Stres glavni krivac za neravnotežu posla i privatnog života

Više od polovice zaposlenih u Hrvatskoj (60%) kaže da poslovne obveze jako utječu na njihov privatni život, trećina (32%) tvrdi da poslovne obveze malo utječu na njihov privatni život, dok svega 8% smatra da poslovne obveze ne utječu na njihov privatni život, pokazuje anketa portala MojPosao o tome kako posao utječe na privatni život zaposlenih, uspijevaju li ostvariti ravnotežu i izlazi im pritom poslodavac u susret.

Posao u većoj mjeri utječe na privatni život žena nego muškaraca – 7% žena izjavilo je da im poslovne obveze ne utječu na privatni život, dok je isto izjavilo 14% muškaraca.Privatni život više ‘pati’ kod zaposlenih u privatnim tvrtkama – 71% zaposlenih u privatnoj tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu navodi da im posao jako utječe na privatni život, dok je isto izjavilo 56% zaposlenih u privatnoj tvrtki u stranom vlasništvu.

Utjecaj posla na privatni život najčešće se manifestira nedostatkom energije potrebne za sve obveze (70%) i nedostatkom vremena za vlastite potrebe (64%). Ujedno 58% ispitanika ističe da zbog posla nemaju dovoljno vremena za druženje s prijateljima, dok ih polovica (51%) osjeća frustraciju zbog neravnoteže privatnog i poslovnog života.

Ispitanici u najmanjoj mjeri navode da im posao negativno utječe na vrijeme koje provode s djecom (19%) i da zbog neravnoteže imaju osjećaj manje vrijednosti (16%).

Dvije trećine ispitanika (67%) smatra kako bi se ravnoteža poslovnog i privatnog života pozitivno odrazila i na produktivnost na poslu, dok ih petina (20%) smatra da zbog neravnoteže pati samo privatni život.

Kao ‘krivce’ otežanog usklađivanja poslovnog i privatnog života ispitanici najčešće navode stres povezan s poslom (66%), opterećenost poslom i kada ne rade (63%) i broj sati koje provode na radnom mjestu (60%).

Ravnotežu između privatnog i poslovnog života ispitanicima u najmanjoj mjeri otežava nerazumijevanje kolega za situaciju u kojoj se nalaze (13%) i količina poslovnih putovanja (8%).

Bez obzira što im privatni i poslovni život nisu u ravnoteži, 61% ispitanika ima mogućnost otići s posla ukoliko se radi o hitnom slučaju. Polovica ispitanika (49%) sama bira kako i kada će koristiti pauzu za ručak, a 31% ispitanika ima omogućen fleksibilan početak i kraj radnog vremena.

Kod nešto više od petine ispitanika (23%) tvrtka ne izlazi u susret radi usklađivanja privatnih i poslovnih obveza.

Najviše ispitanika smatra da bi im mjera uzimanja slobodnog dana koji bi kasnije nadoknadili, olakšala usklađivanje poslovnog i privatnog života (39%).

Ispitanici također ističu da bi im mogućnost uzimanja godišnjeg odmora kada im odgovora uvelike poboljšala ravnotežu privatnog i poslovnog života (35%), isto kao i mogućnost rada od kuće (27%). Petina ispitanika (22%) navodi da tvrtka ne može učiniti ništa kako bi imali više vremena za privatne obveze.

Najmanje ispitanika, svega njih 5%, voljelo bi da im poslodavac omogući dovođenje djeteta na posao.

Na pitanje što su morali dodatno poduzeti kako bi uskladili posao i privatni život, gotovo trećina ispitanika (29%) angažirala je svoje roditelje da im pomažu u kućanstvu, dok ih je 24% dogovorilo s poslodavcem da im povremeno izađe u susret. Petina ispitanika (20%) dogovorila se s kolegom da ih povremeno zamijeni, dok ih 29% nije učinilo ništa po pitanju usklađivanja posla i privatnog života.

zaposleni

U punom pogonu

Najviše Hrvata radi u industriji, proizvodnja najvažniji poslodavac u 12 županija

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) govore kako je broj aktivnih stanovnika u zadnjem lanjskom mjesecu dosegnuo 1,77 milijuna, pri čemu je ukupno zaposlenih 1,65 milijuna, a nezaposlenih nešto manje od 115 tisuća. Grad Zagreb u pravilu, kad je riječ o tržištu rada, ima najbolje rezultate, no najnižu stopu nezaposlenosti ipak ima Varaždinska županija. U prosincu 2023. iznosila je 3,0%, dok je u Zagrebu bila 3,1%. Gleda li se ukupan broj zaposlenih, od njih ukupno 1,65 milijuna u zadnjem mjesecu 2023. najveći je dio bio zaposlen u pravnim osobama, dakle, poduzećima i javnom i državnom sektoru, 1,43 milijuna, dok ih je 200 tisuća u obrtu i slobodnim profesijama, a oko 18 tisuća u OPG-ima. Na nacionalnoj razini najviše njih bilo u prerađivačkoj industriji, više od 258 tisuća, te u trgovini (230 tisuća), dok je po više od 100 tisuća zaposlenih u javnoj upravi, građevinskom sektoru, turizmu, obrazovanju i zdravstvu. Poljoprivreda je na kraju godine zapošljavala manje od 55 tisuća radnika, značajno manje od primjerice prijevoza, a manje i od ICT-a ili financijskog sektora. Iako industrija doživljava pad, i dalje zapošljava više od turizma i trgovine. Poslovni

industrija posao radnici zaposleni

Uz stalan posao ide i fuš

Siromaštvo zaposlenih i dalje je problem u Europi

Radno siromaštvo definira se kao situacija u kojoj su redovito zaposleni ljudi u riziku od siromaštva, imaju ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod relativne linije siromaštva koja je određena na 60 posto nacionalnog medijana dohotka. Brojni su čimbenici koji mogu pridonijeti ovom stanju. Na primjer, nedostatak državljanstva gotovo svugdje ostavlja radnike izloženijima radnom siromaštvu. Drugi važan element je intenzitet rada. Eurostat ističe kako je u svim zemljama EU-a osim Belgije, Irske i Finske, više od 20 posto odraslih u kućanstvima s niskim intenzitetom rada u opasnosti je od siromaštva. U šest zemalja ta brojka prelazi 40 posto, a najveću s 54 posto ima Portugal. Čak su i kućanstva s visokim intenzitetom rada pogođena. H-Alter

posao siromaštvo zaposleni

Bitno da se radi

Broj radnih mjesta u Hrvatskoj (gotovo) se vratio na razinu iz 2008.

Pravu krvnu sliku gospodarstva ne pokazuje nezaposlenost, nego – zaposlenost. A ona buja. Prema službenim statističkim podacima, lani smo imali 1,698 milijuna radno aktivnog stanovništva i 1,572 milijuna zaposlenih. Podaci za lipanj ove godine pokazuju da nam raste čak i radno aktivno stanovništvo – 1,723 (u šest mjeseci 25 tisuća ljudi više, unatoč padu nataliteta i iseljavanju) – od kojih je gotovo rekordnih 1,618 milijuna zaposlenih. Zamalo rekordnih, jer u odnosu na doista rekordnu pretkriznu 2008. imamo samo oko tri i pol tisuće manje zaposlenih. Podaci su, dakle, za hrvatske prilike fantastični, no da bismo zadržali good spirit, valjalo bi znati zašto. Ekonomist Velimir Šonje razloge za rast zaposlenosti nalazi upravo u tome što je sadašnja razina BDP-a prilično iznad one iz slavne 2019. Lider

gospodarstvo zaposleni

Još da nas je sveukupno malo više...

Hrvatska ima 1,64 milijuna zaposlenih, najviše u proteklih 30 godina

Hrvatska početkom srpnja ima oko 1,64 milijuna osiguranika mirovinskog po svim osnovama, što se može uzeti kao okviran broj zaposlenih u svim djelatnostima i organizacijskim oblicima. Ove je godine, tako, broj zaposlenih povećan za otprilike 70.000. U odnosu na početak srpnja pretpandemijske 2019. godine, riječ je o 47.000 više zaposlenih. Prema višegodišnjim statističkim podacima koje smo provjeravali, toliko osiguranika, odnosno zaposlenih Hrvatska je zadnji put imala potkraj 1993. godine. Tada ih je bilo ukupno oko 1,7 milijuna, odnosno oko 60.000 više nego danas. To, de facto, znači da imamo najviše zaposlenih u proteklih 30-ak godina. Tu valja naglasiti i kako je u prvih šest mjeseci strancima izdano oko 12.700 radnih dozvola, a još oko 2600 je u obradi. Danica

zaposleni

Nevidljivi radnik

Čak 39,7 posto tvrtki u Hrvatskoj nema zaposlenih

Krajem lipnja u Hrvatskoj je bilo 299.963 registriranih poslovnih subjekata, među kojima je aktivnih 173.113 odnosno 57,7 posto. Najviše je tvrtki, 86.738 ili 50,1 posto, koje imaju između jednog i devet zaposlenika, dok je 68.747 subjekata ili njih 39,7 posto bez zaposlenih. Poslovni…

tvrtke zaposleni

I u lockdownu se jede

U veljači porastao broj prijavljenih na mirovinski zavod, najviše u prerađivačkoj industriji

Broj osiguranih na državnom mirovinskom zavodu u veljači porastao je na 1.536.247, što je 0,3% više nego u siječnju ove, i 0,4% manje nego u veljači prošle godine. Rastu broja najviše je pridonijela prerađivačka industrija s 1.007 osiguranika, dok je broj osiguranika najviše pao u javnoj upravi i obrani, za 348 ljudi. Tportal

zaposleni

Laž, velika laž, statistika

Broj zaposlenih pao, broj nezaposlenih porastao, prosječna plaća – porasla

Hrvatska je u studenom imala 17.277 zaposlenih manje nego u istom mjesecu prošle godine, dok je broj registriranih nezaposlenih za 25.780 veći nego lani. Prosječna plaća u studenome ove godine je svejedno rasla, zato što su poslove gubili radnici s nižim plaćama. U listopadu je prosječna plaća bila 6.756 kuna. Novi list

nezaposleni prosječna plaća zaposleni

Pero jače od rada

Novom metodom računanja zavod broj zaposlenih povećao za 110 tisuća

Zavod za statistiku je među zaposlene počeo ubrajati mlade osobe prema odredbama Zakona o doprinosima, a kojih je u srpnju bilo 96.967. Nadalje, ubrojao je radnike koji su na temelju radnog odnosa izaslani u inozemstvo, a njih je 10.838, te je ubrojao i 1.750 zaposlenih po šiframa iz JOPPD obrasca. Kad se sve zbroji u srpnju je bilo ukupno 1,58 milijuna zaposlenih. T-Portal…

zaposleni

Useljavanje na radna mjesta

Broj zaposlenih u Hrvatskoj porastao na 1,64 milijuna

Paradoks – ljudi se iseljavaju, ali zaposlenih je sve više: u Hrvatskoj je u posljednjem tromjesečju 2018. bilo 1,644 milijuna zaposlenih, što je oko pet tisuća više nego godinu ranije, dok je broj nezaposlenih pao za 46 tisuća, na 154 tisuće osoba, pa je stopa nezaposlenosti iznosila 8,6 posto. Novi list…

nezaposleni zaposleni

Upoznajte moju prijateljicu Ivanu, znate, ona je zaposlena!

Broj zaposlenih u Hrvatskoj pao na 1,38 milijuna

Nn kraju siječnja u Hrvatskoj je bilo 1,38 milijuna zaposlenih, što je 1,4 posto ili 19.693 manje nego krajem prethodnog mjeseca. U istom trenutku u evidenciji zavoda za zapošljavnje bilo je 158.834 nezaposlenih, što je za 6,7 posto ili 9.915 osoba više nego mjesec dana prije. Poslovni…

nezaposleni zaposleni