Početak listopada donio je hladnoću, ali i više troškove grijanja jer je Vlada smanjila subvencije za plin i struju. Kućanstvima će računi porasti prosječno devet eura mjesečno, pa se mnogi ponovno okreću ogrjevnom drvu čija je cijena ostala stabilna – oko 65 eura po kubiku. Dok jedni griju samo jednu sobu da uštede, drugi kombiniraju drva i plin. Stručnjaci pak upozoravaju da je drvo, iako jeftinije, ekološki i energetski neučinkovito grijanje. N1
Sezona grijanja od 1. listopada donosi više cijene zbog rezanja subvencija, a razlike među energentima nikad nisu bile izraženije. Najpovoljnije ostaje grijanje preko gradske toplane s prosječnih 800 eura godišnje, dok je plin oko 1200, drva 1300, a peleti 1064 eura. Lož ulje i ukapljeni plin stoje znatno više – 1747, odnosno 2369 eura. Najskuplja opcija daleko je električna energija s čak 3700 eura godišnje. Izbor energenta tako sve više znači i izbor životnog standarda. tportal
Tako proizlazi iz podataka Europskog statističkog ureda prema kojima predlani 10,6 posto stanovnika Europske unije nije moglo primjereno zagrijati svoj dom. To je 1,3 posto više nego prethodne godine. Hrvatska je tu i dalje ispod EU prosjeka sa 6,2 posto stanovnika. Najviše ih je u Španjolskoj i Portugalu (oko 20 posto), a najmanje u Švicarskoj, Luksemburgu, Finskoj, Sloveniji, Austriji i Estoniji. Danica
Umjesto ugašene termoelektrane na ugljen sad je u jednom danskom gradiću u pogon puštena golema toplinska pumpa koja će temperaturu mora pretvoriti u 280 tisuća megavatsati energije dovoljne za grijanje 25 tisuća domaćinstava. Stanovnike južnijih mora to svakako može začuditi, ali Tobias Hirsch iz tvrtke MAN Energy Solutions objašnjava kako ta toplinska pumpa odlično funkcionira “i kod najnižih temperatura, kad Sjeverno more ima 4 stupnja ili čak i manje”. “I tad možemo još uvijek dobivati dovoljno energije iz morske vode i gradu i tamošnjem stanovništvu staviti na raspolaganje vodu zagrijanu na preko 90 stupnjeva”, kaže Hirsch. DW
Uz ugodu u ljetnim i zimskim mjesecima mogu se pojaviti i dugoročne neugode koje ćete liječiti godinama. Urolozi najbolje znaju o čemu je riječ, neovisno radi li se o muškarcima ili ženama. Ukoliko idete na dulji put s malo stajanja, stalno uključeno grijanje sjedala nije dobro za vaš mokraćni mjehur. Kao što za isti taj mjehur nije dobro i da vam tijekom cijelog puta u ljetnim mjesecima puše hladan zrak iz ventilacije. Hlađenje sjedala može prouzročiti bolesti kao što je prostatitis… Kao što prostata ne podnosi da putujete 10 sati i bez ikakve pauze ne obavite mokrenje. Preporuka urologa s kojim smo razgovarali je da se minimalno svaka dva sata napraviti pauza za odlazak u toalet. Naravno, to će dobro doći i cijelom tijelu – kičmi, nogama, rukama, vašem vratu, prokrvljenosti, mozgu… Radite li velike pauze između odlazaka u toalet, primijetit ćete odgodu funkcionalnosti mokrenja. Revija HAK
Kotao je zidan od pune cigle, lijepljen blatom, poput krušne peći, a gore je posut pepelom. Ima sigurnosni ventil za slučaj da voda proključa. Ubace se tri bale slame i za pola sata kotao doseže temperaturu od 70 stupnjeva. Poanta je samo zatvoriti dimne plinove da ne izlaze jer oni griju trideset posto. Troškovi ugradnje takve peći? Oko 1000 eura, kaže Dragan Todorović iz Ljubinića u Srbiji, članak prenosi Dnevno. Njegova je obitelj tijekom četiri godine uspjela uštedjeti čak 7.000 eura na troškovima grijanja. Griju se na biomasu poput stabljika suncokreta, kukuruzovine i slame. Njihov dom uvijek je topao, a mjesečni trošak Todorovićevog kućnog proračuna iznosi svega 20 eura. U početku mu se cijelo selo smijalo, a sada ga kopiraju.
Mnogi vjeruju da se laganim zagrijavanjem prostora, odnosno ne dopuštanjem da se previše rashladi, štede i energija i novac. Naime, ako temperatura u prostoru tijekom dana negrijanja dok ste vi, na primjer, na poslu previše padne, neisplativije će vam biti “odvrnuti ga” na neku jaču temperaturu kada se vratite. Stručnjaci smatraju da je ostavljanje grijanja na laganom “modu” tijekom cijelog dana kako biste uštedjeli na neki način dvosjekli mač. Naime, cjelodnevno grijanje, pa i na nekoj niskoj razini, tjerat će kotao da radi kako bi održavao temperaturu na zadanoj razini. Cjelodnevni rad utrošit će sigurno dosta energije. Zato je preporučljivo rješenje, ako imate tako podešeno kod kuće ili u stanu – timer. Savjeti
Zbog rasta cijena energenata i smanjenja vladinih subvencija, građanima Hrvatske prijete veći računi za grijanje. Jedina zakonska opcija za uštedu je ugradnja razdjelnika topline, prema Zdravku Vladanoviću, stručnjaku za komunalna pitanja. Razdjelnici omogućuju racionalno upravljanje potrošnjom toplinske energije, a uz njih računi mogu biti i do 25% manji. Bez razdjelnika, troškovi grijanja su veći zbog plaćanja prema koeficijentima, neovisno o stvarnoj potrošnji. Zamjena razdjelnika košta oko 20 eura, a ušteda se vraća kroz jedan do dva računa. Poslovni
Prodaja je smanjena unatoč novom zakonu koji je propisao postupno izbacivanje iz upotrebe plinskih instalacija i promovirati grijanje na obnovljive izvore i bonuse za vlasnike ako u kratkom roku ugrade dizalice. Tržište se znatno ohladilo u odnosu na prošlu godinu, građani su suzdržaniji jer nemaju sigurnost u planiranju modernizacije grijanja. Problem bi mogao riješiti širi obuhvat subvencija, sugeriraju u udruzi BDH, istaknuvši ipak da je ključan uvjet za poboljšanje situacije na tržištu povjerenje potrošača. tportal
Dio emisija stakleničkih plinova dolazi iz kućanstava pri izgaranju fosilnemisijeih goriva za grijanje domova, pripremu tople vode, kuhanje i klimatizaciju. To je predstavljalo 733 kg po stanovniku u EU-u 2021., što je pad u odnosu na 914 kg 2010. Emisije stakleničkih plinova po stanovniku u Hrvatskoj 2021. godine iznosile su 388 kg, a godinu kasnije 406 kg. To je dvije trećine europskog prosjeka. Otprilike devet posto stanovništva EU-a nije imalo mogućnost održavati dom dovoljno toplim. Riječ je o 41,6 milijuna ljudi. U Hrvatskoj je to 7 posto populacije, odnosno 270.361 osoba. Zgradonačelnik