Yanis Varoufakis bivši grčki ministar financija, ekonomist i filozof
— Yanis Varoufakis (@yanisvaroufakis) April 4, 2020
Kada glavna ulična banda iz našeg kraja započne ničim izazvan rat s bandom na suprotnom kraju grada, koju također ni najmanje ne podržavamo, rat u kom ginu nevini slučajni prolaznici, odbijamo da ostanemo neutralni ili da biramo stranu. Na odgovornost pozivamo i jedne i druge, ali svjesni smo posebne, nadređene dužnosti da zaustavimo našu bandu: zato što se našim porezima financira njeno naoružavanje, zato što se naša šutnja tumači kao suglasnost, zato što su naše vlade one koje ubijaju, i čine to u naše ime.
Pogledajmo pažljivije tu našu bandu. Tvrdnje zapada da se Sjedinjene Države i Europa bore za demokraciju, stabilnost i normalnost u Iranu obična su izmišljotina. U slučaju Izraela i manje od toga. Korijeni iranske poslijeratne tragedije sežu do anglo-američkog puča 1953. godine kojim je svrgnuta demokratski izabrana vlada Mohammada Mosaddegha, zato što se usudio zahtijevati da iranska nafta pripadne iranskom narodu. Sjedinjene Države i Velika Britanija izgubile su moralno pravo da govore o podršci iranskoj demokraciji kada su apsolutnu vlast predale šahu – potkupljivom autokratskom monarhu koji je od Irana napravio feudalni posed zapadnih korporacija. Da bi ga zadržali na tronu, CIA je pomogla osnovati i obučiti Savak, tajnu policiju toliko brutalnu da je postala sinonim za torturu. Narednih 26 godina, vlade Sjedinjenih Država i Velike Britanije činile su sve što je u njihovoj moći da Irancima uskrate čak i privid demokracije. Duga povijest autoritarizma donijela je revoluciju koja je 1979. godine srušila šaha… Yanis Varoufakis za Peščanik.
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – financijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali s uzdahom olakšanja. Dok Elon Musk nastavlja da se bogati, nama ostaje da zurimo u veliki problem modernog kapitalizma, u spremnost tržišta da investira u vlastite zablude… piše Yanis Varoufakis, prenosi ga Peščanik: on kritizira financijsku logiku iza spajanja kompanija SpaceX i xAI, tvrdeći da se tržišna vrijednost često umjetno napuhuje. Objašnjava kako Elon Musk i financijski krugovi koriste optimistične projekcije, visoke K/E koeficijente i financijski inženjering kako bi povećali vrijednost kompanija. Takve procjene podsjećaju na ranija neuspješna spajanja poput AOL–Time Warner i Daimler–Chrysler. Posebno se kritizira praksa otkupa vlastitih dionica, koja umjetno podiže cijenu dionica umjesto da se novac ulaže u razvoj. Zaključak je da tržište često investira u vlastite iluzije, što koristi financijskim elitama, dok rizik snose obični investitori.
Kapitalizam se nekada zasnivao na tržištu i profitu. Kompanije su investirale u produktivni kapital, unajmljivale radnike, proizvodile robu i propadale ili opstajale u zavisnosti od ostvarenog profita ili gubitka. U poretku koji sada nastaje, najmoćnije kapitalističke kompanije se oslobađaju zakona tržišta. Svi su prinuđeni da koriste digitalnu infrastrukturu u njihovom vlasništvu, za trgovinu, rad, komunikaciju i život. Amazon je na vrhu piramide tog novog poretka jer poseduje najveću platformu za prodaju računarske snage u oblaku – Amazon Web Services (AWS). Amazon objedinjuje logistiku i infrastrukturu oblaka, ekstrakciju podataka i algoritamsko upravljanje u jedinstven vertikalno integrisani lanac. Tehnofeudalna dominacija svoj opipljiviji oblik dobija u Amazonovim skladištima. Radnici su svakog minuta pod nadzorom. U načelu, države bi trebalo da regulišu poslovanje džinova kao što je Amazon, ali one su i same postale njegovi kmetovi, jer javne institucije koriste Amazonove servere za čuvanje podataka i komunikaciju. Yanis Varoufakis, Peščanik
Yanis Varufakis u Ljubljani je predstavio novu knjigu Probudite svoj duh! i pritom žestoko kritizirao Europsku uniju, vodstvo Ursule von der Leyen i Kaje Kallas te europsku reakciju na rat u Gazi. Pohvalio je slovensku odluku o bojkotu Eurovizije, ustvrdio da EU nema plan ni za rat ni za mir te čak predvidio da će 2025. biti “godina raspada Unije”. Govorio je i o ženama koje su oblikovale njegove političke stavove te ponovio svoj optimistični, iako porazima naviknut, ljevičarski duh. Podsjetio je i na vlastite recentne kontroverze, uključujući otkazivanje nastupa u riječkom HNK. tportal
Ako je ravnateljici trebao neki upečatljiv strani termin, pritom, nije trebala tražiti daleko. Varufakisov bojkot (Index) očito, naime, pripada pokretu poznatom po nazivu BDS: boycott, divestment, sanctions. Ili: bojkot, povlačenje investicija, uvođenje sankcija. BDS Hrvatska, na kraju krajeva, potpisao je još onaj ljetošnji poziv na otkazivanje Naharinovog gostovanja. Ali Vrgoč, čini se, o tome ne zna ništa. I tu dolazimo do problema: njezini pozivi na “dijalog”, na “zajedničko promišljanje svijeta” i na “susret različitih pogleda” ne mogu biti ništa nego floskula ako osoba koja na dijalog poziva odbija odvojiti barem malo vremena da se informira o “različitim pogledima” ljudi s kojima bi “zajednički promišljala svijet”.
A nije teško informirati se. Lakše je, naravno, unaprijed otpisati neistomišljenike kao ekstremiste, čudake zatvorene za bilo kakvu raspravu, strašne kancelaše i kancelašice. Međutim, iza pokreta BDS stoji preko 20 godina zajedničkog internacionalnog iskustva, suradnja nebrojenih organizacija i pojedinaca, razmjena znanja i uvida. Ništa ekstremno ne sadrži njihova platforma: BDS se eksplicitno poziva na Opću deklaraciju o ljudskim pravima i na šire tekovine međunarodnog prava. Boris Postnikov za Novosti o traženju da se otkaže nastup plesne predstave izraelskog koreografa.
Grčki ekonomist i bivši ministar financija lijeve vlade, Yanis Varoufakis, u knjizi Tehnofeudalizam: Što je ubilo kapitalizam (2023.) tvrdi da više ne živimo u kapitalizmu, već u novom digitalnom feudalizmu, u kojem tehnološki giganti poput Amazona i Googlea zarađuju ne proizvodnjom, nego izvlačenjem rente putem kontrole podataka, pažnje i tržišta. Ovaj model, sve prisutniji u SAD-u, usporava inovacije, pojačava društvene razlike i slabi demokraciju, tvrdi on. Predlaže porez na digitalnu rentu, temeljni dohodak i demokratizaciju vlasništva nad platformama po uzoru na zadruge poput španjolske Mondragón. Sociolog Krešimir Žažar s FFZG objašnjava kako je umjetna inteligencija (AI) dio četvrte industrijske revolucije koja mijenja sve, od komunikacije do posla. Ističe da AI preuzima i složenije poslove, a korištenje alata poput ChatGPT-a može dovesti do “algoritamske atrofije” i smanjenja kreativnosti. Žažar ne prihvaća u potpunosti pojam tehnofeudalizma (Varoufakis), nego smatra da se radi o pojavi digitalnih monopola. Index
Danas prisustvujemo usponu novog oblika kapitala – kapitala u oblaku, ili umreženim algoritamskim mašinama koje svojim vlasnicima daju posebnu moć da modifikuju naše ponašanje. Tom kapitalu je potrebna nova ideologija koja bi ga opravdala. Ovaj novi sistem sam nazvao tehnofeudalizam. Da bi ostvarili punu moć kapitala u oblaku, njegovim vlasnicima (ljudima poput Bezosa, Thiela, Marka Zuckerberga i elona Muska) potrebna je nova ideologija. Nova ideologija je već tu. Nazvao sam je tehnolordizam, mutacija transhumanizma – doktrine koja zagovara brisanje granica između organskog i sintetičkog sve dok ovako „prošireni“ ljudi ne ostvare istinsku slobodu, ili čak besmrtnost. Baš kao što je neoliberalizam pozajmljivao ideje klasičnog liberalizma, ali ga je uzurpirao dodavanjem vrhovnog božanstva (nepogrešivog tržišta), tehnolordizam služi kapitalu u oblaku i njegovom trojakom projektu kolonizacije, tako što će neoliberalnog Homo economicusa zameniti amorfni „HumAIn“ (kontinuum čovek-AI). Yanis Varoufakis za Peščanik.
Kada je Ursula von der Leyen, predsednica Evropske komisije, najavila inicijativu ReArm Europe, to je prizvalo tužna sećanja na nekompetentni Junckerov plan, Green Deal i Plan oporavka. Novinski naslovi su opet puni velikih brojki, ali iza njih opet nema supstance. Da li neko zaista očekuje da Francuska poveća neodrživi deficit u javnim finansijama da bi finansirala naoružavanje?
Jedini način na koji se Evropa može ponovno naoružati jeste preusmeravanje sredstava namenjenih obnovi propale društvene i fizičke infrastrukture – što će dodatno oslabiti Evropu koja se već gorko suočava sa nezadovoljstvom svojih građana i usponom krajnje desnice širom kontinenta. Zašto? Da li iko stvarno veruje da će se Putin uplašiti od evropskih granata i haubica, dok je sama Evropa sve dalje od uspostavljanja federalne uprave neophodne za odlučivanje o pitanjima rata i mira?
ReArm Europe neće doneti pobedu Ukrajini, ali će gotovo sigurno gurnuti EU u još dublje ekonomske probleme – što je temeljni uzrok slabosti Evrope. Da bi Evropljani osigurali bezbednost pred dvostrukom pretnjom Trumpa i Putina, EU treba da uspostavi svoj mirovni proces. Yanis Varoufakis za Peščanik
To što Zvjezdane staze prikazuju komunističko društvo, naravno ne nazivajući ga tako, apsolutno je očigledno. U epizodi iz 1988. godine, svemirski brod Enterprise nailazi na staru zahrđalu zemaljsku letjelicu s bogatim moćnicima koji su platili ogromne sume da budu zamrznuti i poslani u svemir, u nadi da će ih vanzemaljci pronaći i izliječiti od bolesti koja ih je ubijala. Nakon što ih posada Enterprisea odmrzne i izliječi, jedan od njih, biznismen Ralph Offenhouse, želi kontaktirati svoje bankare i odvjetnika na Zemlji. Kapetan Picard ga izvijesti kako se za tri stoljeća mnogo toga promijenilo: „Ljudi više nisu opsjednuti akumulacijom imovine.“
Njihov razgovor ukazuje na to zbog čega je Prva direktiva nespojiva s duhom kapitalizma. Dokle god je akumulacija koja potiče širenje tržišta pokretačka sila i ideologija našeg društva imperijalizam je neizbježan. Da bi se to spriječilo, čovječanstvo prvo mora eliminirati oskudicu u materijalnim dobrima – u Ujedinjenoj Federaciji Planeta to je postignuto zahvaljujući pronalasku i širokoj upotrebi replikatora: mašina koje pretvaraju obilnu zelenu energiju u bilo koji oblik materije, od hrane do uređaja i svemirskih brodova. Yanis Varoufakis za Peščanik
Slavoj Žižek, kojeg mnogi opisuju kao “najopasnijeg filozofa Zapada,” u razgovoru koji moderira Yanis Varoufakis, dijeli svoj fascinantan životni put i intelektualno nasljeđe. Od odrastanja u bivšoj Jugoslaviji i borbe za demokratizaciju Slovenije do svojih provokativnih stavova o umjetnoj inteligenciji, klimatskim promjenama i konceptu napretka, Žižek izaziva ustaljena razmišljanja. Ovaj događaj pruža priliku za dublje razumijevanje njegovih ideja i raspravu o ključnim pitanjima našeg vremena. Pretplatite se za ekskluzivne uvide iz njegove najnovije knjige Protiv napretka, kažu u opisu ovog videa.