Zašto je u Americi zdravstvo toliko skupo, a kod nas se ‘ne plaća‘? - Monitor.hr
09.10.2021. (22:00)

Nije nama ni tako loše...

Zašto je u Americi zdravstvo toliko skupo, a kod nas se ‘ne plaća‘?

Svaka država organizira i financira zdravstvenu zaštitu na drugačiji način. Sjedinjene Američke države su primjer zemlje koja koristi tržišni model financiranja zdravstvenog osiguranja. Kao posljedica korištenja tržišnog modela, Amerikanci troše gotovo dvostruko na zdravstvo u odnosu na druge zemlje jer su primorani koristiti veoma skupe usluge i lijekove u manjku opcija koje im se nude. Razlozi zbog kojih je zdravstvo u ovakvim modelima skuplje su brojni, ali daleko najutjecajniji je taj da farmaceutska industrija samostalno određuje cijene lijekova, a troškovi administracije su izuzetno visoki. Za razliku od SAD-a, u Hrvatskoj je zdravstvo organizirano modelom univerzalne zdravstvene zaštite te se smatra meritornim dobrom. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pruža obaveznu zdravstvenu skrb svim građanima, a financira se iz doprinosa na bruto plaću koji iznosi 16,5 posto. Iako je u teoriji to održivo, u Hrvatskoj se javlja problem jer su izdaci na zdravstvo veći od doprinosa što rezultira financiranjem nastalog manjka sredstava iz državnog proračuna. Dakle, možemo reći da se u Hrvatskoj zdravstvo zapravo financira mješovitim modelom. Lider


Slične vijesti

15.06. (17:00)

Ajngemahtec - samo u jednom loncu

Strože mjere za dopunski rad liječnika: kraj šopinga između javnog i privatnog

Novi pravilnik o dopunskom radu liječnika uvodi strože kriterije: dopusnice više neće dobivati oni iz ustanova s dugim listama čekanja (preko 150 dana), a bit će ograničene na jednu privatnu ustanovu i na godinu dana. Bodovat će se i funkcije, uspješnost, iskustvo i prisutnost na poslu. Ministarstvo želi veću transparentnost i kontrolu, dok Hrvatska liječnička komora sumnja u učinkovitost. Cilj je rasteretiti javni sektor i smanjiti liste čekanja, no kritičari tvrde da bez boljeg nadzora i digitalizacije neće biti značajnog učinka. tportal

04.06. (18:00)

Bolnica Sveti Džep

U akciji USKOK-a uhićen liječnik koji je primao mito za operacije preko reda, lažna bolovanja…

Povezuje ga se s primanjem mita za koje je, zajedno s ostalim osumnjičenima, omogućavao operacije preko reda na listama čekanja, neosnovana bolovanja, kao i lažnu dokumentaciju s kojom se moglo odgoditi odlaske na izdržavanje zatvorskih kazni. Istražitelji su snimali pacijente koji su k njemu dolazili na preglede. Radi se o kirurgu specijaliziranom za ortopedske probleme u bolnici Sveti Duh. Novac su navodno prikupljali medicinski tehničari. Uhićeno je deset osoba, od toga ih je šest povezano s bolnicom Index

31.05. (21:00)

Srce u helikopteru, zdravstvo na aparatima

Drama u bolnici ukazala na problem nedostatka liječnika: “Ugledni liječnik imao srčani, u bolnici nije bilo kardiologa”

Bivši ravnatelj bolnice u Koprivnici doživio je srčani udar, a kako doznaje portal Danica, morali su ga helikopterom voziti u Zagreb jer u bolnici nije bilo kardiologa, čak ni dežurnog, ni u pripravnosti. Tamo stigla i ekipa Dnevnika Nove TV koja je pokušala doznati uzroke problema, no rekli su im kako će im više moći reći “nakon produženog vikenda”. U regionalnim bolnicama se neslužbeno može čuti kako je glavni problem to što liječnici koji završe specijalizaciju više nisu dužni ostati raditi barem na određeni rok. Problem je u Zakonu o specijalističkom usavršavanju jer je ukinuta obveza specijalizanata da odrade određeni period u ustanovi u kojoj su odradili specijalizaciju. No, ima nešto i u upravljanju bolničkim sustavom jer nije u svim bolnicama u županijama isto.

05.04. (11:00)

Nečije zdravlje, njihov biznis

Škaričić: Kako smo došli do toga da liječenje raka u SAD-u dočekujemo s radošću kao nekad Wrigley’s žvake, bez kritičkog odmaka?

To je tema koja zahtijeva dužu analizu i poseban tekst. No, u slučaju bolnice u Zaboku ključnu je ulogu bez sumnje igralo HDZ-ovo predstavljanje ove privatne inicijative kao projekta koji će spasiti kompletnu hrvatsku onkologiju, u čijem je uništavanju isti taj HDZ igrao značajnu ulogu – upravo kroz privatizaciju zdravstva. Jedan od ishoda je da smo u liječenju raka redovito drugi najgori u EU-u.

Dok u autokolonijalnom duhu čekamo spas iz SAD-a, aparati za zračenje oboljelih od raka npr. u KBC-u Sestre milosrdnice godišnje zbog kvara ne rade od 21 do 102 dana. Zahvaljujući Covidu, Hrvatska je 2021. godine dobila priliku da iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) do konca ove godine šest bolnica opremi novom radiološkom opremom, no iako u NPOO-u stoji da bi sve trebalo biti gotovo do konca 2025., do danas su samo dva nova aparata za zračenje u funkciji, i to u KBC-u Rijeka i Općoj bolnici Zadar.

Stoga je od mjerenja dobrobiti koju će UPMC donijeti nekim pacijentima puno hitnije da se raščiste okolnosti u kojima su zdravstveni dužnosnici letjeli u Pittsburgh kako bi servisirali američko poduzetništvo, u isto vrijeme zanemarivši hitnu potrebu onkoloških pacijenata za novom aparaturom za liječenje u mreži javnog zdravstva. Nataša Škaričić za Novosti.

24.03. (13:00)

Ako želiš biti zdrav, plati

Ivica Đikić (znanstvenik): Privatne klinike se bogate, državne bolnice propadaju

U razgovoru za Index Đikić upozorava kako se “političkom odlukom favorizira privatno ulaganje na uštrb javnog, i to tako da se odabranim privatnicima omogućava puno benefita s niskim rizikom jer su oni sigurni da će za neke svoje dijagnostičke metode dobivati financiranje HZZO-a”. Ne bi se smjelo događati da pacijenti dođu u bolnicu u dva popodne i da ondje nema liječnika kojih bi trebalo biti. Također je nedopustivo da oni često iz interesa, a i zbog činjeničnog stanja, pacijentima govore da u bolnici nemaju potrebne opreme pa ih šalju u privatne gdje se to jako dobro naplaćuje… Danica

23.03. (15:00)

Zdravstveno osiguranje: plaćamo na neviđeno

Škaričić: Koliko nas košta osiguranje od liječničkih pogrešaka?

Nakon što se otkrilo da je bivši ministar Vili Beroš 33 bolnice osigurao na gotovo 80 milijuna eura, ni Ministarstvo zdravstva ni bolnice ne žele otkriti koliko trenutno plaćamo da bi dobili odštetu u slučaju medicinske pogreške. Ministarstvo je samo smislilo cijeli projekt, nametnulo ga bolnicama koje u početku nisu postavljale previše pitanja, iako su u prvoj fazi 2023. godine u većem broju pripadale lokalnoj samoupravi. U tom scenariju problem je, vjerojatno, nastao iduće godine kada su uočeni astronomski iznosi premija, nakon čega su bolnice prvi put postavile ozbiljnija pitanja, a Beroš odlučio da će Ministarstvo zdravstva iz proračuna doznačivati sredstva za police bolnicama. Ni dvije godine od pokretanja cijele inicijative u mandatu njezinog prethodnika, iz Ministarstva ne žele objasniti na koji način će ovo pomoći pacijentima, niti iznijeti uvjete, pa čak ni cijene polica. Nataša Škaričić za Novosti

18.01. (08:00)

Manje smo bolesni, a oni koji jesu dulje čekaju

HZJZ: Pacijenata sve manje, liječnika više, a liste čekanja sve su duže

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. No, uz ove je podatke logično upitati kako je onda uz veći broj liječnika građanima zdravstvena usluga manje dostupna. Iz HJZJ-a zaHTV kažu kako je Hrvatska među zemljama s najvećom stopom hospitalizacija kroz dnevne bolnice u odnosu na broj stanovnika. U izvješću HZZO-a navodi se kako se u hrvatskim bolnicama 2023. godine liječilo 622.585 pacijenata, ostvareno je pet milijuna bolničkih dana, a iskorištenost postelja bila je 63 posto. U odnosu na prethodnu godinu liječeno je 32.000 pacijenata manje, čak 100.000 manje nego 2019. godine. Liječilo ih je 7.486 liječnika, što je stotinu više nego prethodne godine. Problem je i u sustavu naručivanja, koji je fragmentiran. Nije jasno definirano što se i u kojoj se bolnici može napraviti. Nacional

14.01. (23:00)

Pratimo zapadne trendove

Antoljak: Ukidaju li liječničku profesiju?

U nas često određene struje u zdravstvenoj politici žele nametnuti američki (pri tome mislim SAD) sustav zdravstva koji je, međutim, od nekadašnjeg na oko vrlo uspješnog sustava u sedamdesetima i osamdesetima prošlog stoljeća, posljednjih desetljeća pokazao niz manjkavosti. Naročito se to odnosi na nedostupnost zdravstvenih usluga za one koji ili škrtare na zdravstvenom osiguranju ili ga jednostavno ne mogu platiti, čak i kada je riječ o zbrinjavanju hitnih stanja o kojima ovisi život. U državama u kojima je studij medicine skup ili znatno skuplji od školovanje medicinskih sestara, nužno je da naprave vlastite analize te prema tome odgovarajuće intervencije kojima bi financijski i drugačije pomogli onima koji se žele baviti tim poslom. U većini to nije učinjeno te vrlo agresivno stranim liječnicima reklamiraju rad i preseljenje u njihove države, što nije pošteno prema državama iz kojih se iseljavaju liječnici i medicinske sestre, a unatoč tome imaju i dalje manjak te radne snage. Nataša Antoljak za Autograf.

04.01. (12:00)

Manje učenika - više učitelja za dežurstva

Litvan: Ubojstvo djeteta razotkrilo svu mizeriju hrvatskog školstva i zdravstva

Iz nastavničkih redova tiho se rogobori protiv kontrolnih mehanizama jer bi u dežurstva trebali biti uključeni i nastavnici. A nisu dovoljno plaćeni, pa ionako imaju posla preko glave… A nije baš tako. Samo u posljednjih deset godina Hrvatska je ostala bez 11,2 posto učenika osnovnih i srednjih škola, odnosno u škole ide 57.000 djece manje nego 2015. U istom se razdoblju broj nastavnika povećao za gotovo deset posto (5480). Država kao da najviše strepi od bunta nastavnika i medicinskog osoblja. Zato je zdravstvo druga neuralgična točka koja je kumovala tragediji u Prečkom. Počinitelj je, naime, liječeni psihički bolesnik, a izjava njegove majke jedna je od najvećih optužnica protiv zdravstvenog sustava. Nije država vodila ubojičinu ruku u osnovnoj školi, ali incidenti se mogu očekivati kad se javne službe prekomjernim zapošljavanjem i dizanjem plaća pretvaraju u glasačku mašineriju vladajuće stranke. Goran Litvan za Lider.

30.12.2024. (19:00)

Lokot na temu, izbori su

Škaričić: “Sustav” i katanci

Stravičan napad 19-godišnjaka na učenike i učiteljicu škole u Prečkom spada u takve koji se ne mogu automatski pripisati sistemu. Zašto se onda javnost odmah ustremila na “sustav”, a premijer Plenković, ministar Fuchs i gradonačelnik Tomašević odgovorili obećanjem da će ga popraviti, kao da točno znaju koje su njegove mane dovele do tragedije? Najuvjerljivije objašnjenje tako besmislenih poteza jest da HDZ motivira nagon za samoočuvanjem pa su, želeći smiriti javnost koja kipti od bijesa, poduzeli mjere koje je neovisno o ovom događaju trebalo napraviti, dok su teža pitanja odmah zatrpana.

Gdje se točno u ovom kaosu vide greške “sustava”? U nekom liječniku kojem je ispod radara prošao agresivni pacijent? Ne znamo. Kada bismo van svake sumnje znali da se baš to dogodilo, koga bi trebalo kriviti, liječnika ili organizacijsku strukturu bolnice? Nema sumnje da su konspirativnost, laži, politička samopromocija s tricama i kučinama ozbiljan, sistemski problem, a prati ih brzi zaborav, pa čak i tako potresnih tragedija kakvo je ubojstvo djeteta. U konkretnom slučaju, marginalizira se tema stanja psihijatrijske skrbi, koja je globalno na marginama političkog interesa. Nataša Škaričić za Novosti