Umjetna inteligencija otkrila je nalazište s dovoljno litija da pokrije 9 puta veću svjetsku potražnju za baterijama

A nije u Srbiji

Umjetna inteligencija otkrila je nalazište s dovoljno litija da pokrije 9 puta veću svjetsku potražnju za baterijama

U ovom slučaju nalazište se nalazi jugozapadno od Arkansasa, u Sjedinjenim Državama. Preliminarna studija procjenjuje da je u ovoj formaciji prisutno između 5 i 19 milijuna tona litija. Ovo je teoretska procjena koliko litija ima ukupno, ali nije procijenjeno koliko se tog litija tehnički može obnoviti. Ako se može povratiti na način koji je ekonomski isplativ, minimalna procjena od 5 milijuna tona bila bi dovoljna da zadovolji devet puta veću globalnu potražnju za litijskim baterijama u električnim vozilima do 2030. godine. Revija HAK

litij nalazište litija umjetna inteligencija

Kad ti mozak traži bateriju, a ne sudoku

Litij protiv Alzheimerove bolesti – miševi pamte bolje od nas

Harvardova studija objavljena u Natureu otkriva da manjak litija u mozgu može biti rani pokretač Alzheimerove bolesti. Kod miševa s tim nedostatkom povećale su se naslage beta amiloida, dok su ciljane niske doze nove litijeve soli poboljšale pamćenje bez nuspojava. Litij u zdravom mozgu štiti neurone, ali se kod Alzheimerovih pacijenata zarobljava u amiloidne plakove. Istraživanje je još u fazi pokusa na životinjama, no otvara mogućnost sigurnih i pristupačnih terapija – uz napomenu da se litij ne uzima bez liječničkog nadzora. Bug

Alzheimerova bolest litij

Jer tko ne voli čiste aute i prljave ruke

Grünheide i Jadar: dvije strane iste zelene medalje

Mjesta Grünheide u Njemačkoj i dolina Jadra u Srbiji simboli su otpora protiv “zelene” eksploatacije pod krinkom elektromobilnosti. Aktivisti, uključujući Matthieua Hansena i Heidemarie Schroeder, upozoravaju na štetne posljedice rudarenja litija i gradnje Tesla Gigatvornice. Obećanja o radnim mjestima ostaju neispunjena, dok lokalne zajednice snose ekološke i društvene posljedice. Umjesto rješenja klimatskih problema, elektromobilnost postaje nova forma preseljenog zagađenja. DW

električni automobili Jadar litij Tesla

Prilika za seljački makijavelizam

Basara: Nada bez krčmara

Slavni režiser se uskurčio protiv litijuma i – štaviše – izjavio da je spreman da položi i život u odbrani životne sredine, što je stvar koja je u Slavskom pojasu, Kitaj Gorodu i Euromahali izazvala seriju političkih orgazama i saborno udaranje šapicama po grudima. Kusturica je bio decidiran: „Neću da se valjam u političkom blatu.“ U toj stvari je pun pameti. Da je Kusturica dovoljno lud – a uopšte nije lud, naprotiv – da stane na čelo antilitijumskih rogova u vreći, bajagi proevropske kombi stranke ne bi imale ništa protiv da ih predvodi zakleti putinofil, protivnik evropskih vrednosti, jednom rečju: Kusturica sa sve paketom značenja koja idu uz njega. Da ne bude zabune, Kusturičino je neotuđivo pravo da bude putinofil i protivnik kojih god mu drago vrednosti – tim pre što ne sere po lokalnom političkom dvorištu – dočim je opoziciona ideja/nada/spremnost da da dupe Kusturici i da ga proglasi za vožda totalni kretenizam. Svetislav Basara

Emir Kusturica kolumne litij Svetislav Basara ž

Jesu li električni automobili toga vrijedni?

Podzemne vode oko rudnika litija nestale bi ili bi bile zagađene do neupotrebljivosti za bilo koji oblik života

Litij se naziva “bijelim zlatom” jer je jedan od ključnih materijala pri izradi baterija za skladištenje električne energije. Međutim, za svaku tonu izvađene litijeve rude emitira se 15 tona ugljičnog dioksida u okoliš i potroši oko pola milijuna litara vode. Ta voda se vraća u okoliš, ali sad onečišćena mnogim toksičnim tvarima. Litij se uglavnom rudari iz stijena i slanih podzemnih voda. Također, i voda koja je nusproizvod geotermalnih elektrana može biti bogata litijem. U svakom slučaju, bez obzira na to gdje i u kojoj formi se nalazi litij, za njegovo vađenje treba jako puno vode. Neke procjene kažu da će se u bliskoj budućnosti rudarenje litija morati udeseterostručiti. Ukoliko se ne nađe balans između šteta i dobrobiti, a tu političari moraju donositi dobro informirane odluke, možemo se naći u situaciji u kakvoj se sigurno nitko ne želi naći. Milorad Milun za Novosti

litij Milorad Milun

S rudama privlačna mlada

Litij u Srbiji – ili s EU ili s Kinom

Projekt Jadar očito više nije samo srpski i Rio Tintov. Navukao je europsko odijelo koje su skrojili njemački krojači. Među njima i oni iz Zelene stranke, ali i iz njemačke autoindustrije koja bi trebala srpsko stanovništvo uključiti u “lanac stvaranja vrijednosti”. I priča o srpskim prosvjedima protiv litija u njemačkim i dijelu europskih medija, pogotovo onima koji su subvencionirani, počela se mijenjati i više se ne svodi samo na sukob pobunjenih građana i “autokratskog Vučićevog režima”. Sve više medijskog prostora dobijaju argumenti njemačkih i europskih zagovornika eksploatacije litija. Prije svega prenose se izjave stručnjaka koji tvrde da će iskopavanje litija u Europi, pa i u Srbiji, biti “zelenije” nego što je sada slučaj bilo gdje u svijetu.

Državna tajnica njemačkog ministarstva gospodarstva Franziska Brantner podržala je eksploataciju litija u Srbiji u suradnji s EU, ali primjenu ekoloških standarda za koje je, pak, odgovorna Srbija. Ta je njemačka stranka svojedobno podržavala prosvjede protiv rudarenja litija i pomagala pokret „Kreni pokreni“ koji je na tome nastao. Novosti

litij Rio Tinto rudarenje litija

Profit ispred ekologije

Srbija ima dovoljno litija za pokrivanje 9 desetina potrebe za njim u cijeloj Europi, Njemačka ima više, ali se tamo ta ruda ne vadi

Prema planovima tvrtke Rio Tinto, srbijanske vlade i Europske komisije, dolina Jadra u zapadnoj Srbiji ugostila bi najveći rudnik litija u Europi. Taj bi rudnik mogao osigurati čak devet desetina trenutnih potreba Europe za litijem. Jedini značajni europski proizvođač te sirovine važne za baterije i električne automobile je trenutno Portugal, a globalno je vodeća Australija. U eksploataciju se ne bi išlo još četiri godine. Procjena je da bi se tu moglo godišnje proizvoditi oko 58 tisuća tona litijeva karbonata, što je ekvivalent oko 11 tisuća tona čistog litija. Iako uvjeravaju da nema opasnosti za zdravlje, Rio Tinto, britansko-australska kompanija, se suočavala s optužbama za korupciju, degradaciju okoliša i kršenje ljudskih prava na svojim lokacijama iskopavanja. Srbija ima rezerve litija od oko 1,2 milijuna tona, a Portugal 270 tisuća. Njemačka ima duplo više od Srbije, ali se tamo ta ruda ne vadi. Forbes

litij Rio Tinto Srbija

Profit ispred ekologije

Litij podijelio Srbiju: Aktivisti i oporba brane okoliš

Rasprava o iskapanju litija u Srbiji sve je žešća. Tisuće građana diljem zemlje prosvjeduju protiv projekta kompanije Rio Tinto na rijeci Jadar. Otvaranje rudnika litija na zapadu Srbije podržala je Europska unija. Iskapanje bi trebalo početi 2028., a iz tih bi se zaliha mogle proizvesti baterije za više od milijun električnih vozila. Time bi se smanjila dominacija Kine, koja kontrolira više od 40 posto svjetske proizvodnje litija. Velik interes za vađenje litija pokazao je najveći europski proizvođač automobila – Njemačka. Od srbijanskih zaliha tog rijetkog metala mogle bi se proizvesti baterije za milijun i sto tisuća električnih vozila. HRT

Nasuprot tim uvjeravanjima i obećanjima da će država transparentno voditi proces u interesu zdravlja ljudi i okoliša, ekološki aktivisti, oporba i znatan dio stručne javnosti optužuju vladajuće da su s Rio Tintom u duboko koruptivnom odnosu, te da krše Ustav i niz zakona, o planiranju i izgradnji, o poljoprivrednom zemljištu i šumama, do Zakona o zaštiti životne sredine i Zakona o studiji procjene utjecaja na okoliš. Inzistira se na tome da bi rudarenje i prerada rude agresivnim kiselinama nanijela izravnu, dugoročnu i nepopravljivu štetu vodi, zemlji, zraku i desecima tisuća lokalnog stanovništva, a neizravno i vodotocima u slivu rijeka Drine i Save, koja se ulijeva u međunarodnu rijeku Dunav. HRT

ekološki aktivizam litij Rio Tinto Srbija

A kao ekološko vozilo

Litij-ionske baterije, ključne u električnim vozilima, izazivaju zabrinutost zbog teškog recikliranja i visokih zahtjeva za energijom i vodom tijekom proizvodnje

Tvrtke poput Faradiona sve više istražuju održivije alternative, poput natrij-ionskih baterija, ističući natrij kao jeftiniji i manje vodno intenzivan izvor. Faradionove natrij-ionske baterije već su u upotrebi diljem svijeta za pohranu obnovljive energije. Sve veći fokus na alternative litiju dolazi dok se tržište litijskih baterija predviđa da će porasti s 57 milijardi dolara u 2023. na 187 milijardi dolara do 2032. godine. Recikliranje litij-ionskih baterija predstavlja izazove zbog visokih troškova energije i resursa, dok procesi poput rudarenja litija mogu imati ozbiljne ekološke posljedice. Natrij-ionske baterije nude obećavajuću alternativu, s natrijem zamjenjujući litij. Osim nižih troškova ekstrakcije, natrij-ionske baterije su sigurnije u transportu i skladištenju te nude potencijalno rješenje za izazove litij-ionskih baterija, donoseći nadu za održiviju budućnost električne mobilnosti i skladištenja energije. (tportal)

baterija litij natrij-ionske baterije održivost

Konačno nešto na njihovom teritoriju

Litij iz američkog jezera mogao bi ‘pokretati’ 375 milijuna e-vozila

Američko ministarstvo energetike (DOE) nedavno je otkrilo rezultate opsežne analize koju je proveo Nacionalni laboratorij Lawrence Berkeley, otkrivši golemu zalihu litija ispod Saltonskog mora. Riječ je o plitkom, kopnenom, vrlo slanom vodenom dijelu u okruzima Riverside i Imperial na jugu Kalifornije. Procjenjuje se da tamošnji podzemni rezervoar vruće slane vode sadrži dovoljno litija za proizvodnju nevjerojatnih 375 milijuna baterija za električna vozila pa ne čudi ga ga je guverner Gavin Newsom nazvao “Saudijskom Arabijom litija”. I doista, ovo otkriće pozicionira Saltonsko more kao jedno od najvećih nalazišta litijeve slane vode na svijetu i najavljuje seizmičku promjenu u američkom pristupu proizvodnji litija. Bug

litij SAD

Za ponovno punjenje

Raos: Recikliranje baterija – jednostavnom organskom kiselinom

Litij iz baterija može se reciklirati oksalnom kiselinom. Kakav se tehnološki postupak iza toga krije – i zašto je on toliko važan? Litij-ionska baterija se prvo izmrvi, a nakon odvajanja plastike i drugih materijala neprikladnih za recikliranje, ostaje frakcija koja se sastoji samo od elektroda, katode i anode, aluminijskog vodiča (u obliku folije) i separatora. Ta se frakcija, koja čini oko pola mase baterije, usitni u prah s česticama manjima od pola milimetra. Nakon toga treba prah usuti u vodenu otopinu oksalne kiseline – i kuhati. U oksalnoj se kiselini prije svega razgrađuje materijal anode, litijev kobaltat, LiCoO2 ili LCO. Aluminij, od kojeg su napravljeni električni vodovi, prelazi u aluminijev oksalat. Dobro ili loše? Najvažnije je izdvojiti litij, dok je aluminij – najčešći metal u Zemljinoj kori – manje važan. Kako bilo da bilo, rad švedskih znanstvenika je korak u pravom smjeru. Nenad Raos za Bug.

baterije litij Nenad Raos recikliranje

P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30

A nije u Srbiji