18.08.2019. (14:00)
Na portalu Investopedia, koji se najviše obraća američkim čitateljima, kažu da se Bugarska, Hrvatska, Rumunjska i Crna Gora izdvajaju kao top destinacije za njihove umirovljenike zbog niskih troškova života (ispod 1.400 USD mjesečno), dostupne zdravstvene skrbi i jednostavnih putova do boravišne dozvole. Bugarska prednjači s najnižim troškovima, dok Hrvatska nudi očaravajuću dalmatinsku obalu i 2.800 sunčanih sati godišnje. Rumunjska je raj za ljubitelje povijesti i planina, a Crna Gora pruža mediteransku ljepotu uz niske poreze. Sve četiri zemlje spajaju bogatu kulturu, sigurnost i opušten “kafićki” mentalitet koji mirovinu pretvara u dugi godišnji odmor.
Rizik ranih gubitaka u mirovini (sequence-of-returns risk) može značajno utjecati na dugoročnu održivost portfelja, ali držanje velikih iznosa gotovine nije nužno rješenje. Iako neki savjetuju čuvanje godišnjih troškova u gotovini, stručnjaci upozoravaju da inflacija brzo smanjuje njezinu vrijednost jer su kamate na štednju često niže od inflacije. Financijski savjetnik Bryan Kuderna preporučuje držati oko šest mjeseci troškova u gotovini, a ostatak rasporediti kroz “bucket” strategiju: kratkoročne, srednjoročne i dugoročne investicije s različitim razinama rizika. Tako se istovremeno smanjuje rizik i povećava potencijal rasta portfelja. AOL
Financijska stručnjakinja upozorava da Hrvati u mirovini mogu očekivati manje od 45 % plaće, što znači da prosječna mirovina iznosi tek 522 eura (ako imate prosječnu plaću). Na seminaru koji se uskoro organizira može se naučiti kako bolje upravljati novcem, štedjeti, izbjeći inflaciju i investirati, čak i s malim iznosima. Financijska pismenost postaje nužnost – ne luksuz. Takva financijska situacija jasno ukazuje na potrebu za osobnom štednjom i boljim upravljanjem novcem. Stručnjaci naglašavaju kako je financijska pismenost ključna ne samo za svakodnevne potrebe, već i za dugoročno planiranje. Mirovina, Nacional
Proces uključuje ostavinsku raspravu, pravomoćno rješenje i zahtjev Regosu, uz pažnju na redoslijed koraka. Ako se prvo zatraži obiteljska mirovina, sredstva iz drugog stupa prelaze u državni proračun. Ako supružnik ili izvanbračni partner preminuloga koristi obiteljsku mirovinu, također može naslijediti sredstva iz drugog stupa, ali samo ako HZMO nije donio rješenje o punoj obiteljskoj mirovini. Prošle godine Regos je zatvorio 2037 računa i isplatio nasljednicima gotovo 32 milijuna eura. Ukratko, birokracija diktira tko dobiva štednju, a tko ostaje praznih ruku. Poslovni
Od 1. siječnja 2025. moći će učiniti to tek kad navrše 63 godine i devet mjeseci, uz uvjet od 15 godina staža. Ova promjena stupa na snagu svake godine sve do 2030., kad će žene moći ići u mirovinu s navršenih 65 godina, čime će se izjednačiti s muškarcima. I u prijevremenu mirovinu s navršenih 58 godina i devet mjeseci, uz najmanje 33 godine i devet mjeseci staža. Kao i kod redovitih starosnih mirovina, sve se treba izjednačiti do 2030., kad će žene moći postati umirovljenice s navršenih 60 godina života i 35 godina staža. tportal
Status slobodnjaka i honorarni rad donose financijsku fleksibilnost, ali mogu smanjiti iznos mirovine zbog nižih doprinosa. Poslodavci plaćaju 10% za mirovinske doprinose kod autorskih ugovora, što je upola manje od doprinosa iz radnog odnosa. Ako je honorarni rad jedini izvor prihoda, uplaćeni doprinosi utječu na radni staž i buduću mirovinu. Ipak, zbog smanjenih doprinosa, slobodnjacima se preporučuje dodatna mirovinska štednja u trećem stupu ili dodatne uplate u prvi i drugi stup kroz HZMO kako bi osigurali primjereniju mirovinu u starosti. tportal
Mnogi sanjaju o financijskoj neovisnosti i što bržem odlasku u mirovinu. To je cilj i takozvanih frugalista, odnosno “štedljivih”. Oni štede i investiraju svaki cent. Je li to koncept samo za one koji dobro zarađuju? Tijekom financijske krize 2008. godine „FIRE pokret” (Financial Independence, Retire Early”) je dobivao sve više sljedbenika. Samo odricanje nije dovoljno. Frugalisti ulažu veliki dio svog prihoda, na primjer, u investicijske fondove kao što su ETF-ovi. Također često pokušavaju više riskirati, ali ulažu i u obveznice ili nekretnine. Svatko čija je ušteda 25 puta veća od njegovih godišnjih troškova smatra se financijski neovisnim. U pravilu je stopa štednje frugalista 60 do 70 posto. Za usporedbu: u Njemačkoj ljudi u prosjeku štede oko jedanaest posto svojih prihoda. No mnogim ljudima na kraju mjeseca ne ostaje ništa što bi mogli staviti na stranu. DW
“Nisam mogla pronaći nikoga tko je učio o novcu na način na koji sam ja to željela naučiti” – kaže jedna influencerica s oko milijun pratitelja. Preporučuju mladima da počnu razmišljati kako ići ukorak s inflacijom i povećanjem troškova života ako je potrebno. “Trebali biste zarađivati 15% više svake godine”, rekla je. “A ako to ne postižete na svom trenutnom poslu, trebali biste promijeniti posao.” Mladi ljudi se pitaju ‘kada ću doći do točke gdje zapravo ne moram brinuti o novcu? Postaje jako pametno uštedjeti novac, ulagati ga i tako graditi bogatstvo.”… Žene generacije Z češće govore da sudjeluju na burzi od bilo koje druge dobne skupine, pri čemu je 71% žena u dobi od 18 do 26 reklo da su ulagale, u usporedbi sa 63% milenijalki i 57% boomer žena. tportal
Bez obzira na godine, dostizanje financijskog cilja za raniji odlazak u mirovinu zahtijeva značajne prilagodbe financija i životnih navika te spremnost na odricanje. Najvažnije je stjecanje financijske slobode, što zahtjeva ozbiljan plan (tportal):
Planiranje mirovine dugoročan je proces koji bi trebao osigurati prihode barem u visini vaše trenutne plaće. Prosječni umirovljenik prima samo četrdesetak posto svoje prijašnje plaće, što nije dovoljno za udoban život. Stoga je važno razmotriti dodatne izvore prihoda poput drugog i trećeg mirovinskog stupa te investicijskog portfelja. Pratiti stanje na osobnom računu u mirovinskom fondu ključno je jer ostvareni prinosi utječu na visinu buduće mirovine. Preporučuje se aktivno upravljanje kapitaliziranom štednjom, uključujući promjenu kategorije fonda i društva za upravljanje. Treći mirovinski stup nudi dobrovoljnu mirovinsku štednju, omogućujući vam da sami odaberete koliko i kada želite uplaćivati. Razmatranje investicijskog portfelja također je ključno. Odvajanje određenog postotka mjesečnih prihoda za dugoročno investiranje može značajno doprinijeti mirovinskim prihodima. (N1)