Zapadni vojni izvori tvrde da Putin sigurno gubi rat i da Moskva "velikim pričama" nastoji zamaskirati očigledno - Monitor.hr
02.08. (11:00)

Ruske lovačke priče

Zapadni vojni izvori tvrde da Putin sigurno gubi rat i da Moskva “velikim pričama” nastoji zamaskirati očigledno

“Putinov rat izgrađen je na lažima. Rusija neće dobiti ovaj sukob”, tvrde državni vojni analitičari u Londonu. Govore i o tome kako je Rusija dosad izgubila “desetke tisuća vojnika”. Tu objavu britanskog Ministarstva obrane podijelio je i sir Richard Moore, šef britanske tajne obavještajne službe MI6. Moore je na Sigurnosnoj konferenciji u Aspenu ranije ovog mjeseca rekao da je Rusija nedavno pretrpjela “epske neuspjehe” i da je rusko-ukrajinski rat došao u slijepu ulicu. Demokratska zastupnica u američkom Kongrsu Elissa Slotkin rekla je za CNN kako su obaviješteni da je čak 75.000 ruskih vojnika poginulo ili ozlijeđeno u ukrajinskome ratu, te da je 80 % Putinovih kopnenih snaga trenutačno “zaglavljeno i umorno”. Ruska ekspanzionistička retorika iz Moskve protekli tjedan samo je pokušavala maskirati ove gubitke, istaknuo je visoki američki dužnosnik. Slobodna


Slične vijesti

Danas (20:00)

Zaokret zbog "viših" ciljeva?

Bayer priopćio da će nastaviti s izvozom u Rusiju osnovnih proizvoda za poljoprivredu

“Cilj nam je pomoći da se spriječi moguća kriza u opskrbi hranom bez presedana, a pristup hrani iz Rusije u tom je pogledu ključan”, objavio je u priopćenju objavljenom u ponedjeljak  njemački Bayer, najveći proizvođač sjemena i zaštitnih sredstava u svijetu, koji je 2018. integrirao i američki Monsanto. Bayer je u ožujku zaustavio svu potrošnju u Rusiji i Bjelorusiji koja nije povezana s osnovnim proizvodima i zaprijetio da će uskratiti isporuku osnovnih proizvoda, poput sjemena i pesticida, ako Moskva nastavi s “ničim izazvanim napadima” na Ukrajinu. Zaokret se nadovezao na sporazum koji su Rusija, Ukrajina, Ujedinjeni narodi i Turska potpisali 22. srpnja kako bi se omogućio izvoz žitarica kroz tri blokirane ukrajinske luke na Crnom moru. Index

Prekjučer (22:00)

Kocka je bačena

Henry Kissinger: Svijet hoda po rubu. NATO je pogriješio s Ukrajinom, ali sad ju treba tretirati kao članicu

Bivši američki državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost Henry Kissinger (99) upravo je objavio svoju 19. knjigu “Leadership: Six Studies in World Strategy”. Riječ je o svojevrsnoj analizi vizija i povijesnih postignuća, kako on to naziva, panteona idiosinkrastičnih vođa koji su vladali nakon Drugog svjetskog rata – bivšeg njemačkog kancelara Konrada Adenauera, bivšeg francuskog predsjednika Charlesa DeGaullea, bivšeg predsjednika SAD-a Richarda Nixona, bivšeg predsjednika Egipta Anwara Sadata, bivšeg singapurskog premijera Leeja Kuan-Yewa i bivše britanske premijerke Margaret Thatcher. “Razdoblje od 1914. do 1945. pridonijelo je daljnjem oblikovanju svijeta. Tada su i nastala dva arhetipa vodstva: dalekovidni državnički pragmatizam i vizionarska proročka smjelost”, smatra Kissinger i dodaje: “Mislim da sadašnje razdoblje ima velikih problema s definiranjem smjera jer je vrlo osjetljivo na emocije trenutka. Amerikanci se žestoko opiru odvajanju ideje diplomacije od osobnih odnosa s protivnikom kojeg žele ili preobratiti ili osuditi.” Jutarnji

Prekjučer (19:00)

Kremlj pokušava mobilizirati svoju vojnu industriju

Ruski vojno-industrijski kompleks priprema se za produženi rat u Ukrajini. Washington Kijevu šalje novu pošiljku oružja

Rusija pokušava ponovno pokrenuti ili proširiti rad svog vojno-industrijskog kompleksa kako bi vodila produženi rat u Ukrajini – tvrdi Institut za proučavanje rata (ISW) u svom najnovijem izvještaju. Američki stručnjaci kažu da Kremlj navodno pokušava mobilizirati industriju s ciljem podrške dugotrajnim ratnim naporima u Ukrajini. Ukrajinska glavna vojna obavještajna uprava (GUR) saopćila je da je Kremlj početkom augusta pokrenuo “industrijsku mobilizaciju” obrambenih poduzeća, zabranivši pojedinim zaposlenicima i cijelom vodstvu ruskog državnog industrijskog konglomerata Rostec odlazak na godišnji odmor. Aljazeera U trenutku kada se Kijev priprema za ključnu kontraofanzivu na jugu protiv ruskih snaga, SAD im šalje rakete, municiju i drugu opremu u vrijednosti milijardu dolara. Evo pregleda naoružanja i opreme koju je SAD dosad poslao Ukrajini. Aljazeera 

Prekjučer (17:00)

Izvještaji o represiji nad Srbima na Kosovu i u BiH kopija su ruske propagande o patnji etničkih Rusa koji žive u Ukrajini

Analiza New York Timesa: Rusija koristi Srbiju za izazivanje sukoba na Balkanu

Zapadni diplomati pitaju se da li Rusija koristi Srbiju za pokretanje razdora u Evropi i stvaranje novih sukoba među zemljama bivše Jugoslavije kako bi skrenula pažnju NATO pakta s rata u Ukrajini, dok predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbacuje etiketu da je “mali Putin s agresivnim namjerama prema susjedima”, piše američki list New York Times. “Rusija računa da što više vremena Zapad provede  znojeći se na Balkanu, to će manje vremena moći provesti znojeći se u ruskom dvorištu”, rekao je za američki list istraživač u Beogradskom centru za sigurnosnu politiku Vuk Vuksanović. Aljazeera

Petak (14:00)

Komad otuđene zemlje

Povratak Krima Ukrajini – vjerojatno neostvariv cilj

Jedan od deklariranih ukrajinskih ratnih ciljeva je istjerati ruske trupe s vlastitog teritorija. To uključuje i poluotok Krim, kojeg je Rusija okupirala još 2014. Ali koliko je ovaj cilj realističan? Za Moskvu je Krim čak važniji od ostatka Ukrajine. Krim je bio dio Rusije više od dva stoljeća. Već u 18. i 19. stoljeću carevi su ondje sve više naseljavali etničke Ruse. Staljin je nastavio ovu politiku, zato je većina stanovništva na ovom poluotoku i danas proruska. Tek 1954. godine Krim je pripojen Ukrajinskoj SSR. Rusija svoj status na Krimu pokušava dodatno učvrstiti aktualnim ratom. Osim osvajanja Donbasa, Kremlj je jednim od svojih najvažnijih ratnih ciljeva proglasio stvaranje ruskog kopnenog koridora do Krima. U Ukrajini, međutim, nema jasnoće oko toga koliko daleko bi se išlo s ciljem povratka Krima pod ukrajinsku kontrolu. DW

09.08. (14:00)

Imperijalizam, revanšizam, fetišizam

Alexander Etkind: Borite se protiv Rusije, ali čitajte njezine pjesnike

Zbog svega toga imperijalistička kultura je mozaik koji se vrlo brzo menja. Lako je dokazati da je Puškin bio imperijalista, a Vagner antisemita, ali se time ne može objasniti njihova umetnost, kao ni rat i holokaust. Za razliku od vojne komande, nacionalna kultura je pluralnost glasova i svih njihovih protivrečnosti. Čak i jedan glas, na primer Puškinov, stalno sam sebi protivreči. O tim protivrečnostima napisane su desetine knjiga i stotine disertacija. Ali one nam ne pomažu da razumemo sadašnji rat. U nastojanju da objasne neobjašnjivo, kritičari sada pišu o ruskoj imperijalnoj kulturi kao uzroku današnjeg rata. Da li su ruski pesnici uobličili kolonijalistički, agresivan, vojni pogled na svet? Da li čitanje tih stihova može biti uzrok totalnog rata u Ukrajini? Nije ruska poezija oblikovala diktatora, njegove saradnike i njegove vojnike; kladim se da su oni gledali iste holivudske filmove kao mi. Njih su oblikovali pohlepa, arogancija i kukavičluk. Peščanik

06.08. (15:00)

Balkan je i dalje postkonfliktna sredina i plodno tlo za manipulacije i zloupotrebe tenzija i trauma iz prošlosti

Siniša Vuković: Ni Milošević nije pao zato što je vodio ratove, već zato što ih je izgubio

Srbija u ruskom ratu u Ukrajini nije neutralna jer su njena neutralnost i balansiranje zapravo otvoreno legitimisanje i prihvatanje pozicija agresora, tvrdi u razgovoru za Al Jazeeru Siniša Vuković, profesor upravljanja konfliktima i globalne politike sa američkog univerziteta Johns Hopkins u Washingtonu. Komentirajući globalne promjene nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, Vuković je rekao da se u budućnosti može očekivati i kineska odluka o invaziji na Tajvan koja bi mogla izazvati Treći svjetski rat. “Istorijsko iskustvo upućuje na zaključak da invazije ovog tipa –  asimetrične s promjenljivim ciljevima – nose opasnost od trajanja. Rusija ima dovoljno resursa da odugovlači s aktivnostima na terenu, u nadi da će iscrpljivanjem Ukrajine slomiti dalji otpor i isprovocirati neku vrstu primirja koje prihvaća okupaciju. Rusija se može smatrati uspješnom samo ako se Ukrajina preda ili prihvati diktat Rusije. Sve do tada Rusija ne može bilo koji trenutni ili privremeni uspjeh smatrati mjerom svog konačnog uspjeha. Aljazeera

05.08. (19:00)

Ne znaš više kome vjerovat

Analiza dezinformacija o ratu u Ukrajini u prvih 150 dana rata

SEE Check mreža o najčešćim primjerima lažnih vijesti o ratu u Ukrajini, koje kolaju medijskim prostorom država bivše Jugoslavije: U kontekstu rata u Ukrajini riječ je uglavnom o proruskim narativima kojima je cilj Ukrajinu prikazati kao “nacističku” zemlju, a Rusiju kao zemlju koja zapravo dolazi u pomoć građanima i građankama Ukrajine. U bitno manjem broju, u regiji su prisutne i dezinformacije koje idu na ruku ukrajinskoj strani. Primjerice, u Srbiji dominirao je proruski manipulativni medijski sadržaj i u “mainstream” medijima. Takav narativ uveliko je usuglašen s neslužbenim stavom politike u Srbiji, iako srpske vlasti neslužbeno nisu zauzele stranu. U regiji su ukupno zabilježene 1573 netočne i manipulativne tvrdnje, koje su većinom dio ruske propagande koja je našla svoj put i u zemljama jugoistočne Europe. Invazija se najčešće pravda optuživanjem Ukrajine za nacizam, ptuživanjem Zapada za prisustvo NATO-a, a jednako su lažne i proukrajinske dezinformacije kao i “uklapanje” invazije u narative popularnih teorija zavjere. Faktograf

26.07. (17:00)

"Rusija propada i želi povući svijet sa sobom"

Ukrajinska redateljica Alina Gorlova: Ne vjerujem da ćemo ikada živjeti u svijetu bez rata

Nakon bijega od rata u Siriji, sudbina je porodicu Suleyman odvela u različite dijelove Evrope – Lazgin je s porodicom dom našao u Lisičansku, rodnom gradu svoje supruge na istoku Ukrajine. No njihova sreća i život u miru bili su kratkog vijeka, jer su se nedugo zatim ponovo našli usred oružanog sukoba, ovog puta u Ukrajini. Njihova životna priča, koja je nakon invazije koju je Rusija 24. februara pokrenula na Ukrajinu dodatno dobila na značaju, a koju je filmskom kamerom dokumentovala ukrajinska autorica Alina Gorlova, odličan je pokazatelj surovosti, pogubnosti i apsurdnosti rata. U razgovoru za Al Jazeeru, Gorlova govori o svom dokumentarnom filmu “Ova kiša nikad neće stati”, ratu u Ukrajini i ulozi i važnosti koju umjetnost ima u ratnim okolnostima. Aljazeera

26.07. (13:00)

Najveći problem je što nismo naučili puno kao društvo, a čekaju nas novi rizici

Najveći ulagači procjenjuju posljedice pandemije i rata u Ukrajini: Kraj globalizacije i “američkog sna”

“Njemačka strategija do ovog trenutka bila je: SAD-u prepustiti svoju vojsku, EU prepustiti upravljanje financijama, Rusiji prepustiti opskrbu energijom, a Kini svoje krajnje tržište. Bila je to potpuna globalizacija gospodarstva. Ali kako se može vidjeti u ovom trenutku, mislim da su u velikoj nevolji. Ono što sada vidimo je deglobalizacija. Vidimo kako nacionalne države gledaju unutar sebe i brinu se imaju li sposobnosti uzdržavati same sebe”, kaže Ken Moelis, osnivač i izvršni dirketor Moelis & Co. u intervjuu za Bloomberg, prenosi Net