"Top 10 SDP-ovih propalih obećanja" - Monitor.hr
05.11.2015. (14:28)

"Top 10 SDP-ovih propalih obećanja"

“Top 10 neispunjenih obećanja:

Broj 10
‘Povećat ćemo potencijal za nove investicije, i domaće i inozemne’

Istina:
Ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatskoj u prvoj polovici 2015. godine bio je, prema podacima Hrvatske narodne banke, 45 posto niži nego u istom razdoblju prošle godine. (HNB.hr, 14. listopada, 2015.)

Broj 9
‘U istom razdoblju (do kraja mandata) znatno ćemo smanjiti stopu nezaposlenosti, odnosno povećati stopu zaposlenosti’.

Istina:
Unatoč turističkoj sezoni i sezonskom zapošljavanju, u srpnju ove godine broj zaposlenih u Hrvatskoj bio je na najnižoj srpanjskoj razini u posljednjih 15 godina! (HGK, 24. kolovoza, 2015.)
A prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u samo mjesec dana – u razdoblju od 28. rujna do 28. listopada 2015. godine, posao je izgubilo 16.271 građana! (hzz.hr)

Broj 8
‘U kratkom roku gospodarska politika će se usmjeriti prema stvaranju povoljnijih uvjeta za rast investicija i povećanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva’
Istina:
Prema izvješću Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o globalnoj konkurentnosti – u kojem su obuhvaćene 144 zemlje svijeta, Milanovićeva vlada proglašena je 6. najneučinkovitijom vladom na svijetu, a ujedno i 2. najneučinkovitijom u Europi. (Weforum.org, 14. srpnja, 2015.)

Broj 7
‘Unaprijedit ćemo organizacijsku i institucionalnu sposobnost za definiranje, izradu i korištenje projekata financiranja iz fondova Europske unije kako bismo godišnje koristili barem 2 milijarde eura sredstava iz programa Europske unije’.

Istina:
Realizacija EU projekata u svakoj godini mandata Milanovićeve vlade nije dosegla ni 2 milijarde kuna, a kamoli 2 milijarde eura. Realizirali su svega 900 milijuna kuna u 2012. godini, zatim u 2013. godini 1,1 milijardu kuna, a u 2014. godini 1,2 milijarde kuna. (IM mjesečnik, rujan/listopad, 2015.)

Broj 6
‘Naša koalicija svrstava poljoprivredu u prioritetnu i stratešku gospodarsku granu, čija je misija i u narednome razdoblju obavljanje nekoliko bitnih funkcija:
– proizvesti dovoljnu količinu kvalitetne hrane za prehranu vlastitoga stanovništva’

Istina:
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2014. bilježi pad od 9,4% u odnosu na prethodnu godinu, 2013. opet pad od 8,1% u odnosu na prethodnu godinu te 2012. opet pad od 1,8% u odnosu na prethodnu godinu. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2011. godini iznosila je 21,3 milijardu kuna, a 2014. godine 17,4 milijarde kuna, što je jednostavnom računicom pad od gotovo 20%! (DZS, 27. rujna 2013., 26. rujna 2014., 28. rujna 2015.)

Broj 5
‘Nezaposlenost nije samo pitanje egzistencije, nije samo pitanje ima li čovjek od čega živjeti, već i pitanje svačijega osobnoga dostojanstva, osjećaja da ga njegova sredina cijeni i treba i da sudjeluje kao ravnopravni građanin u svojoj zemlji. Zato je nezaposlenost izvor ne samo financijske, nego i svake druge nepravde.’

Istina:
Prema najnovijim istraživanjima Eurostata, Hrvatska je 3. najgora država u EU po stopi nezaposlenosti, iza nas su samo Španjolska i Grčka. Točnije, 291.000 građana je nezaposleno. (Eurostat, 30. listopada, 2015.)

Broj 4
‘Socijalna politika obuhvatit će širok prostor različitih mjera u područjima demografske, pronatalitetne i populacijske politike’

Istina:
Demografski podaci su poražavajući, 2014. bila je godina s najvećim demografskim padom u povijesti samostalne hrvatske države – zabilježeno je 11.273 manje rođenih nego umrlih. (DZS, 22. srpnja, 2015.)

Broj 3
‘Razradit ćemo plan cjelovite fiskalne konsolidacije u kratkom i srednjem roku s ciljem:
– zaustavljanja rasta i preokretanja trenda udjela javnoga duga, uvećanoga za državna jamstva, u BDP-u na razinama manje od 60%’.

Istina:
Krajem srpnja ove godine dug opće države iznosio je 289,1 milijardi kuna ili 87% procijenjenog BDP-a za ovu godinu te je zabilježio znatan rast i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. A do kraja godine mogao bi dosegnuti razinu od 90% BDP-a. (RBA, 3. studenog, 2015.)

Broj 2
‘Koalicija polazi od ključnoga cilja da svakom hrvatskom građaninu i obitelji treba osigurati ekonomsku i socijalnu sigurnost!’

Istina:
Krajem rujna u Hrvatskoj u blokadi su bila 320.952 građana i 43.327 poslovnih subjekata. (Fina, 2. studenog, 2015.)

Broj 1
‘Stoga će naša koalicija poseban naglasak staviti na one politike koje će mladima omogućiti kvalitetnije obrazovanje, lakši ulazak u svijet rada i početak samostalnog života’

Istina:
Nezaposlenost mladih je u lipnju 2015. iznosila nevjerojatnih 43,1%. (Eurostat, 1. rujna, 2015. godine)”, zaključuje HDZ u svom priopćenju.


Slične vijesti

Danas (12:00)

Glas dijaspore

HDZ u Irskoj osvojio tek jednog birača, Možemo! pobrali debelu većinu glasova

HDZ je u 11. izbornoj jedinici osvojio više od 32 tisuće glasova, a najviše, njih 28 tisuća, stiglo je iz BiH. Uz BiH, HDZ bilježi većinu i u drugim državama regije (Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, Sloveniji), a većinu je odnio i u SAD-u, Kanadi i Turskoj. S druge strane, politička platforma Možemo! je pobijedila u velikim Europskim državama. Tako su većinu glasova dobili u Belgiji, Nizozemskoj, Danskoj, Švedskoj, Norveškoj, Češkoj, Poljskoj, Španjolskoj, Portugalu, Slovačkoj, Grčkoj, Portugalu, Albaniji, UAE, Velikoj Britaniji te Irskoj. (Tportal)

08.04. (17:00)

Politički podobne pjesme

I HDZ u kampanji koristi Stublićevu pjesmu, on se ne buni: Veliki popust dajem nekom tko bi koristio pjesmu ‘Mi smo pali s Marsa’

Spreman sam svim strankama, osim onima koje propagiraju ekstremne, autoritarne, antidemokratske ideje, dati na korištenje svoje pjesme jer one šire pozitivne ideje te će tako naši izbori postati pozitivniji i uspješniji. Citiranje stihova bilo je u domeni dopuštenog. Suradnja za korištenje pjesme u širem opsegu naknadno je regulirana, pojasnio je Stublić. Na pitanje je li ista cijena za ‘Rijeke pravde’ i ‘Dobre vibracije’, Stublić kaže da je to hipotetsko pitanje jer bi sve ovisilo o tome u kojoj mjeri i kako bi se upotrebljavale. Tportal

01.04. (16:00)

Više problema nego rješenja

Što je sve obilježilo mandate HDZ-ove vlade: Bilo je postignuća, ali ih zasjenjuje korupcija

Kada se promatra zadnjih nepunih osam godina, najveći skok BDP dogodio se u godinama nakon pandemije bolesti Covid-19 zbog većeg priljeva sredstava iz europskih fondova i jačanja javnih investicija, kao i snažnijeg turističkog rasta, iako je utjecaj imao i pad broja stanovnika. Sada već tehnička vlada u svom drugom četverogodišnjem mandatu planirala je prepoloviti broj lokalnih dužnosnika te omogućiti funkcionalno povezivanje općina. No, to se nigdje nije dogodilo. Brdo je i drugih obećanih projekata koji se nisu proveli. Mala je stopa nezaposlenosti, ali to se događa u vrijeme velikog nedostatka radne snage.

Iako je tržište uvoza radne snage liberalizirala, nije pripremila za veliki priljev radnika iz trećih zemalja i potpuni nered na tržištu na kojem bujaju agencije za uvoz i privremeno zapošljavanje radnika. Tu je i kriza stanovanja – cijene kvadrata divljaju svugdje, mijenjali su se porezi, ali nije bilo obećanih rasterećenja, obećali su i vraćanje INA-e, ali ona je i dalje u mađarskom vlasništvu, a u dva mandata Plenkovićeva je vlada smijenila 30 ministara, bilo zbog afera ili rekonstrukcija. Tzv. Lex AP i imenovanje Turudića na čelo DORH-a zadnji su događaji koji su obilježili HDZ-ovu vladavinu prije izbora. Faktograf

28.03. (12:00)

I see bot people

Botovi u političkim kampanjama: digitalni fenomen koji izaziva zabrinutost

Botovi, automatizirani programi, postaju sve prisutniji u političkim kampanjama diljem svijeta. Nedavno je otkriveno da je službeni Facebook profil HDZ-a skupio značajan broj lajkova, među kojima su se istaknuli i Vijetnamci. Ovo izaziva sumnju: jesu li botovi kupljeni od strane stranke ili su dio pokušaja ismijavanja? Botovi su sve sofisticiraniji, mogu biti i ljudi koji su prisiljeni na to, poput slučaja u Srbiji gdje je jedna žena postala bot nakon prijetnji otkazom. Iako su botovi postali ključni politički alat, njihova upotreba izaziva zabrinutost. Kupnja botova može narušiti analitiku, doseg i angažman stranice, dok njihova upotreba za širenje dezinformacija predstavlja prijetnju demokraciji. Ključno je da vlasnici digitalnih platformi i političari preuzmu odgovornost za suzbijanje ovakvih manipulacija kako bi se osigurala integritet izbornih procesa. (Netokracija)

26.03. (09:00)

Vijetnamski simpatizeri

Botovi nisu pretjerano skupi – za samo sedam dolara može se dobiti 500 lajkova

Ako ste nešto ambiciozniji i želite 5000 lajkova, dobit ćete popust i platiti to 52 i pol dolara. Druga stranica nudi cijele pakete – za malo manje od 19 dolara može se kupiti 100 lajkova na objavi, isto toliko na stranici, a i dobiti 200 dodatnih pratitelja. Ako je u pitanju video, mogu mu se umjetno napumpati pregledi te tako stvoriti iluziju da je popularan. Ono što su HDZ-ovci propustili napraviti jest odabrati paket za Hrvatsku. Većina stranica za kupovinu lažnih lajkova i komentara nudi različite pakete za različite države – time bi postigli da HDZ-u objavu lajka Đuro Horvat, a Marasa napadne Pero Perić, umjesto da prvo radi Phan Văn Trường, a drugo อนันตชัย โตสานนท์. S komentarima je situacija malo kompliciranija jer, ako botovi napišu nešto na bengalskom ili svahiliju, nitko živ neće razumjeti što su željeli reći. Ipak, i za to postoji rješenje – cijeli niz stranica nudi komentare koji se mogu prilagoditi potrebama kupaca. Index

24.03. (18:00)

Izborna jedinica Hanoi

Dežulović: Sugar Man Plenković

Cijelu noć slavilo se u Hanoju kad se potpredsjednica Võ Thị Ánh Xuân vratila iz Zagreba s dobrim vijestima, pa plačući od sreće objavila naciji da je hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio nedvosmislenu želju za daljnjim jačanjem gospodarskih odnosa Hrvatske i Vijetnama, najavio veću prisutnost hrvatskih kompanija na tamošnjem tržištu i pružio punu podršku Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Vijetnama, snažno se založivši za stabiliziranje sigurnosnih prilika u Južnom kineskom moru!

Vijetnam se probudio u euforiji: generalni sekretar Komunističke partije Vijetnama Nguyễn Phú Trọng proglasio je neradni tjedan, bulevarima Hanoja i Ho Ši Mina vijorile su se hrvatske zastave, pucali su vatrometi nad vijetnamskim gradovima… Sve otada, eto, Andrej Plenković u Vijetnamu je golema zvijezda. Ni mi ni Andrej, jasno, o svemu tome nismo imali pojma, i tko zna bismo li ikad i saznali da jedna mlada Vijetnamka prije koji dan, sasvim slučajno – pretražujući po internetu sve o Obećanoj zemlji Hrvatskoj – nije vidjela vijest da su u Hrvatskoj raspisani parlamentarni izbori, na kojima premijer Andrej Plenković, baš kao i gensek Nguyễn, traži treći mandat. Boris Dežulović posprdno o vijetnamskim botovima na Facebook stranicama HDZ-a, za Novosti.

23.02. (12:00)

Sendvičari

GONG – Lažni profili koji aktivno promoviraju HDZ i napadaju političke protivnike – najčešće su stranački volonteri

Matej Mikašinović-Komšo, koordinator u Gongu, ističe da su lažni profili uhvaćeni u djelu, koristeći tuđe fotografije i identitete kako bi prikazali široku podršku HDZ-u, a kada je Gong s pričom izašao u javnost, na tim lažnim profilima promijenjene su fotografije i imena. HDZ u odgovoru na optužbe, umjesto da demantira navode, napada Gong i naziva ih produženom rukom oporbe, ističu svoju dugogodišnju popularnost među biračima. Praktično su motivirani time da možda dođu do posla, to je ono što vi zovete tzv. uhljebi koji pokušavaju doći do posla preko političkog angažiranja u stranci. Oni praktično volontiraju, vrlo rijetko su plaćeni osim ako nisu stvarno jako kvalitetni u tome što rade, smatra savjetnik za e-poslovanje. (N1)

10.02. (10:00)

Ideološki svestrana koalicija

Lijeva oporba teško može poraziti HDZ bez oporbene desnice

Izjava prvog čovjeka Socijaldemokrata sugerira kako su u tom trenutku na saborskim stepenicama okupljeni predstavnici oporbenih stranaka na parlamentarnim izborima 2020. godine osvojili 240 tisuća glasova više od vladajućeg HDZ-a i stranaka koje ga podržavaju. Međutim, da to baš i nije tako pokazuju podaci Državnog izbornog povjerenstva (DIP). Osam stranaka današnje progresivne oporbe osvojilo je nešto više od 10,5 tisuća glasova više od HDZ-a. Podatak o 240 tisuća glasova u korist oporbe je uglavnom točan kada se strankama od centra lijevo, kako su se sami opisali nakon sastanka na kojem su dogovarali prosvjed, pridruže desne oporbene stranke. Kompletna oporba na zadnjim je parlamentarnim izborima osvojila 249 823 glasa više od HDZ-a i njegovih partnera. Faktograf

03.02. (12:00)

"Više je u Splitu ostalo ruševina iza HDZ-a, nego iza savezničkog bombardiranja. Jedni su otišli nakon par dana, a ovi drugi ostali decenijama"

Ivančić: 34. obljetnica

Nedavno nas je šjor Vlado Šeks podsitija na to da je živ. Već smo bili mislili da je umra, da ga je progucala crna zemlja, da se crvi goste na kostima velikana, al onda se iznenada ukaza, zdrav, čil i vesel, na fešti povodom “34. obljetnice utemeljenja HDZ-a u Splitu”. Tamo je šjor Vlado, sićajući se slavnih uspjeha stranke, izjavija da je “Split bio jedno vrlo čvrsto jugo-militarističko središte”. I još je reka: “Mi smo se ovdje obračunavali i s Hrvatima koji su samo gledali kroz optiku jugoslavenstva, a hrvatske nacionalne interese zapuštali.”

Mi pinku stariji još pamtimo kakvi je pakal vlada u “jugo-militarističkom središtu”. Koncen osandesetih, recimo, Split je ima vrhunski nogometni klub, vrhunski teatar i vrhunski dnevni list. A onda je uletija HDZ da bi ka zastupnik “hrvatskih nacionalnih interesa” vrhunski sorija sve tri institucije.

Samo terminator sa kodnim imenom Kutle dobija je od HDZ-a na poklon više od sto dalmatinskih poduzeća s blagoslovom da ih u šta kraćem roku isisa, upropasti i ugasi. Pa je ovi to i učinija. Deseci iljada Splićana su ostali bez posla, jerbo je HDZ izračuna da će se ka takvi – nezaposleni, osiromašeni, bisni, raspižđeni, stariji skloni alkoholu, a mlađi težim drogama – lakše priklonit “hrvatskim nacionalnim interesima”. Pa onda i jače pljunit na “jugo-militarizam” i “optiku jugoslavenstva”. Viktor Ivančić za Novosti.

16.12.2023. (13:00)

Treba im glasilo

Kako je HDZ zarobljavao i kupovao medije

Tijekom ratnih godina, HDZ je pod vodstvom svog osnivača Franje Tuđmana koristio ratno okruženje za konsolidiranje vlasti. Među prvim potezima bilo je preuzimanje kontrole nad medijima. Javni medijski servisi HRT i Vjesnik postali su glasila Tuđmanovog autokratskog režima, a Slobodna Dalmacija, Glas Slavonije i Večernji list dobili su nove vlasnike, redom tajkune bliske HDZ-u. Ključni akteri bili su Miroslav Kutle i Ivić Pašalić. Pašalić je bio upleten i u tzv. “aferu Grupo”, tajni plan koncentracije vlasništva na radijskom i televizijskom tržištu, čiji je plod bilo i osnivanje Nove TV, a u tajnosti je bio upleten u privatizaciju Večernjeg lista. Kutle je, pak, po stranačkoj liniji 1993. dobio vlasništvo nad Slobodnom Dalmacijom u još jednom privatizacijskom procesu upitne legalnosti, a sve donedavno je ostao tajni vlasnik mreže hrvatskih radijskih postaja prije Zorana Pripuza. Sa starim navikama HDZ je nastavio i kad su se 2003. vratili na vlast pod vodstvom Ive Sanadera, koji je zadobio naklonost Jutarnjeg. Zatim, tu je afera Fimi-media, a uz HDZ su vezani počeci Bujice, koja im je kasnije okrenula leđa. Faktograf