Zašto je u Americi zdravstvo toliko skupo, a kod nas se ‘ne plaća‘? - Monitor.hr
09.10.2021. (22:00)

Nije nama ni tako loše...

Zašto je u Americi zdravstvo toliko skupo, a kod nas se ‘ne plaća‘?

Svaka država organizira i financira zdravstvenu zaštitu na drugačiji način. Sjedinjene Američke države su primjer zemlje koja koristi tržišni model financiranja zdravstvenog osiguranja. Kao posljedica korištenja tržišnog modela, Amerikanci troše gotovo dvostruko na zdravstvo u odnosu na druge zemlje jer su primorani koristiti veoma skupe usluge i lijekove u manjku opcija koje im se nude. Razlozi zbog kojih je zdravstvo u ovakvim modelima skuplje su brojni, ali daleko najutjecajniji je taj da farmaceutska industrija samostalno određuje cijene lijekova, a troškovi administracije su izuzetno visoki. Za razliku od SAD-a, u Hrvatskoj je zdravstvo organizirano modelom univerzalne zdravstvene zaštite te se smatra meritornim dobrom. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pruža obaveznu zdravstvenu skrb svim građanima, a financira se iz doprinosa na bruto plaću koji iznosi 16,5 posto. Iako je u teoriji to održivo, u Hrvatskoj se javlja problem jer su izdaci na zdravstvo veći od doprinosa što rezultira financiranjem nastalog manjka sredstava iz državnog proračuna. Dakle, možemo reći da se u Hrvatskoj zdravstvo zapravo financira mješovitim modelom. Lider


Slične vijesti

Četvrtak (17:00)

Oko za oko, sustav ni za što

Nikica Gabrić u Briefingu: Hrvatsko zdravstvo treba reformu, a ne izgovore

Prof. Nikica Gabrić poručio je u Briefingu da hrvatsko zdravstvo ne funkcionira jer nema kontrole rada i odgovornosti. Kritizirao je dvostruke angažmane liječnika u državnim i privatnim bolnicama te poručio da bi evidencija prisutnosti riješila mnoge probleme. Dotaknuo se i abortusa i priziva savjesti liječnika koji nije motiviran moralnim načelima koliko politikanstvom i biznisom. Odbacio je politiku kao osobni interes, govorio o manjku mladih liječnika i potrebi integracije stranih radnika. Upozorio je na opasnost političkog etiketiranja, moguće geopolitičke manipulacije na Balkanu te zaključio da će čovječanstvo, ako ne ovlada umjetnom inteligencijom, postati suvišno. Također, tvrdi da u Srbiji vlast ruše sa Istoka, a ne sa Zapada. Jutarnji

03.11. (12:00)

Čekanje do besvijesti (ili barem do sljedećeg ministra)

Najdulje liste čekanja u hrvatskim bolnicama: reumatolog i ultrazvuk dojke na vrhu

U osam najvećih hrvatskih bolnica pacijenti najdulje čekaju na prvi pregled reumatologa i ultrazvuk dojke — i više od 300 dana. U KBC-u Split čeka se 455 dana na kardiologa, a u KB Dubrava 456 dana na ultrazvuk lokomotornog sustava. Među „najsporijima“ su i MR prostate, CT toraksa, te pregledi pulmologa i gastroenterologa. U manjim bolnicama situacija je bolja: u Puli se na reumatologa čeka 66 dana, a u Kninu ultrazvuk dojke — samo osam. N1

23.09. (09:00)

Kad euri zavrte stetoskop, patriotizam u bijeloj kuti proradi

Povećanje plaća u zdravstvu privlači liječnike nazad u Hrvatsku

Nakon godina odlazaka u inozemstvo, trend se okreće – sve više liječnika vraća se u Hrvatsku. Ove godine prvi put od 2013. vratilo ih se više nego što je otišlo (49 naspram 39). Razlog su veće plaće: specijalisti prosječno zarađuju 2500–3000 eura, a s dežurstvima i do 9000 eura, uz dodatne prihode u privatnim klinikama. Ipak, najveći problem ostaje preopterećenost sustava i previše radnih sati, jer na Zapadu slična primanja dolaze uz manji radni angažman. Danica

15.08. (22:00)

Kad zdravstveni sustav dobije temperaturu – a farmaceuti mjere novčanik

Škaričić: Ulaganja u zdravstvu nisu lijek za korupciju

U zdravstvu se dnevno procesuira neograničeni broj sofisticiranih odluka vezanih za investicije, financiranje, pravednu i smislenu raspodjelu sredstava. Trebamo li ovoliko bolnica? Jesu li te bolnice funkcionalne? Kako lijekovi dospijevaju na listu HZZO-a? Kako tretiramo skupe lijekove? Na koji način nabavljamo skupu medicinsku tehnologiju? Krstičevićeva teza da više ulaganja znači bolji zdravstveni sustav promovira naivnu pretpostavku da je sistem neutralan kao Loto bubanj, a da se novac automatski pretvara u jednaku zdravstvenu korist za sve građane.

Ukratko, koncept prava na zdravlje kao suvremena meta vrijednost sadrži bug: u ime tog prava stvaraju se ogromni fondovi s javnim sredstvima namijenjenima preventivi i kurativi, a ti su fondovi meta predatorskih apetita profitno orijentiranih dionika zdravstvenog sustava, proizvođača lijekova, medicinske tehnologije I svega što se koristi u procesu liječenja. Zdravstveni budžeti stoga svugdje pucaju po šavovima. Teško je naći sektor u kojemu se tako jasno vidi ovisnost kapitala o javnim izvorima prihoda, kao i nemoć da se pritisak kapitala i profitnog interesa u zdravstvu kontrolira. Stvar je u tome što svi – lijevi i desni – žele tehnološki napredak medicine, bolje, skuplje i čudesnije lijekove ne pitajući se o stvarnom smislu svega što tržište nudi, dok je socijalna medicina u kapitalističkoj hijerarhiji marginalizirana. Nataša Škaričić polemizira s tezama Miše Krstičevića, za Novosti…

31.07. (16:00)

Razvrstavanje po hitnosti

Zdravstvena revolucija u Grčkoj: Narukvicama sa QR kodom smanjili vrijeme čekanja u bolnicama za 30 posto

Ministarstvo zdravstva Grčke izvijestilo je da je uvođenjem novog digitalnog sustava trijaže u javnim bolnicama značajno smanjeno vrijeme čekanja na hitnu medicinsku pomoć. Ključnu ulogu u tom procesu imaju narukvice s QR kodom koje pacijenti dobivaju odmah po dolasku u hitni prijem. Po dolasku u bolnicu pacijenti dobivaju narukvicu s jedinstvenim QR kodom koji ih prati kroz sve faze medicinske skrbi. Pomoću tog koda bolnički sustav procjenjuje hitnost zdravstvenog problema i određuje prioritet liječenja. Pacijenti u svakom trenutku mogu skeniranjem narukvice provjeriti koliko je osoba ispred njih i koliko će još čekati na pregled. Pacijenti s ozbiljnim i životno ugrožavajućim stanjima ne čekaju, te da se u bolnicama koje su već preuzele ovaj sustav sada vidi više reda i smirenosti jer pacijenti znaju što ih očekuje. Tportal

16.07. (21:00)

Ministar zdravstva, pacijent sustava

Škaričić: Optužnica koja ništa (bitno) ne mijenja

Detalji upravo podnesene optužnice otkrivaju tri važne stvari; prva je da je Turudić proširenjem istrage usvojio sve bitne elemente iz rješenja EPPO-a, što je još jedna potvrda da su europski tužitelji u ovoj korupcijskoj aferi bili korak ispred hrvatskih institucija progona. Drugo i mnogo bitnije je da USKOK i DORH ne mogu rješavati korupciju u hrvatskom zdravstvu, odnosno, da mogu pokupiti samo površinski sloj. Možda se čini smjelo ministra zdravstva udruženog s kriminalcima tretirati kao površinski sloj, ali upravo je obrnuto; šokantnost i eksplicitnost kriminala opisanog optužnicom govori da on nije moguć bez sistema ogrezlog u korupciji. U nekom drugom okruženju ne bi mogli zamisliti ministra koji komotno šeta po najvećim državnim bolnicama i nudi ekstremno skupe uređaje, uz skromnu nadoknadu koju će isplatiti njegovi poslovni pajdaši. Nataša Škaričić o USKOK-ovoj optužnici, za Novosti. Index i tportal donose detalje optužnice.

15.06. (19:00)

Ajngemahtec - samo u jednom loncu

Strože mjere za dopunski rad liječnika: kraj šopinga između javnog i privatnog

Novi pravilnik o dopunskom radu liječnika uvodi strože kriterije: dopusnice više neće dobivati oni iz ustanova s dugim listama čekanja (preko 150 dana), a bit će ograničene na jednu privatnu ustanovu i na godinu dana. Bodovat će se i funkcije, uspješnost, iskustvo i prisutnost na poslu. Ministarstvo želi veću transparentnost i kontrolu, dok Hrvatska liječnička komora sumnja u učinkovitost. Cilj je rasteretiti javni sektor i smanjiti liste čekanja, no kritičari tvrde da bez boljeg nadzora i digitalizacije neće biti značajnog učinka. tportal

04.06. (18:00)

Bolnica Sveti Džep

U akciji USKOK-a uhićen liječnik koji je primao mito za operacije preko reda, lažna bolovanja…

Povezuje ga se s primanjem mita za koje je, zajedno s ostalim osumnjičenima, omogućavao operacije preko reda na listama čekanja, neosnovana bolovanja, kao i lažnu dokumentaciju s kojom se moglo odgoditi odlaske na izdržavanje zatvorskih kazni. Istražitelji su snimali pacijente koji su k njemu dolazili na preglede. Radi se o kirurgu specijaliziranom za ortopedske probleme u bolnici Sveti Duh. Novac su navodno prikupljali medicinski tehničari. Uhićeno je deset osoba, od toga ih je šest povezano s bolnicom Index

31.05. (21:00)

Srce u helikopteru, zdravstvo na aparatima

Drama u bolnici ukazala na problem nedostatka liječnika: “Ugledni liječnik imao srčani, u bolnici nije bilo kardiologa”

Bivši ravnatelj bolnice u Koprivnici doživio je srčani udar, a kako doznaje portal Danica, morali su ga helikopterom voziti u Zagreb jer u bolnici nije bilo kardiologa, čak ni dežurnog, ni u pripravnosti. Tamo stigla i ekipa Dnevnika Nove TV koja je pokušala doznati uzroke problema, no rekli su im kako će im više moći reći “nakon produženog vikenda”. U regionalnim bolnicama se neslužbeno može čuti kako je glavni problem to što liječnici koji završe specijalizaciju više nisu dužni ostati raditi barem na određeni rok. Problem je u Zakonu o specijalističkom usavršavanju jer je ukinuta obveza specijalizanata da odrade određeni period u ustanovi u kojoj su odradili specijalizaciju. No, ima nešto i u upravljanju bolničkim sustavom jer nije u svim bolnicama u županijama isto.

05.04. (11:00)

Nečije zdravlje, njihov biznis

Škaričić: Kako smo došli do toga da liječenje raka u SAD-u dočekujemo s radošću kao nekad Wrigley’s žvake, bez kritičkog odmaka?

To je tema koja zahtijeva dužu analizu i poseban tekst. No, u slučaju bolnice u Zaboku ključnu je ulogu bez sumnje igralo HDZ-ovo predstavljanje ove privatne inicijative kao projekta koji će spasiti kompletnu hrvatsku onkologiju, u čijem je uništavanju isti taj HDZ igrao značajnu ulogu – upravo kroz privatizaciju zdravstva. Jedan od ishoda je da smo u liječenju raka redovito drugi najgori u EU-u.

Dok u autokolonijalnom duhu čekamo spas iz SAD-a, aparati za zračenje oboljelih od raka npr. u KBC-u Sestre milosrdnice godišnje zbog kvara ne rade od 21 do 102 dana. Zahvaljujući Covidu, Hrvatska je 2021. godine dobila priliku da iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) do konca ove godine šest bolnica opremi novom radiološkom opremom, no iako u NPOO-u stoji da bi sve trebalo biti gotovo do konca 2025., do danas su samo dva nova aparata za zračenje u funkciji, i to u KBC-u Rijeka i Općoj bolnici Zadar.

Stoga je od mjerenja dobrobiti koju će UPMC donijeti nekim pacijentima puno hitnije da se raščiste okolnosti u kojima su zdravstveni dužnosnici letjeli u Pittsburgh kako bi servisirali američko poduzetništvo, u isto vrijeme zanemarivši hitnu potrebu onkoloških pacijenata za novom aparaturom za liječenje u mreži javnog zdravstva. Nataša Škaričić za Novosti.