Psihodelične gljive pomažu kod slučajeva neizlječive depresije - Monitor.hr
14.10.2017. (15:16)

Zabranjeni zabavni lijekovi...

Psihodelične gljive pomažu kod slučajeva neizlječive depresije

Halucinogeni sastojak iz psihodeličnih gljiva može pomoći u “resetiranju” mozga ljudi s neizlječivom depresijom – utvrdili znanstvenici s Imperial College London, a piše Nature. Dali su jednu dozu halucinogena psilocibina 19 pacijenata, a kod svakog drugog nestali su simptomi depresije te su se im dogodile promjene aktivnosti mozga, što je potrajalo čak pet tjedana. Ovo potiče nadu za lijek za depresiju, ali upozoravaju stručnjaci da ljudi ne bi smjeli pokušavati sami se izliječiti. Telegraph


Slične vijesti

Utorak (12:00)

Umoran... umoran sam prijatelju, umoran...

Zimski blues i depresija: s početkom sezone prehlada ljudi kao da padaju u svojevrsni zimski san

Zimi se češće osjećamo umorno, iscrpljeno i bezvoljno. A kako se godina bliži kraju i dolazi vrijeme za svođenje računa, što smo sve više zamišljeniji i melankoličniji, “zimski blues” nas sve više drži pod kontrolom. Međutim, pokraj bluesa tu je zimska depresija koja kod ljudi izaziva da više ne osjećaju radost, osjećaju se bez nade i prazno te se zbog toga povlače iz društvenih aktivnosti. Uzroci zimske depresije su složeni i još nisu do kraja istraženi. Međutim, nedostatak svjetla vjerojatno igra značajnu ulogu jer izbacuje naš unutarnji sat iz ravnoteže. Rješenje? Upiti više dnevnog svjetla u jesen, kao potpornu mjeru. DW

10.10. (14:00)

Priprema za zimski san

Pet načina kako da izbjeći jesenske depresije

  1. Provodite više vremena izvan kuće. Provođenje vremena na svježem zraku može ojačati imunološki sustav, smanjiti razinu stresa i pomoći kod psihičkih problema kao što su anksioznost i depresija. Utvrđeno je i da boravak u prirodi izoštrava kognitivne sposobnosti te poboljšava mentalno zdravlje. Dakle, odmaknite se od ekrana koji vas svakodnevno okružuju i uživajte u prirodi jer već samo i 20 minuta na otvorenome može značajno smanjiti razinu stresa
  2. Pokrenite se. Iako postaje hladnije, nemojte zanemariti važnost pokreta jer je vježbanje najučinkovitiji način smanjenja razine stresa
  3. Vodite dnevnik. Uzmite bilježnicu ili otvorite bilješke na mobitelu te se na kraju dana ušuškajte u krevet i počnite pisati jer vođenje dnevnika može pomoći u smanjenju simptoma tjeskobe i depresije, poboljšati pamćenje i čak ojačati imunitet.
  4. Male promjene, veliki rezultati. Uvedite u život jednostavne i male životne promjene kojima je lako upravljati. Recimo, promijenite namještaj u domu, očistite automobil, svaku nedjelju pripremite neko novo jelo za obiteljski ručak i slično.
  5. Prioritet dajte aktivnostima koje vas vesele. Brinuti se o sebi znači raditi ono što vas čini sretnima. Bilo da je riječ o gledanju serija, svakodnevnom odlasku na kavu u obližnji kafić ili igranju društvenih igara s obitelji. 24 sata
07.09. (20:00)

Drž' se, Aco!

Aleksandar Stanković: Već se 14 godina borim s depresijom

Stanković u knjizi Depra, koja 20. rujna izlazi u nakladi Telegrama, detaljno opisuje borbu s teškom i često stigmatiziranom bolešću radi koje je četrnaest godina na antidepresivima. Iako boluje od depresije, svakog tjedna uspješno funkcionira u javnom prostoru i vodi popularnu emisiju Nedjeljom u 2, što zna donositi specifičan set problema i izazova. Bilo mi je toliko loše da sam odlučio otkazati emisiju. Rekoh to i producentici. ‘Stvarno ne mogu’. Popio sam antidepresiv i anksiolitik i nema pomoći. Noge mi se tresu, usta su suha i potpuno sam dezorijentiran. Moglo bi se dogoditi tijekom emisije da zaboravim kako se gost zove, ili da mu ne uspijem postaviti pitanje, opisuje Stanković kako je to izgledalo pred emisiju s Nikolom Pilićem. Telegram

25.05. (20:00)

Samo pozitiva

Depresivni ljudi drugačije koriste jezik

Oni sa simptomima depresije koriste značajno više zamjenica u prvom licu jednine i znatno manje zamjenica u drugom i trećem licu. Ovaj obrazac sugerira da su ljudi s depresijom više usredotočeni na sebe, a manje povezani s drugima. Korištenje zamjenica indikativniji je simptom depresije nego negativni govor/tok misli. Oni koji pate od depresije često vide svijet crno/bijelim, što se odražava u načinu na koji komuniciraju. Razumijevanje jezika depresije može nam pomoći da shvatimo na koji način depresivne osobe razmišljaju, što ima efekta u liječenju. IFL Science

 

17.02. (14:00)

Pođimo na selo

Loša kvaliteta zraka utječe na razvoj depresije i anksioznosti

Dugotrajna izloženost povišenim razinama onečišćenja zraka povećavaju rizik od depresije kod starijih osoba, a druga je studija otkrila da dugotrajna izloženost čak i niskim razinama zagađivača povezana s pojavom depresije i anksioznosti. Do sada je bilo poznato da zagađeni zrak izrazito negativno utječe na fizičko zdravlje. Onečišćenje zraka povezuje se s razvojem respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, a sada je dokazano da utječe i na mentalno zdravlje ljudi. Zagađivači kojima su bili izloženi bile su sitne čestice poput prašine ili dima, dušikov dioksid, koji uglavnom proizlazi iz emisija plinova u prometu. Green

03.06.2022. (18:00)

The kids aren't alright

Psihijatri upozoravaju na porast depresivnih misli, pokušaja suicida i samoozljeđivanja kod mladih

Sve više djece, adolescenata i mladih u Hrvatskoj i diljem svijeta osjeća se depresivno, tjeskobno i usamljeno te im je potreban neki oblik psihološke pomoći. Takav negativan trend statistika bilježi već desetak godina, s tim da brojke govore da se stanje, uslijed više od dvije pandemijske godine, tiho pogoršava. Iznenadni lockdownovi, zatvaranja odgojno-obrazovnih ustanova, ograničavanje kretanja i druženja natjeralo je djecu i mlade da više vremena provode na internetu i društvenim mrežama, što je problem koji je postojao prije pandemije, i koji je ona samo dodatno potencirala. Da su mladi loše govori i zadnje UNICEF-ovo izvješće o stanju djece objavljeno na početku svibnja prema kojem najmanje 13 posto djece i mladih u dobi između 10 i 19 godina živi s dijagnosticiranim poteškoćama mentalnog zdravlja. U toj istoj dobnoj skupini anksioznost i depresija čine više od 40 posto poremećaja, dok je u dobi od 15 do 19 godina samoubojstvo četvrti najčešći uzrok smrti. Rezultati su to koji se odnose na cijeli svijet, a stanje u Hrvatskoj ne odudara previše od globalnih trendova. Faktograf

13.05.2022. (13:00)

Više prirode i sunca

Samo tjedan dana ‘odmora’ od društvenih mreža smanjuje depresiju i tjeskobu

Ljudi koji su se sedam dana odmarali od platformi kao što su TikTok, Instagram, Twitter i Facebook prijavili su da se osjećaju bolje, pokazalo je istraživanje Sveučilišta u Bathu. Znanstvenici su podijelili uzorak od 154 osobe u dobi od 18 do 72 godine u dvije skupine – od kojih je jednoj omogućen pristup društvenim mrežama, a drugoj ne. Ispitanici su prije istraživanja u prosjeku koristili društvene mreže osam sati tjedno. Koristeći tri priznata testa znanstvenici su procijenili razinu njihove tjeskobe i depresije, te dobrog raspoloženja. Kod onih koji su uzeli jednotjednu pauzu od društvenih mreža vidjelo se da se njihovo dobro raspoloženje popelo s prosjeka od 46 na 55,93 na Warwick-Edinburgh ljestvici mentalnog blagostanja. HRT Magazin

15.04.2022. (18:00)

Ne pokušavajte to raditi kod kuće

Psihoaktivne droge oslobađaju depresivni um

Psilocibin, psihoatkivna tvar koja se nalazi u “čarobnim” gljivama, čini se da oslobađa mozak ljudi koji pate od depresije, i to na način na koji drugi antidepresivi ne rade. Također, oni bi se mogli koristiti za liječenje niza poremećaja mentalnog zdravlja. Međutim, ne preporučuje se ljudima koji pate od depresije da ih konzumiraju sami. Vršena su ispitivanja sa sintetičkim oblikom droge, pod strogim zdravstvenim uvjetima, uz psihološku podršku stručnjaka prije, tijekom i nakon uzimanja. U depresiji mozak se zatvara i zaključan je u određenom obliku negativnog razmišljanja, dok se pod utjecajem psilocibina on otvara, postaje fluidniji i fleksibilniji. BBC

11.10.2021. (17:00)

Svake godine oko 46.000 djece i mladih u dobi od 10 do 19 godina počini samoubojstvo

Prema istraživanju UNICEF-a svaki sedmi adolescent u dobi od 10 do 19 godina u svijetu živi s dijagnosticiranim mentalnim poremećajem. To uključuje probleme u ponašanju, strah, anksioznost i depresiju, od kojih su neki toliko ozbiljni da pogođeni nisu u stanju dalje živjeti i dižu ruke na sebe. U dobnoj skupini od 15 do 19 godina suicid je jedan od pet najčešćih uzroka smrti. U istraživanju koje je provedeno u 21 zemlji svaki peti mladić ili djevojka u dobi od 15 do 24 godine se, kako su izjavili, često osjeća depresivno. Deutsche Welle