MORH-ov video je iz 2015. godine, ali prošlost se nije mijenjala u međuvremenu.
Koliko god se s pravom osuđivala međunarodna zajednica sa svojim ključnim akterima u prvoj polovici 1990.-ih u nereagiranju na vrijeme kada su posrijedi početak i tijek ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, završetak tih ratova omogućen je i zbog jedinstvenih okolnosti u međunarodnoj politici, okolnosti kakve su danas iluzija. Hrvatskoj je mir donijela upravo 1995. s oslobađanjem okupiranog teritorija te nedvojbenim vojnim porazom protivničke strane. Takvo se što u BiH nije dogodilo te se sve više čini da je Daytonski sporazum samo ‘odozgo’ zamrznuo sukob koji u nepovoljnim unutarnjim i vanjskim okolnostima može prijeći u eskalaciju. Usto, u Srbiji nikada nije jednoznačno poražena politika koja je 1991. dovela do izbijanja ratova, a to je politika osporavanja teritorija drugih država žive li na tom teritoriju u većem broju Srbi (a što trenutno rade Rusi u odnosu prema Ukrajini), Boško Picula za tportal.
F kao fakti. Faktografija je suvišna, štoviše, faktografija smeta kad je riječ o izgradnji hrvatskog mita o čistoći “Oluje” i bezgrešnom herojstvu hrvatskih vojnika, pa se činjenice više i ne spominju: politička, intelektualna i kulturna vrhuška ove zemlje prekrila je sve pobijene srpske starce i sve opljačkane i spaljene kuće oslobađajućom haškom presudom Gotovini, Markaču i Čermaku, presudom koja je u Hrvatskoj shvaćena kao internacionalni certifikat o moralnoj neupitnosti rečene vojne operacije, premda se takvo što nikako ne može iščitati iz te presude. I premda, što je još važnije, svi dobro znaju za razmjere – do danas uglavnom sudski nekažnjene – osvete i zločinačke obijesti što su ih u ljeto i ranu jesen 1995. prakticirale Hrvatska vojska i specijalne postrojbe policije… Ivica Đikić za Novosti
Hrvoje Klasić u 21. Kontrapovijesti razgovara sa sociologom Ozrenom Žunecom, profesorom Filozofskog fakulteta u Zagrebu, o tome zašto je Hrvatima 5. kolovoza dan pobjede, a Srbima 5. augusta dan žalosti? U ljeto 1995. prestat će postojati tzv. Republika Srpska Krajina, zašto je uopće došlo do njenog formiranja? Kakav je bio položaj nesrpskog stanovništva na tom području? Kakav je bio plan krajiških vođa, a kakav odnos Slobodana Miloševića i JNA prema tome? Od čega su ljudi u Krajini uopće živjeli s obzirom na loše ekonomsko stanje? Kako to da u Kninu nije bilo volje za pregovore sa Zagrebom čak ni nakon promjene odnosa snaga? Zašto je otpor operaciji “Oluja” bio tako slab? Kad je vojna operacija završena u nekoliko dana, tko je odgovoran za masovna paljenja kuća i ubojstva civila? Radi li se o incidentima ili o smišljenom planu da se onemogući povratak Srba? Zašto ni danas nemamo točan podatak koliko je Srba ubijeno u mjesecima nakon “Oluje” i zašto ubojice nisu kažnjeni? Zanimljiva emisija s povodom…
Više od 2.000 ljudi je poginulo, a oko 6.000 ih je nestalo u teško pogođenom gradu Derni, gdje su se dvije brane srušile pod pritiskom poplava, piše CNN. Kuće u dolinama odnijele su jake muljevite struje koje su nosile vozila i krhotine. Telefonske linije u gradu također su u prekidu, što komplicira napore spašavanja, a radnici nisu mogli ući u Dernu zbog ogromnih razaranja. No, ove brojke se zasad ne mogu neovisno provjeriti.
The city of Derna in eastern Libya has been declared a disaster zone after Medicane Daniel caused catastrophic flash flooding across the area overnight. Many residential buildings have been destroyed along the riverbanks. I fear we might be facing a mass casualty event. pic.twitter.com/QoVp8vzjpp
— Nahel Belgherze (@WxNB_) September 11, 2023
Prilikom udara groma javljaju se rani i kasni znakovi i simptomi koji uključuju različite poremećaje srčanog ritma, srčani zastoj te zastoj disanja uzrokovan paralizom mišića za disanje. Osoba koju udari grom može ostati bez svijesti, ali i paralizirana, uz opekline. Ako prijeti oluja, a nalazite se na otvorenom prostoru, plivate ili se vozite u čamcu, odmah potražiti čvrsto sklonište. Kada se čuje grmljavina, znači da smo dovoljno blizu da nas udari grom. Korisno je pravilo 30 + 30 – ako vidite munju i nakon 30 sekundi čujete grom, odmah potražite sklonište i najmanje 30 minuta od zadnje munje koju vidite i zvuka groma ne izlazite iz skloništa. Ako se osjeti pucketanje, a kosa počne kostriješiti, možete postati meta sljedećeg groma. Odmah napustite to područje, a ako je to nemoguće, treba čučnuti, spustiti glavu i rukama pokriti uši kako bi se spriječile ozljede bubnjića, kaže liječnica za Tportal
Ravnateljstvo civilne zaštite objavilo je informativni letak s uputama za postupanje u slučaju grmljavinskog vremena u kojemu, među ostalim, savjetuje: Kada nevrijeme pogodi vaše područje preporučuje se (Savjeti):
Ako se za vrijeme oluje nađete na otvorenom:
Oluja nad Zagrebom iz 1914. – kako je o nevremenu izvještavao Jutarnji list
Hrvatska nije navikla na ovakvo ekstremno vrijeme koje odnosi ljudske živote pa se sve više postavlja pitanje stoje li iza ovakvih naleta oluja klimatske promjene.Jedan klimatolog kaže da se to ne može sa sigurnošću tvrditi jer je sličnih oluja bilo i prije (Tportal). No, sa sve jačim energetskim klimatskim sustavom ovakve će pojave biti češće. Superćelijski kumulonimbusi su ujedno i glavni, odnosno vodeći generatori tornada i pijavica. U Hrvatskoj možemo očekivati tornado. Ne sada, ali inače – u kasno proljeće, ljeto ili ranu jesen. Češka, Španjolska i brojne druge europske države su ih imale i to nekih 20 posto slabije nego u SAD-u. Index
Zbog snažne arktičke zimske oluje u većem dijelu SAD-a, upozorenja su izdana za više od 135 milijuna ljudi. Nacionalna meteorološka služba (NWS) objavila je da su do kraja ovog tjedna u nekim dijelovima zemlje moguće temperature od -45 Celzijevih stupnjeva. Ciklonska bomba je izraz koji se koristi za oluju koja se brzo pojačava, pri čemu dolazi do naglog pada tlaka zraka – najmanje 24 milibara u 24 sata. Osim vrlo niskih, ponegdje i ekstremnih temperatura, ciklonske bombe donose snažne vjetrove i oluje. Meteorolozi su nagli pad tlaka usporedili s eksplozijom bombe, koristeći termine poput “bombogeneze” kako bi opisali proces formiranja oluje. Izraz se prvenstveno odnosi na brzinu kojom se oluja formira, a ne na snagu samog olujnog sustava. Net
O Jasenovcu, Oluji i tragediji srpskog naroda u Srbiji se, eto, ćutalo. Sve do dolaska Oca nacije Aleksandra Vučića, genocid i nad Srbima u Hrvatskoj bila je tabu tema, a reči “Oluja” i “Jasenovac” zabranjene u srpskom javnom govoru. Srbiji je, recimo, dobro poznat slučaj učitelja iz Svrljiga koji je pre par godina deci hteo da govori o ustaškom logoru Jasenovac, ali je sprečen upadom specijalaca prosvetne inspekcije. Danas niko ne zna gde je omiljeni učitelj Sima. Pre osam godina netragom je nestala i mlada voditeljka vesti na televiziji Happy, koja je nakon nezapamćenih poplava te zime nesmotreno pred kamerama rekla kako je “u oluji smrtno stradalo trideset Srba”. Konačno, prošle je godine u nikad do kraja razjašnjenim okolnostima umro i novinarski gigant Miroslav Lazanski, čovek koji je celu profesionalnu karijeru posvetio istini o stradanjima Srba. Strah je paralizovao Srbiju. Boris Dežulović