Vlasti su željele ‘zaustaviti Reuters’ jer je predstavljao ono čega se zatvoreni sustavi najviše boje: neovisnu informaciju

Piši o onome što vidiš

Vlasti su željele ‘zaustaviti Reuters’ jer je predstavljao ono čega se zatvoreni sustavi najviše boje: neovisnu informaciju

Britanski poduzetnik njemačkog porijekla Paul Reuter rođen je na današnji dan, 21. srpnja 1816. u Kasselu. Sredinom 19. stoljeća shvatio je da će onaj tko najbrže prenosi informacije imati ogromnu prednost. Prije dovršetka telegrafskih mreža koristio je čak i golubove pismonoše kako bi ubrzao prijenos burzovnih i političkih vijesti između Bruxellesa i Aachena. Godine 1851. osnovao je u Londonu Reuters, agenciju koja će postati jedna od najutjecajnijih novinskih organizacija na svijetu. Danas agencija izvještava iz stotina gradova i praktički nema velike političke, gospodarske ili ratne krize o kojoj ne izvještava. Agencija je postala sinonim za pouzdane i brze vijesti. Goran Litvan za Lider

Goran Litvan Paul Reuter Reuters

Kako je Gazda krenuo na Beč, a zapeo u Sloveniji

Todorič: Priča o Liderovom tipfeleru koji je predvidio propast Agrokora

Prije točno 13 godina, magazin Lider objavio je naslovnicu s namjernim tipfelerom „Todorič!“, savršeno opisavši Agrokorovo preuzimanje slovenskog Mercatora. Iako slavljena kao posao stoljeća koji stvara regionalnog diva, ova se akvizicija pokazala kobnom. Agrokor je kupnju financirao preskupim kreditima usred dugogodišnje recesije, umjesto planiranim izlaskom na burzu. Golemi dugovi postali su neodrživi, što je 2017. dovelo do sloma koncerna i razvlaštenja Ivice Todorića. Pohod na Sloveniju tako je završio poslovnom propasti u kojoj je “Gazda” na kraju izgubio i vlastito carstvo u Hrvatskoj. Goran Litvan za Lider

Agrokor Goran Litvan Ivica Todorić lider Mercator

Veliki Brat je tu, samo manje vidljiv

U vrijeme kada je Orwell pisao 1984. nadzor je bio sastavni dio političkih sustava

Roman o kontroli života pojedinca danas se čita drugačije – kao opis sustava koji više nije samo državni nego sve više korporacijski. Ne čudi što je roman na europskom istoku objavljen tek 18 godina kasnije, 1967. u Jugoslaviji. Nakon pada Berlinskog zida i otvaranja arhiva istočnoeuropskih službi postalo je jasno u kojoj je mjeri nadzor bio institucionaliziran i normaliziran. Kad je 1984. snimljen istoimeni film, roman se još uvijek čitao prvenstveno kao kritika totalitarnih režima. Posljednjih dvadesetak godina nadzor nije nestao nego je promijenio vlasnika i instrumente.

On više ne služi samo ograničavanju ponašanja, nego i njegovom usmjeravanju. Algoritmi sugeriraju što ćemo vidjeti, upućuju na to što ćemo pročitati i u sve većoj mjeri utječu na ono što ćemo napraviti. Kontrola više nije samo zabrana, nego se pretvara u upravljanje izborima. Goran Litvan za Lider

1984 George Orwell Goran Litvan roman "1984."

Preživjeli smo i gore stvari

Petak 13.: veliki praznovjerni mit koji Amerikance košta milijarde, a Hrvate jedva dotiče

Petak 13. smatra se jednim od najpoznatijih praznovjernih datuma, povezan s kršćanskim mitovima o Isusovoj smrti i Judinom mjestu na Posljednjoj večeri te povijesnim događajima poput progona templara 1307. Iako se vjerovanje o nesreći toga dana pojavljuje tek u 19. stoljeću, popularna kultura – posebno horor-franšiza Petak 13. – dodatno ga je učvrstila. U SAD-u čak 20 milijuna ljudi osjeća strah od tog datuma, a procjenjuje se da gospodarstvo gubi oko 900 milijuna dolara zbog odgađanja putovanja i velikih kupnji. U Hrvatskoj takav učinak ne postoji; statistike pokazuju da potrošnja i broj računa ostaju isti kao i drugih dana. Goran Litvan za Lider

Goran Litvan petak 13.

Ekonomija između filozofije i proračuna

Zašto je Adam Smith važan i 250 godina nakon objave Bogatstva naroda

Objavljeno 1776., Bogatstvo naroda Adama Smitha postavilo je temelje moderne ekonomije: tržište, konkurenciju i podjelu rada kao izvore prosperiteta. Smith je tvrdio da tržište, kroz „nevidljivu ruku“, može pretvoriti osobni interes u opće dobro. Nasuprot njemu, John Maynard Keynes naglašava ulogu države kada tržište zapadne u krizu. Današnja Hrvatska balansira između tih pristupa: tržišnih reformi i državnih intervencija. U doba umjetne inteligencije, digitalnih monopola i eurozone, Smith i Keynes zajedno ostaju ključni za razumijevanje kako potaknuti rast, stabilnost i dugoročno održivo gospodarstvo. Goran Litvan za Lider

Adam Smith ekonomija Goran Litvan

Baloni pucaju, ali ljudska euforija uvijek pronađe novi oblik

Od dot-coma do nekretnina: lekcije financijskih balona i novi rizici

Dot-com balon dosegnuo je vrhunac 2000. kada je NASDAQ prešao 5000 bodova, nakon čega je izgubio više od 75 % vrijednosti i srušio tisuće internetskih tvrtki. Hrvatska tada nije imala snažan tehnološki sektor pa su posljedice bile posredne, ali je vlastite financijske lekcije doživjela kroz slom burze 2008., margin kredite, nekretninski boom i kredite u švicarskim francima. Danas analitičari upozoravaju na moguće nove balone – globalno u sektoru umjetne inteligencije, a u Hrvatskoj prije svega na tržištu nekretnina, gdje cijene rastu brže od prihoda i potiču zabrinutost oko stvarne vrijednosti imovine. Goran Litvan za Lider.

AI balon dot-com balon Goran Litvan pucanje balona

Miki Milane, baš nam nedaš mira

Epoha Milana Bandića: Nasljeđe između vizije i pravosudnog vakuuma

Smrt Milana Bandića prije pet godina označila je kraj dvadesetogodišnje ere obilježene populizmom i kompleksnom interesnom mrežom. Iako je Zagrebu ostavio projekte poput Bundeka, Domovinskog mosta i Adventa, svaki je pothvat bio praćen kontroverzama i optužbama za pogodovanje. Njegov nasljednik Tomislav Tomašević preuzeo je financijski uzdrman grad i “hobotnicu” s kojom se i danas bori, dok mnogi Bandićevi poslovni partneri i dalje dominiraju tržištem. Poput filmskog Michaela Corleonea, Bandić je otišao bez pravomoćne presude, ostavljajući iza sebe grad podijeljen između vidljivih spomenika i nevidljivih dugova. Goran Litvan za Lider.

Goran Litvan Milan Bandić

Tu smo još, ali strojevi nam već lagano pakiraju kofere

Od Deep Bluea do umjetne inteligencije: kako su strojevi prestigli ljudsku igru i znanje

Poraz Garija Kasparova od IBM-ova Deep Bluea 1996. označio je simboličan početak nadmoći strojeva, iako Deep Blue nije bio prava umjetna inteligencija, već specijalizirana računalna snaga. Pravi AI procvat dolazi nakon 2010. s dubokim neuronskim mrežama, GPU revolucijom i velikim jezičnim modelima. Prekretnice su ImageNet 2012., AlphaGo 2016. i današnji sustavi koji uvjerljivo oponašaju razumijevanje i stvaranje. AI već nadmašuje ljude u mnogim područjima, iako još pati od nedostatka konteksta, etike i pouzdanosti. Goran Litvan za Lider

AI Deep Blue Gari Kasparov Goran Litvan IBM šah umjetna inteligencija

Počela je kao gentleman's club

34 godine Europske unije: ugovor koji su potpisali samo muškarci

Ugovor iz Maastrichta potpisan je 7. veljače 1992. i stupio na snagu 1993., čime je formalno osnovana Europska unija. Dvanaest država tadašnje Europske zajednice dogovorilo je europsko državljanstvo, zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, suradnju u pravosuđu te put prema uvođenju eura. Dokument su potpisala 24 ministra vanjskih poslova te financija ili gospodarstva – svi muškarci. Među njima su kasniji premijeri, europski čelnici i jedan budući glavni tajnik NATO-a. EU danas ima 27 članica, a Hrvatska je članica od 2013. godine. Goran Litvan za Lider primjećuje da kod potpisivanja ugovora u Maastrichtu nije sudjelovala nijedna žena.

EU europska unija Goran Litvan

Kad porezni dug ima obiteljsku tradiciju

Dvije riječke tvrtke i četvero vlasnika duguju 240 milijuna eura – najveći pojedinačni slučaj u Hrvatskoj

Dvije riječke tvrtke te četvero povezanih osoba duguju ukupno 240 milijuna eura, što je najveći pojedinačni porezni dug u Hrvatskoj. Porezna uprava sumnjiči ih za međunarodnu prijevaru s trošarinama na energente. Ukupno 1281 tvrtka duguje 491 milijun eura, a 28.848 fizičkih osoba 1,1 milijardu eura, dok Carinska uprava provodi dodatne provjere zbog mogućeg prikrivanja imovine. Goran Litvan za Lider

Goran Litvan porezni dužnici utaja poreza

Piši o onome što vidiš