Zašto su svjetla na semaforu baš crvene, žute i zelene boje? Standard postavila željeznica - Monitor.hr
31.01.2024. (23:00)

Stani, pazi, kreni

Zašto su svjetla na semaforu baš crvene, žute i zelene boje? Standard postavila željeznica

Prije semafora, vlakovi su već koristili svjetlosne signale kako bi olakšali promet, piše Tips and Tricks. Na prvim semaforima crveno svjetlo je označavalo zaustavljanje, bijelo kretanje, a zeleno oprez. Budući da je bijela boja uzrokovala probleme i noću se lako mogla zamijeniti s nekim drugim svjetlom, prešli su s bijele na zelenu boju, a kako se žuta lako razlikuje od ostalih boja, postala je znak za oprez. Crvena je boja s najvećom valnom duljinom, a to znači da je uočljiva iz većih udaljenosti. Standard za semafore uveden je 1935. godine, 15 godina nakon što ej uveden prvi semafor. N1


Slične vijesti

06.05. (12:00)

Kako si krenuo, tako i završi

Oprez na putu kroz Austriju – izbjegavanje gužvi sporednim cestama je kažnjivo

Od 1. svibnja 2026. godine na snazi su ponovna ograničenja za tranzitni promet na seoskim i lokalnim cestama u Tirolu. Cilj je spriječiti vozače da zaobilaze zastoje na glavnim prometnicama. Ovakve zabrane isključivanja s autocesta i glavnih cesta u Austriji se primjenjuju već dugi niz godina i obuhvaćaju nekoliko okruga duž središnjih prometnih pravaca sjever-jug. Zabrana se odnosi na ceste nižeg ranga, dok glavne prometnice ostaju prohodne. Cilj je zadržati tranzitni promet na autocestama i brzim cestama, te zaštititi lokalne centre i stanovništvo od prevelikog opterećenja. Samo u ovoj zimskoj sezoni vraćeno je više od 411.400 vozila. Zabrane vrijede vikendom i na odabrane dane putovanja, pojedinih praznika i slično. Kazne su od 90 eura. Fenix… komentiraju na Forumu

12.03. (21:00)

Prometni Google

Zagreb uvodi jedinstvenu digitalnu platformu koja će omogućiti uvid u stanje prometa u stvarnom vremenu

Grad Zagreb pokrenuo je javnu nabavu vrijednu tri milijuna eura za razvoj Prometnog portala, digitalne platforme koja će objediniti podatke o prometu iz senzora, kamera i sustava javnog prijevoza. Portal će prikazivati stanje na cestama u stvarnom vremenu, video s ključnih raskrižja te obavijesti o regulaciji prometa. Građanima će biti dostupna web stranica i mobilna aplikacija za praćenje prometa, prijavu problema i korištenje e-usluga vezanih uz prijevoz i parking. Projekt uključuje i postavljanje promjenjivih prometnih znakova na 16 lokacija te integraciju sa sustavima ZET-a, javnih bicikala i Centrom za upravljanje prometom. Rok provedbe je devet mjeseci. Autonet

12.03. (17:00)

Psihologija prometa

Napetosti između vozača i pješaka u gradovima proizlaze iz različitog doživljaja prostora i tempa kretanja

Vozači često automobil doživljavaju kao produžetak osobnog prostora, pa ih pješaci koji sporije prelaze cestu mogu frustrirati. Dodatno, izoliranost u vozilu smanjuje društvene kočnice i pojačava oštrije reakcije. S druge strane, pješaci su najranjiviji sudionici u prometu jer nemaju fizičku zaštitu. Sukob pojačavaju i percepcija nepredvidivosti pješaka te osjećaj pravne neravnoteže. U osnovi, riječ je o sudaru dvaju ritmova – brzine automobila i sporijeg tempa pješačkog kretanja. tportal

31.01. (08:00)

A mi smo mislili da znamo što je gužva

Kolona od 100 kilometara: Najduža prometna gužva u povijesti trajala je 12 dana

Najveća prometna gužva na svijetu dogodila se 13. kolovoza 2010. godine na autocesti G110 Peking-Tibet, ruti dugoj otprilike 100 kilometara gdje su prometne gužve česte. Vozila su jedva prelazila kilometar dnevno, a procjenjuje se da je nekoliko tisuća vozača bilo zarobljeno u svojim automobilima između jednog i pet dana. Kineski mediji navode da je gužva ukupno trajala između 10 i 12 dana, a promet se počeo normalizirati tek 25. kolovoza. Jutarnji, Unbelievable facts

11.12.2025. (09:00)

Nema više "Samo sekunda, šefe"

Policija u Zagrebu “lovi” dostavljače parkirane nasred ceste

Zagrebačka policija provela je dvodnevnu preventivno-represivnu akciju nadzora dostavnih vozila koja kratkotrajno, ali nepropisno, staju i parkiraju na kolniku te ometaju promet. Iako takve prekršaje inače sankcionira i prometno redarstvo, policija je ciljano kontrolirala vozila koja blokiraju trake, raskrižja i pješačke prijelaze. Utvrđena su 63 prekršaja. PUZ najavljuje nastavak ovakvih akcija kako bi se poboljšala sigurnost i protočnost prometa te apelira na vozače dostave da poštuju propise i ne ugrožavaju druge sudionike. Autonet

26.10.2025. (09:00)

Bježim, odlazim - van iz ovog grada...

Broj automobila u Zagrebu raste, gužve ne jenjavaju

Do kraja 2024. u Zagrebu je registrirano gotovo 480 tisuća vozila, oko 20 tisuća više nego godinu ranije, što pojačava svakodnevne prometne gužve. Stručnjaci ističu da rast broja automobila uzrokovan boljim standardom, statusnim simbolom i nedostatkom optimalnog javnog prijevoza otežava kretanje gradom. Iako grad radi na rekonstrukcijama cesta, tramvajskih pruga i optimizaciji semafora, gužve se mogu smanjiti jedino kombinacijom pješačenja, bicikla i javnog prijevoza te provedbom plana održive urbane mobilnosti. Index

25.09.2025. (09:00)

Dan bez auta, ali s puno prometa u glavi

Povodom Dana bez autmobila: Kako Hrvatska subvencionira nebo, a zapostavlja tračnice i bicikle

Zelena akcija upozorava da Hrvatska i dalje ulaže milijune eura u zračni prijevoz, dok javni prijevoz i biciklistička infrastruktura stagniraju. Broj automobila stalno raste, a službene politike guraju električna vozila umjesto stvarne tranzicije prema održivom prometu. Posljedica je „prometno siromaštvo“ koje pogađa građane bez auta. Udruga traži više ulaganja u željeznicu, sigurnije biciklističke trake, pješačke zone te ograničavanje brzine u kvartovima. Javnom prijevozu, naglašavaju, treba vratiti status prava, a ne robe. H-alter

18.07.2025. (20:00)

Semafor misli umjesto tebe

Pametno raskrižje u Zagrebu – tehnologija (p)oduzima prednost

Na križanju Ulice Grada Mainza i Slovenske ulice postavljeno je novo “pametno” raskrižje s naprednim sustavom semafora koji u stvarnom vremenu prilagođava prometne tokove. Sustav uključuje videonadzor, klasifikaciju vozila i detekciju biciklista kojima se automatski pali zeleno svjetlo. Dok Grad tvrdi da rješenje povećava sigurnost i protočnost, građani su podijeljeni – neki hvale inovaciju, a drugi kritiziraju zbunjujuće prometno rješenje, osobito za bicikliste. Za potpuno ocjenjivanje učinkovitosti trebat će vremena i ponešto prilagodbe svih sudionika u prometu. Autonet