Štediše oročeni novac prebacuju na tekuće račune - kamate pale na 0,6% - Monitor.hr
24.05.2018. (11:47)

Inflacija pojela čarapu

Štediše oročeni novac prebacuju na tekuće račune – kamate pale na 0,6%

Novac na tekućim i žiroračunima hrvatskih štediša u ožujku je porastao za 27,8 posto, odnosno za 16,6 milijardi kuna u odnosu na isti lanjski mjesec i ukupno sada iznosi 76 milijardi kuna. Klasična, oročena štednja je krajem ožujka iznosila 195 milijardi kuna, gotovo četiri milijarde kuna manja nego u istom lanjskom mjesecu. Slobodna objašnjava da štediše odustaju od oročavanja jer su kamate baš sitne – prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto. Usto, država kod štednje odnese 12 posto poreza plus pripadajući prirez porezu na dohodak.


Slične vijesti

19.09. (17:00)

Dogovorena konverzija

Hrvatska od 2023. godine uvodi euro. Što će biti s kamatama na kredite?

Tijekom iduće godine krenut će se s dvojnim prikazivanjem cijena, u kunama i eurima. Prema riječima guvernera HNB-a Borisa Vujčića, fiksni tečaj konverzije kuna u eure bit će 7,53 kune. Po tom tečaju će se automatski pretvoriti štednja i krediti u poslovnim bankama. No, što će biti s ugovorenim kamatama? Ako je kredit ugovoren uz fiksnu kamatnu stopu, u tom slučaju nakon uvođenja eura osim konverzije glavnice neće biti potrebna nikakva prilagodba jer će se nastaviti primjenjivati ista kamatna stopa. Kada je riječ o kreditima ugovorenima uz promjenjivu kamatnu stopu, u nekim će slučajevima biti potrebno prilagoditi promjenjivi parametar, jer nakon uvođenja eura taj parametar više neće postojati u istom obliku, tvrde iz HNB-a. Novi List

21.05. (12:00)

Inflacija lagano budi strah da završava era niskih kamata

Novca u financijskom sektoru ima dovoljno, a vjerojatno i kod znatnog dijela stanovništva, čija je štednja posljednjih godinu dana rekordno rasla jer nije bilo putovanja, rekreacija, posjeta restoranima i kafićima, nije bilo kulturnih i sportskih zbivanja i općenito stvari koje život čine zanimljivijim i ugodnijim. No, osim robe i usluga, zbog čijih se cijena još ne pale alarmi za uzbunu, druga je stvar s cijenama nekretnina, koje žive neki svoj samostalni život. A one rastu izvan svih očekivanja ne samo kod nas nego svuda u svijetu, čime samo pridonose dodatnoj nervozi o budućoj inflaciji. Večernji

11.09.2019. (11:00)

Kamate na oročenu štednju blizu nuli, banke najavljuju mogućnost negativnih kamata – da građani plaćaju banci što im čuva novac

07.06.2019. (20:00)

Europska središnja banka (ECB) namjerava zadržati postojeće kamatne stope barem do sredine 2020. Ključna kamatna stopa zadržana je na nula posto i nepromijenjena je od ožujka 2016. godine.

06.06.2019. (10:30)

Bakina debela čarapa

Kamate na kredite će padati – jer stanovništvo Hrvatske stari

Starenje utječe na kamatne stope jer su starije generacije uglavnom neto štediše i imaju konzervativni pristup prema novcu. Sve je više starijeg stanovništva, štedi se, novca ima. S druge strane su mladi i radno sposobni koji troše, zadužuju se i dižu kredite. Ako je više neto štediša, onda je ponuda novca veća, a zbog manje potražnje novca, kamate padaju – pojasnio je ekonomski analitičar Velimir Šonje novi fenomen. Inače, već sada Hrvatska ima povijesno niske kamatne stope na stambene kredite od oko 3 posto, a do kraja godine ima još prostora za njihov pad. 24 sata

08.02.2019. (02:30)

Zaduženi svih županija - pripremite se

Lovrinović: Zbog loše kreditne politike prijeti nam nova vojska blokiranih

Zbog bujanja nenamjenskih gotovinskih kredita i prešutnih prekoračenja po tekućim računima, na koje se plaća visoka kamata, Hrvatskoj prijeti potencijalna nova vojska blokiranih, rekao je Ivan Lovrinović. Upozorio je i na jedan nesrazmjer: “Ako se na oročenu štednju ne može dobiti dobiti više od 0,4 posto kamate, a na gotovinski namjenski kredit mora se platiti najmanje sedam posto, onda je kamatna razlika 15 puta veća, odnosno 1500 posto. To se ne može zvati razvojnim bankarstvom, tu su elementi kamatarenja i lihvarenja”. T-Portal

28.01.2019. (14:00)

Kamate će ostati na niskim razinama još godinu-dvije sigurno, kamate na dugoročnu štednju su 0,69 posto, stambeni u eurima 3,31, a kunski 3,42 posto.

08.01.2019. (09:05)

Dobro vrijeme za kredite, koji su općenito loši, i loše vrijeme za štednju, koja je općenito dobra...

Živimo u vremenu nikad nižih kamata

Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina. “Ove razine likvidnosti i niskih cijena novca nisu nešto što se mnogo puta vidjelo u povijesti” – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke. Slobodna