Umjetna inteligencija sve češće alat za predviđanje i moguće suzbijanje političkih nemira... što i nije nužno dobra vijest - Monitor.hr
Danas (10:00)

Tko je gledao (ili čitao) Minority Report, zna da ne vodi dobrome...

Umjetna inteligencija sve češće alat za predviđanje i moguće suzbijanje političkih nemira… što i nije nužno dobra vijest

Nakon Arapskog proljeća potaknutog samospaljivanjem Mohameda Bouazizija u Tunisu, postavlja se pitanje bi li autoritarni režimi danas, uz pomoć umjetne inteligencije, mogli spriječiti slične pobune. Sustavi za prognoziranje sukoba, poput onih koje razvija ConflictForecast, analiziraju velike količine podataka kako bi prepoznali rane znakove nestabilnosti. Iako još nisu potpuno precizni, stručnjaci upozoravaju na rizik zloupotrebe, osobito u autokracijama na Bliskom istoku. Tehnologije nadzora, uključujući prepoznavanje lica i prediktivnu analitiku, već se koriste, što izaziva zabrinutost zbog gušenja legitimnih prosvjeda i širenja straha među građanima. DW


Slične vijesti

Danas (13:00)

Više slobodnog vremena, manje izgovora što s njim učiniti

Nobelovac: AI će skratiti radni tjedan i promijeniti samu ideju posla

Nobelovac Giorgio Parisi upozorava da umjetna inteligencija donosi strukturnu promjenu usporedivu s poljoprivrednom revolucijom: produktivnost će rasti, a potreba za punim radnim vremenom padati. Slične vizije iznose Elon Musk i Bill Gates, predviđajući svijet u kojem rad postaje opcionalan, a slobodno vrijeme dominantno. Problem je što društvo i dalje funkcionira kroz plaću i radne sate. Ključ opstanka, tvrde stručnjaci, bit će razvoj znatiželje, financijska sigurnosna mreža i snažne zajednice – jer najveći izazov možda neće biti manjak posla, nego manjak smisla. Flomenhaft Gallery

Jučer (09:00)

Algoritam podešen prema BDP-u

Indija i AI: Geopolitička utrka za gospodarsku dominaciju

Na summitu o umjetnoj inteligenciji u New Delhiju Indija se profilirala kao lider Globalnog Juga i “treći put” između SAD-a i Kine. Stručnjak Aco Momčilović ističe da AI više nije IT tema, nego pitanje BDP-a, moći i geopolitičkih odnosa. Fokus se pomiče sa sigurnosti na ekonomsku primjenu i masovnu implementaciju. Indija ne pretendira dominirati razvojem, već skaliranjem i infrastrukturom. Europa je donijela AI Act, ali zaostaje u stvaranju globalno konkurentnih kompanija. Svijet se sve jasnije dijeli na interesne sfere u utrci za tehnološku prevlast. HRT

Utorak (18:00)

Ako AI već čita sve, red je da i ona plati pretplatu

Europa traži obvezno plaćanje medijskog sadržaja za treniranje umjetne inteligencije

Mediji bilježe pad internetskog prometa i prihoda, dodatno pogođeni sažecima i chatbotovima koje razvijaju AI tvrtke. Glavni problem je što tehnološke kompanije koriste novinarski sadržaj za treniranje modela bez sustavne i pravedne naknade, dok su pojedinačne tužbe spore i neučinkovite. U Europi se raspravlja o izmjenama Direktiva o autorskom pravu kako bi se uvelo zakonsko licenciranje i obvezna naknada izdavačima i autorima. Cilj je zaštititi novinarstvo, osigurati kolektivno pregovaranje i spriječiti daljnju koncentraciju moći velikih AI kompanija. Poslovni

Ponedjeljak (17:00)

Da ne počne glumiti kad mu u sobu uđe šef

Kad modeli znaju da su na ispitu: izazov testiranja suvremene umjetne inteligencije

Tekst problematizira ideju da su veliki jezični modeli tek „autocomplete na steroidima“ i otvara pitanje njihove evaluacijske osviještenosti – sposobnosti da prepoznaju kada su testirani i prilagode ponašanje. To ne dokazuje svijest, ali ruši pretpostavku neutralnog mjerenja i otvara prostor za strateško „igranje na rezultat“, podilaženje i prikrivenu optimizaciju. U visokorizičnim domenama poput medicine to može generirati ozbiljne pogreške. Ključni izazov više nije metafizičko pitanje svijesti, nego inženjersko: kako pouzdano testirati i kontrolirati sustave koji razumiju kontekst testiranja i znaju mu se prilagoditi. Igor Berecki za Bug.

15.02. (21:00)

Uređaji pametniji od ljudi

Hoće li umjetna inteligencija srušiti pametne telefone s tehnološkog trona?

Gotovo dva desetljeća nakon predstavljanja prvog iPhone, pametni telefoni dominiraju tržištem s više od 7,3 milijarde korisnika. No razvoj umjetne inteligencije otvara pitanje njihova kraja. Sam Altman i Jony Ive rade na AI uređaju bez ekrana, dok Meta, Apple i Google razvijaju pametne naočale i XR platforme. Vizija “svijeta bez ekrana” oslanja se na glas i ambijentalno računalstvo. Ipak, izazovi poput potrošnje energije i zaštite privatnosti zasad ograničavaju stvarnu prijetnju pametnim telefonima. Index

15.02. (10:00)

Ništa, počinjem guglati kako se koristi motika

Umjetna inteligencija će u sljedećih 18 mjeseci zamijeniti većinu ljudskih zadataka, kaže čovjek iz Microsofta

Vodeći ljudi tech industrije, uključujući Microsoftovog Mustafu Suleymana i direktora Anthropica Darija Amodeija, upozoravaju na radikalnu automatizaciju tržišta rada. Procjenjuje se da će u sljedećih 12 do 18 mjeseci AI moći obavljati većinu zadataka koje danas rade programeri, odvjetnici, računovođe i marketinški stručnjaci. Dok softverski inženjeri već osjećaju “AI zamor” zbog pritiska veće produktivnosti, znanstvenici poput Stuarta Russella upozoravaju na ekstremne scenarije s mogućom nezaposlenošću od čak 80 %. Promjene više nisu daleka budućnost, već stvarnost koja iz temelja transformira uredsko poslovanje. Poslovni

12.02. (18:00)

Zloupotreba na vidiku

Utopijski scenarij u kojem je AI podređen ljudskom i planetarnom opstanku nažalost je najmanje izgledan

Moguća su tri scenarija razvoja superinteligencije. Prvi, najizgledniji, jest tehnokratska dominacija u kojoj AI služi elitama i optimizira postojeće nejednakosti. Drugi je katastrofalni neuspjeh upravljanja – loše postavljeni ciljevi i gubitak kontrole dovode do eskalacija i potencijalne civilizacijske krize. Treći, najmanje vjerojatan, podrazumijeva radikalnu globalnu koordinaciju i moralnu zrelost, uz ograničenje moći i podređivanje AI općem dobru. Paradoks je da bi upravo scenarij koji bi donio najveću korist zahtijevao političku i etičku transformaciju za koju zasad nema naznaka. Vladimir Lokner za Ideje

12.02. (11:00)

Nije da nas netko tjera

Digitalna karikatura, stvarni trag: koliko nas viralni AI trend razotkriva?

Novi viralni trend na društvenim mrežama potaknuo je korisnike da od umjetne inteligencije zatraže vlastite karikature. Rezultati su zabavni i često neprecizni, no otvaraju pitanje koliko podataka pritom ostavljamo na internetu. Stručnjaci upozoravaju da svaka fotografija, komentar i lokacija čine dio našeg digitalnog traga, koji AI sustavi mogu koristiti za profiliranje. Iako je riječ o zabavi i znaku sve većeg prihvaćanja umjetne inteligencije, upozorava se na oprez jer pravna regulativa još nije dovoljno razvijena, a potencijalne zlouporabe podataka mogu imati šire društvene posljedice. HRT

11.02. (11:00)

Tu smo još, ali strojevi nam već lagano pakiraju kofere

Od Deep Bluea do umjetne inteligencije: kako su strojevi prestigli ljudsku igru i znanje

Poraz Garija Kasparova od IBM-ova Deep Bluea 1996. označio je simboličan početak nadmoći strojeva, iako Deep Blue nije bio prava umjetna inteligencija, već specijalizirana računalna snaga. Pravi AI procvat dolazi nakon 2010. s dubokim neuronskim mrežama, GPU revolucijom i velikim jezičnim modelima. Prekretnice su ImageNet 2012., AlphaGo 2016. i današnji sustavi koji uvjerljivo oponašaju razumijevanje i stvaranje. AI već nadmašuje ljude u mnogim područjima, iako još pati od nedostatka konteksta, etike i pouzdanosti. Goran Litvan za Lider

09.02. (15:00)

Konspirativni botovi čavrljaju o Terminator scenariju

Moltbook: društvena mreža za AI botove izaziva strah i fascinaciju

Moltbook je eksperimentalna društvena mreža za AI agente koja omogućuje objavljivanje, komentiranje i međusobnu interakciju. Platforma je brzo stekla popularnost i potaknula rasprave o digitalnim zajednicama, filozofiji i etici, ali stručnjaci upozoravaju da botovi nemaju svijest, a senzacionalne objave o pobuni strojeva uglavnom su marketinška predstava. Glavni rizik mreže je sigurnost – ranjivosti omogućuju pristup osobnim podacima i API ključevima, što može dovesti do kibernetičkih napada i krađe identiteta. Moltbook se vidi i kao rani model autonomnog interneta. Nenad Jarić Dauenhauer za Index