Povjesničar Klasić: Žalosno je da u 2019. sud određuje što je ustaški pozdrav - Monitor.hr
14.08.2019. (22:30)

Prva presuda

Povjesničar Klasić: Žalosno je da u 2019. sud određuje što je ustaški pozdrav

Žalosno je da 2019. godine sud donosi odluku je li pozdrav “Za dom spremni” ustaški ili nije, smatra povjesničar Hrvoje Klasić. “Kod nas očito svijest o tome što nije, a što jest dobro, u ovom slučaju ustaštvo, koje ne da nije dobro, nego je najveće zlo koje se dogodilo hrvatskom narodu, u jednom dijelu društva ne postoji”, rekao je Klasić i dodao kako su se zatvorske ili financijske kazne pokazale uspješnima na primjeru austrijskih sudova i Bleiburga. Index


Slične vijesti

20.04.2023. (19:00)

Sav nacionalizam padne u vodu kad vas opale po džepu

Povjesničar: Nema ZDS-a u kontekstu Domovinskog rata. Ili si glup ili proustaški nastrojen

Povjesničar Hrvoje Klasić u Novom je danu N1 televizije komentirao kaos u Saboru koji je u srijedu nastao u pokušaju da se izglasa Vladin prijedlog: Oni koji osnivaju HOS – paravojnu postrojbu, oblače se u crno, nazivaju se po ustaškom zapovjedniku Bobanu i stavljaju ustaški pozdrav, kako je to onda kontekst 1991.? To je uvijek ustaški pozdrav. I kasnije ga je netko preuzeoTo tipično rade hrvatski nacionalisti, kukavički govore da je ZDS stari hrvatski pozdrav. Opet ćemo imati to da će se moći tumačiti što je tko mislio. Najskandaloznije u cijeloj priči je ponašanje vladajuće koalicije, HDZ-a koji nema hrabrosti staviti to u kazneni zakon. Nacional

28.01.2023. (21:00)

Previše sličnosti, premalo razlike

Analiza povjesničara: Sličnost rata u Ukrajini s ratovima 90-ih na području bivše Jugoslavije i Drugim svjetskim ratom

Povjesničar: “Putin je dobro procijenio da je jači, da se Zapad neće miješati, no dvije su ga stvari iznenadile” – NACIONAL.HR

Koliko je rat u Ukrajini, sa svojim uzrocima i povodima, ali i načinom na koji se vodi, usporediv s ratovima u bližoj i daljoj europskoj prošlosti, upitao je portal NET povjesničara Hrvoja Klasića. “Rekao bih da je ključna sličnost u tome što je izvršena agresija jedne zemlje na drugu, što agresor želi zauzeti teritorij druge države, pri čemu agresiju opravdava pružanjem pomoći sunarodnjacima koji žive u toj drugoj državi, a koji su, po njegovu mišljenju, zakinuti za svoja prava ili su im ugroženi životi”, odgovorio je Klasić. “Ono čega se bojim u slučaju Rusije, više bih usporedio s ratovima 90-ih godina u bivšoj Jugoslaviji. Srbija nije proživjela katarzu i njeno društvo nije usvojilo stav da je odgovorna i za ratove i za zločine. Sasvim suprotan primjer je Njemačka nakon Drugog svjetskog rata. Njemačka je 1945. bila poražena, razorena i proglašena glavnim krivcem, a cijelo društvo suočilo se s tamnom stranom svoje prošlosti. Net

09.05.2022. (01:00)

Petokraka i kukasti križ nisu isto

Na današnji dan prije 77 godina partizani su oslobodili Zagreb

Dana 8. svibnja 1945. Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije oslobodila je okupirani Zagreb. U 11 sati i 12 minuta, partizanski komandant Jure Devčić preko Radio stanice Zagreb građane je pozvao da “ostanu u svojim kućama i dočekaju oslobodioce”. Povlačenje jedinica njemačke vojske i hrvatskih oružanih snaga počelo je 6. i nastavilo se 7. svibnja 1945. Vojnim kolonama pridružila se i masa civilnih izbjeglica: članovi obitelji ustaških dužnosnika i vojnika HOS-a, građana i stanovnika okolnih mjesta koji zbog nekih razloga nisu željeli dočekati partizane. Dana 6. svibnja grad je napustio i Ante Pavelić s članovima svoje vlade. (…) Dan oslobođenja Zagreba i Dan pobjede nad fašizmom (Dan Europe, 9. svibnja) već tridesetak godina prate žestoke polemike revizionista. Povjesničar Hrvoje Klasić ističe da se od 1990. sve vrijednosti koje su od 1945. prikazivane kao pozitivne, počinju prikazivati kao negativne unatoč činjenici da su Hrvatsku i vodeću hrvatsku stranku osnovali  brojni bivši partizani, komunisti i antifašisti koje je predvodio Franjo Tuđman. Tportal

06.03.2020. (12:00)

Jugostalgija

Hrvoje Klasić: Smiju li ljudi biti nostalgični za svojom mladošću?

Nostalgičan sam za odrastanjem na Profesoru Baltazaru, Smogovcima, Salašu u Malom ritu ili Nedeljnom zabavniku. Znajući gdje smo danas, posebno sam nostalgičan za odrastanjem u kojem nismo bili opterećeni nacionalnim ili ekonomskim razlikama, iako su one postojale. Tada je bilo važnije igraš li dobro nogomet ili sviraš gitaru nego koliko ti starci zarađuju, a kamoli kako se zovu. Nismo imali sve što smo htjeli, ali smo bili zadovoljni osjećajem da imamo dovoljno, piše Hrvoje Klasić.

20.08.2019. (23:30)

Za dom - četnik

Hrvoje Klasić: Je li radikalima kojima je ‘Za dom spremni’ normalan, prihvatljiv i stari hrvatski termin, četnik?

Stvar koja mi smeta kod hrvatskih nacionalista je licemjerje. Odnosno, primjena dvostrukih kriterija kada su u pitanju događaji i pojmovi iz prošlosti, ali i sadašnjosti. Tako sve one koji u borbi za ostvarenje političkih ciljeva koriste metode kao što su otmice aviona, trovanja vodovoda i ubijanja neistomišljenika, bez ikakvog problema i bez imalo razumijevanja za njihov idealizam, nazivaju teroristima, ali kada su to isto (svojevremeno) činili Hrvati, onda je to bio čin patriotizma. A oni koji su se time bavili nisu bili teroristi, nego nacionalni heroji – piše Hrvoje Klasić za Net.hr.

08.08.2019. (10:30)

Za lekciju iz povijesti spremni

Povjesničar Hrvoje Klasić: Pozdrav ZDS prije ustaša nije postojao

“Ne postoji apsolutno niti jedan dokument prije pojave ustaškog pokreta u kojem bi se spominjala fraza sastavljena od tri riječi – za dom spremni… Nikada prije, ni u jednom jedinom dokumentu niti u operi nisu se te tri riječi zajedno koristile kao pozdrav. Čak se ni sintagma ‘za dom’ nije koristila kao pozdrav. Ona se javlja u libretu opere Nikola Šubić Zrinski, no ne kao pozdrav, nego kao dio stihova u raznim kontekstima” tumači povjesničar Hrvoje Klasić.

23.06.2019. (23:30)

Enigmatični Josip Kopinič

Sovjetski špijun, Titov pouzdanik i menadžer koji je od Uljanika stvorio brend

Josip Kopinič, glavni sovjetski obavještajac u regiji za vrijeme 2. svjetskog rata i jedan od najboljih prijatelja Josipa Broza Tita bio je i jedan od najuspješnijih direktora ugašenog pulskog brodogradilišta. O njemu se govori u novoj knjizi nekadašnjeg Titova savjetnika za sigurnost Ivana Miškovića Brka. Povjesničar Hrvoje Klasić za Tportal iznosi detalje o tome kako je taj prvi čovjek Kominterne okrivljen za neuspjeli bijeg iz Kerestinca u kojem je među stotinjak ljudi stradao August Cesarec, ali i za optužbe protiv Andrije Hebranga te njegovo samoubojstvo. U svojim memoarima 99-godišnji Brk ga proglašava izdajnikom, koji je unatoč dvostrukoj ulozi bio dobro honoriran za svoje zasluge u antifašističkom pokretu.

29.04.2019. (22:30)

Učiteljica života


Oni koji ne uče iz povijesti su osuđeni ponoviti ju. No, oni koji su nešto naučili iz povijesti su osuđeni bespomoćno promatrati kako ju svi ostali ponavljaju.
Usput, još jedan intervju povjesničara Hrvoja Klasića povodom izlaska njegove knjige kolumni “Bijelo na crno” ovaj put za Al Jazeeru: “Dok se vrijedi boriti za bolje društvo, ja zašutjeti neću”.

29.04.2019. (01:30)

Između apstinencije i ovisnosti

Hrvoje Klasić: Ljevica u Hrvatskoj ne postoji, a desnica ne može bez Jugoslavije

Povjesničar Hrvoje Klasić promovirao je ovih dana u Puli knjigu kolumni “Bijelo na crno”. “Desnica ne može bez Jugoslavije. Mislim da ljevica ne postoji. Ja nisam ljevičar. Ja više ne znam što bi ljevica trebala biti. Ljevicu ne čini jaki nacionalni naboj nego, upotrijebit ću stari termin, klasni, socijalni humani, humanistički sadržaj. Na tome bi trebalo insistirati, pod cijenu da dio javnosti neće nikad prihvatiti što se u prvi plan ne gura hrvatstvo nego građansko društvo, jako civilno društvo”, kaže Klasnić za Glas Istre.

27.11.2018. (17:30)

Za prikazivanje spremni

Hrvoje Klasić: Njemačka je raščistila s mračnom prošlošću. Hrvatska – nije

“Ako ja 2018. godine moram biti hrabar da bi govorio da je Jasenovac bio mjesto zločina, da je ustaški pokret bio zločinački, onda nešto duboko ne valja s ovim društvom” – kaže u intervjuu Novom listu povjesničar Hrvoje Klasić, jedan od autora serijala o NDH kojeg je HRT platio, ali ga ne želi završiti (jer ima 12, a ne planiranih 6 epizoda, po istoj cijeni). “Nisam siguran da li su ljudi koji se protive revizionizmu ustaškog perioda šutljiva manjina ili šutljiva većina. Evidentno je da su glasniji oni koji misle drugačije”.