je i da poslodavci kod kojih je išao na razgovor nisu imali u planu ponuditi mu posao… Kroz niz komičnih i pro forma razgovora – od administracije do kazališnog šaptača – analizira rigidnost sustava, rastuću birokratizaciju kulture i inflaciju tradicionalnog koncepta sigurnog zaposlenja. Tekst razotkriva kako suvremeno tržište rada degradira ljudsko dostojanstvo, pretvarajući egzistencijalno pitanje u ponižavajuće i otuđujuće natjecanje.

07.06. (20:00)

Automatizirani menadžer

Algoritamsko upravljanje: Zašto čovjek mora imati zadnju riječ u svijetu nevidljivih šefova

Sve veća primjena umjetne inteligencije u poslovanju uvodi pojam algoritamskog upravljanja, gdje softver umjesto ljudi donosi odluke o zapošljavanju, ocjenjivanju učinka i otkazima. Dok poslodavci u automatizaciji vide uštede i učinkovitost, sindikati upozoravaju na opasnosti od digitalnog mikromenadžmenta, pretjeranog nadzora i gubitka radničkih prava. Europa stoga zakonodavno inzistira na obveznom ljudskom nadzoru nad ključnim odlukama. Hrvatska još ne bilježi masovnu primjenu ovih sustava, što pruža idealnu priliku za pravovremeno definiranje jasnih pravila. Najveći izazov budućnosti neće biti tehnološki napredak, već očuvanje ljudske odgovornosti, privatnosti i slobodnog društva. Bug

10.05. (12:00)

Profesionalni catfish

Ispovijest chat-operatora na +18 platformi: Iz sjene do zarade od 2750 eura

Mladić iz Srbije, pod pseudonimom Golub, za Telegraf otkrio je detalje rada na OnlyFans platformi gdje kao “chater” putem agencije mjesečno zarađuje oko 2750 eura. Iako korisnici vjeruju da komuniciraju s modelima, iza ekrana zapravo stoje agenti poput njega koji obrađuju i do 200 klijenata dnevno. Posao uključuje ispunjavanje fantazija i prodaju eksplicitnog sadržaja, uz strogu zabranu ekstremnih fetiša koji krše pravila platforme. Golub ističe da je posao dobio slučajno preko oglasa, naglašavajući da su popularni modeli često samo “lica”, dok komunikaciju vode profesionalne agencije radi maksimalne zarade. Slobodna, Index

02.05. (21:00)

Nekad je odmor bio pod muss

Povijesni obrat: Od radničkih ljetovališta do današnjeg sindroma izgaranja

Video analizira drastičnu promjenu u percepciji slobodnog vremena u Hrvatskoj. Dok je u poslijeratnoj Jugoslaviji država gotovo “tjerala” radnike na more, tretirajući odmor kao zdravstvenu i kulturnu potrebu dostupnu svima, današnji kapitalistički sustav donosi regresiju. Slobodno vrijeme postalo je luksuz, granica između rada i odmora nestaje zbog hiperprodukcije, a radnici su pod stalnim pritiskom. Zaključak je jasan: iako korporacije danas nude “moderne” pogodnosti za odmor, mi smo sustav koji je to davno osiguravao kao temeljno pravo već odavno imali i – izgubili

02.05. (09:00)

Kad ti šef nije uvijek blag

Vodič kroz radnička prava: Što vam pripada?

Iako radni odnos često doživljavamo kao popis obveza, on je zakonski definiran skup prava koja osiguravaju dostojanstven rad. Radnici imaju pravo na minimalno četiri tjedna godišnjeg odmora, plaćenu pauzu unutar radnog vremena (ako rade 6+ sati) te pravo na nedostupnost nakon radnog dana. Neisplata plaće, uskraćivanje bolovanja ili nesigurni uvjeti rada predstavljaju ozbiljno kršenje zakona. Prekovremeni rad ima svoja ograničenja, a rad od kuće mora biti jasno ugovoren. Poznavanje ovih pravila ključno je jer prava vrijede samo ako se koriste – u protivnom ostaju tek mrtvo slovo na papiru. Nacinal

24.04. (18:00)

Gatanje iz kristalne kugle (i Excel tablica)

Banke ne zanima samo kako poslujete, već možete li izdržati krizu

Banke mijenjaju strategiju – umjesto povijesnih rezultata, ključan kriterij za odobravanje kredita postaje otpornost na buduće šokove. Poduzeća više ne dokazuju samo da su bila uspješna, već moraju “dokazati” stabilnost u scenarijima novih pandemija, ratova ili rasta troškova energenata. Uz standardne financijske pokazatelje, banke poput PBZ-a, Zabe i Erstea sada zahtijevaju projekcije novčanog toka, stres-testove i ESG usklađenost. Fokus je na održivosti poslovnog modela i sposobnosti servisiranja duga u kriznim uvjetima. Ukratko, dobra prošlost je plus, ali vjerodostojan plan za neizvjesnu budućnost je uvjet. Lider

09.04. (15:00)

Hvala AI na pomoći, sad imam još više posla

MIT testirao AI na poslu: Umjetna inteligencija radi otprilike kao razočarani pripravnik

Nova studija MIT-a na 11.000 zadataka otkrila je da AI modeli (ChatGPT, Claude, Gemini) u 65% slučajeva postižu tek “minimalno prolaznu” kvalitetu rada. Iako su korisni za rutinu, modeli drastično zakazuju kod složenih i kreativnih zadataka — ocjenu “izvrsno” postižu u manje od 50% slučajeva. Istraživači ih uspoređuju s razočaranim pripravnicima: obavit će osnovno, ali uz stalne faktografske pogreške i halucinacije. Dok narativ o eksponencijalnom napretku buja, podaci ukazuju na plafon; AI zasad ne može zamijeniti stručnjake, već samo automatizirati najjednostavnije prve korake karijere. Bug

20.03. (23:00)

Ownaj AI prije nego on owna tebe

5 koraka do dublje i produktivnije upotrebe AI-ja

Istraživanje sa Stanforda pokazuje da većina ljudi koristi AI samo za zamjenu postojećih zadataka, često uz premali učinak za uloženi trud. Uspješni korisnici, međutim, pristupaju AI-ju poput product managera: identificiraju ključne probleme, biraju pravi alat, eksperimentiraju postupno i integriraju AI u širi radni proces. Umjesto brzih rješenja, redizajniraju način rada i dijele svoja otkrića s drugima. Takav pristup omogućuje stvarnu produktivnost i dugoročnu vrijednost AI alata. Google Blog