Stručnjak za kiparstvo: Spomenici u Hrvatskoj kretenski i ridikulni - Monitor.hr
26.10.2016. (13:34)

Ludama se sviđaju, ostale je stid

Stručnjak za kiparstvo: Spomenici u Hrvatskoj kretenski i ridikulni

Najbolji spomenik u Splitu je, izuzmemo li Meštrovićev spomenik Marku Maruliću, podvodna ‘Pirija’ kipara Kažimira Hraste, njegova ‘Jabuka’ u Biblijskom vrtu u Kaštelima, Spomenik ‘Galebu i Čehinji’ u Makarskoj, premda bez puno umjetničkih vrijednosti, ili sjajni spomenici poput Kožarićeva A. G. Matoša ili Augusta Šenoe Marije Ujević Galetović u Zagrebu, Dražena Petrovića u Šibeniku Kažimira Hraste itd. Bili bi ovdje poželjni i spomenici tovaru-magarcu, koji su gotovo nestali, smokvi, koje nitko više ne bere, maslinama, koje su, kako kaže pjesma, neobrane itd. Život je lijep i dug. Ljudi su ga učinili kratkim i nesretnim – kaže Ive Šimat Banov, šef Odsjeka za povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Splitu u intervjuu T-Portalu povodom izlaska njegove nove knjige eseja o “kretenizaciji i spomeničkoj ridikulizaciji Hrvatske”.


Slične vijesti

25.05.2023. (08:00)

Nekultura sjećanja

Mjesta antifašističkog otpora prepuštena su zaboravu

Udruga Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću od svog osnutka posvećena je pitanju društvenog pamćenja ključnih događaja 20. stoljeća. Brojnim i raznovrsnim aktivnostima udruga nastoji odgovoriti na povijesni revizionizam i prekrajanje prošlosti, ali i doprinijeti čuvanju sjećanja na otpor i zaštiti kulturne baštine antifašizma. Upravo na tom tragu 2021. godine objavljen je online vodič Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju koji, povezujući povijesna istraživanja, ulomke iz književnih djela, dnevnika i osobnih sjećanja, mapira ključna mjesta stradanja i otpora u Drugom svjetskom ratu. Dio spomenika, spomen-ploča i drugih obilježja postavljenih za vrijeme socijalističke Jugoslavije su uklonjena, a ona koja su ostala, prepuštena su zaboravu i propadanju. Zbog toga, kao i zbog snažnog revizionizma, ni ta mjesta nisu označena niti se spominju u obrazovnom sustavu. Kulturpunkt

21.04.2023. (20:00)

Novi sjaj

FOTO: Betonska utopija i jugoslavenski spomenici

Xiao Yang je kineska umjetnica koja fotografira brutalizam, posebno na Balkanu. Voli noćne fotografije, urbana istraživanja i fotografiranje svjetlom. Kombinirajući ova tri elementa, stvara prizore koji liče na scene kao da su s neke druge planete. Naročito je privlače napuštene zgrade i betonski spomenici, mjesta koja su „prazna i sablasno tiha noću u mraku“. XXZ

01.06.2021. (12:30)

Uklesano u kamenu

Tomislav Marković: Tito i Handke kao antipodi

Kolumnist se ovaj tjedan bavi spomenicima pa piše: Inicijativa Istočne alternative da Peter Handke dobije ulicu u Srebrenici izazvala je opravdano ogorčenje javnosti. Našim nacionalistima i ljubiteljima klanja malo je što su Handkeu podigli spomenik, što su ga obasuli nagradama i ordenjem, sad bi i ulicu da mu dodele, i to usred Srebrenice, da bi mu se odužili što negira genocid i simpatiše ratne zločince. A da bi nobelovac i kum Novislava Đajića dobio plavu tablu, sa nje treba skinuti ime maršala Tita. Piše Tomislav Marković za Al Jazeeru

13.12.2020. (11:30)

Domovino, i u srcu te imam, samo ne u džepu

Tomić: Našu domovinu istinito prikazuje spomenik od 34,7 milijuna. Lopovska domovina ga zaslužuje

Spomenik je zbilja nešto ekstra. Na zelenoj ledini prvo je podignuto nešto nalik nogometnim vratnicama, samo mnogo šire. Nema golmana koji bi tu obranio penal. Zatim ide jedan golemi kamen s plinskim plamenikom koji se nikad ne gasi. To je kao neki štednjak, samo pokvaren. Napokon, na samom kraju je dugački zid od staklenih opeka. Njegov smisao još nitko nije dokučio… Lopovska domovina jednostavno zaslužuje lopovski spomenik. I neobično je, utvrdit ću još jednom, da netko za života podigne spomenik, ali nije rijetko, a katkad ni pretjerano preuranjeno klesati imena na mramoru, jer kako se ovdje krade, domovina bi nam zaista uskoro mogla otegnuti papke. Piše Ante Tomić za Jutarnji list

05.07.2020. (22:30)

Demontirati objašnjenjem

Povjesničar Pavlaković: Jako je pogrešno rušiti spomenike

Dobro znate da su i u Hrvatskoj mnogi spomenici uklanjani ili srušeni. Osobno zagovaram da se o takvim temama organizira rasprava, a spomenici ne ruše nego uz njih postave ploče na kojima bi bio opisan kontekst vezan za osobe ili događaje, kojima su posvećeni – kaže Vjeran Pavlaković se se bavi kulturom sjećanja, u intervjuu Jutarnjem. Smatra da je nasilno micanje moguće samo kada nema više mogućnosti rasprave.

23.06.2020. (00:00)

Sjaj i bijeda političke korektnosti

Rasistički napadi prouzročili i spomeničku histeriju

Pod utjecajem nedavnih događaja u Americi, diktatura političke korektnosti odlazi i dalje pa su se kustosi Prirodoslovnog muzeja u New Yorku dosjetili maknuti statuu Theodorea Roosevelta jer, da parafraziramo, ukazuje na kolonijalno nasljeđe zbog pozicije Afroamerikanca i Nativnog Amerikanca u kompoziciji skulpture. Statua na tome mjestu stoji od 1940. godine i poznat je kulturni spomenik i turistička atrakcija. The Daily Beast

 

11.06.2020. (12:45)

Direktor s Oxforda o uklanjanju spomenika: Nemojte skrivati povijest

04.01.2020. (13:30)

'Ispunio društvenu obavezu'

Nikola Bašić: Spomenici Ministarstva branitelja su katarzično generacijsko podmirenje duga

Jutarnji je razgovarao s Nikolom Bašićem, arhitektom koji je pobijedio na natječaju koje je naručilo Ministarstvo branitelja za idejno likovno rješenje ‘spomen-obilježja za žrtve iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja‘. Udruženje arhitekata Hrvatske svojedobno je odbilo raspisati natječaj jer su ocijenili da mu cilj nisu pomirenje i dijalog. Bašić ne smatra da se takvim natječajem podgrijava ideološki građanski rat, već smatra da je odazivom na natječaj ispunio društvenu obavezu. Postavljanje spomenika je ‘katarzično generacijsko podmirenje duga’, smatra.

20.10.2019. (01:30)

Žrtve metaforizma

Viktor Ivančić: Lego-spomenik

Budući da se odnos prema prošlosti permanentno mijenja, da je on uvjetovan ideološkim hirovima današnjice, trebalo bi u Hrvatskoj spomenike graditi od lego-kockica, da se mogu lako i jednostavno demontirati, premještati i sklanjati kad im istekne rok upotrebe ili im se naglavce okrene simboličko značenje – piše Viktor Ivančić u Novostima o problemu sa spomenikom žrtvama antifašizma u Josipdolu.