Zdravlje građana podređeno fiskalnoj strogoći i profitu - Monitor.hr
31.08.2016. (15:30)

Zdravlje građana podređeno fiskalnoj strogoći i profitu

Bilten analizira političke programe u segmentu planova za zdravstvo. Za dugogodišnji problem bolničkih dugova i njihove sanacije uglavnom se u predizbornoj kampanji nude rješenja iz standardnog repertoara: poticanje zdravstvenog turizma i otvaranje bolnica tržišnim pritiscima. Ono što im je zajedničko jest podređivanje zdravlja građana fiskalnoj strogoći i profitnim interesima.


Slične vijesti

08.04. (07:00)

Recept za punu ambulantu

Promjene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti: Manje ‘skretničarenja’, više konkretnog liječenja

Od lipnja timovi u obiteljskoj medicini, ginekologiji, stomatologiji i pedijatriji mogu očekivati do 18 % veće prihode od HZZO-a. Novi model financiranja, vrijedan do 60 milijuna eura godišnje, transformira liječnike iz administratora u aktivne pružatelje usluga.

Ključne promjene:

  • Novi postupci: Liječnici će sami raditi laboratorijske panele, uklanjati promjene na koži i pratiti kronične bolesnike.
  • Bolja oprema: Osigurana su sredstva za EKG i holtere tlaka u ordinacijama.
  • Poticaji za deprivirana područja: Timovi s manje pacijenata dobivat će puni iznos za “hladni pogon”, čime se potiče ostanak liječnika u manjim sredinama.

tportal

06.04. (11:00)

Bolje spriječiti nego šefu tlak podignuti

Reforma zdravstva je jedini pravi lijek za bolovanja

Prijedlog HUP-a o skraćivanju bolovanja na teret poslodavca s 42 na 7 dana otvorio je bolno pitanje hrvatskog sustava. Dok poslodavci upozoravaju na zlouporabe i visoke troškove, ključni problem leži u neučinkovitom zdravstvu. Duga bolovanja često su rezultat višemjesečnog čekanja na dijagnostiku, a ne samo oporavka. Primjeri poput Nizozemske pokazuju da rješenje nije u pukom rezanju prava, već u fleksibilnom povratku na rad i brzoj terapiji. Bez korjenite reforme sustava i digitalizacije kontrola, restriktivne mjere samo će prebaciti teret na bolesne radnike, prisiljavajući ih da rade dok su još nesposobni za rad. Bug

25.02. (09:00)

Dijagnoza: Akutni višak profita

Privatizacija kroz stražnja vrata: Sustavno slabljenje javnog zdravstva pogoduje profitu, a ne pacijentima

Sve više zabrinjava prodor privatnog kapitala u hrvatsko zdravstvo, s posebnim naglaskom na visokoprofitnu onkologiju. Dok javni sustav stagnira, država milijunima eura financira privatne klinike (poput Medikola i Radiochirurgije) za usluge koje bi mogla obavljati sama uz bolju opremljenost. Stručnjaci upozoravaju na “psihopatski” ustroj u kojem se zarađuje na najranjivijima, dok su liječnici pod pritiskom farmaceutskog lobija i tržišne logike. Bez snažnog otpora medicinske struke i javnosti, hrvatsko zdravstvo klizi prema modelu u kojem jednakost prava zamjenjuje dubina džepa, pretvarajući javno dobro u polje za akumulaciju privatnog kapitala. Igor Lasić za DW

20.01. (20:00)

Kod nas to ipak ide

Djeca u Hrvatskoj imaju najdostupniju zdravstvenu skrb u EU

Prema novim podacima Eurostata, 3,2 posto djece u EU u dobi od 16 godina ili mlađe imalo je nezadovoljene potrebe za medicinskom skrbi (pregled i liječenje), što je pad u odnosu na prethodnu godinu. Kad je riječ o stomatološkoj skrbi, četiri posto imalo je nezadovoljene potrebe. Na nacionalnoj razini, najveći udio djece s nezadovoljenim potrebama za medicinskom skrbi zabilježen je u Finskoj (9,4 posto), Francuskoj (5,7) i Irskoj (5,0). Istodobno, najniže udjele zabilježile su Hrvatska i Malta (obje po 0,1 posto) te Cipar (0,6). Danica

23.12.2025. (14:00)

Cure for wellness

Škaričić: Pala im sjekira u ZagrebMed

Privatni marketinški projekt ZagrebMed (predstavljen još prije tri godine – Dnevnik) predstavlja se kao platforma zdravstvenog turizma pa pod logotipima javnih tijela – Ministarstva zdravstva, Grada Zagreba, njegove Turističke zajednice i HGK-a – promovira isključivo privatne bolnice i poliklinike, ali i nedopuštene i znanstveno neverificirane postupke. ZagrebMed okuplja 175 liječnika iz dvanaest, uglavnom vrlo poznatih, privatnih zdravstvenih ustanova. Pored toga, reklamira i najmanje četiri vrste postupaka iz područja tzv. regenerativne integrativne medicine, koristeći terminologiju koja sugerira medicinsku učinkovitost u liječenju i prevenciji teških bolesti, iako ništa od toga nije priznata metoda liječenja i nudi se izvan važećeg regulatornog okvira. Nataša Škaričić za Novosti.

20.12.2025. (14:00)

Možda i pravda kasni, ali na kraju dolazi

Sud presudio u korist Line Budak: država mora platiti liječenje zbog propusta sustava

Zagrebačka odvjetnica Lina Budak dobila je pravnu bitku protiv države zbog kašnjenja ključnog nalaza za dijagnozu karcinoma i nemogućnosti pravodobnog liječenja u javnom sustavu. Sud je naložio HZZO-u da joj nadoknadi troškove liječenja u Njemačkoj i privatnih pregleda u Hrvatskoj. Presuda je presedan jer potvrđuje da pacijenti imaju pravo na liječenje u medicinski opravdanom roku, uključujući smislen razgovor s liječnikom. Njezina poruka drugim pacijentima je jasna: ako ne možete dobiti hitnu pretragu u javnom sustavu, imate je pravo obaviti privatno i tražiti povrat novca. N1, Index

26.11.2025. (21:00)

Pacijenti na čekanju, računi u sprintu

Škaričić: Slovenija je prošle godine odlučila ukinuti dopunsko kao policu i pretvoriti ga u obavezni doprinos

I to dok ova vlast i dalje gura tržišni pristup i prebacivanje problema javnog zdravstva na osiguranike koji ionako trpe štetu. Elementarna je, naime, činjenica da proračun zdravstva od početka 90-ih naovamo neprekidno raste, skupa s participacijama i cijenama dopunskog, a da istovremeno raste dug zdravstva, koji je danas, pored najvećeg proračuna u povijesti, na enormnih 800 milijuna eura. To izgleda paradoksalno, samo ako ne znamo da izvršna vlast i upravljači u javnom zdravstvu, sa svojim destruktivnim politikama i nedostatkom ikakvog osjećaja za odgovornost, doslovno kroz prozor bacaju novce namijenjene liječenju bolesnika. Nataša Škaričić za Novosti

24.11.2025. (17:00)

Kad udruga nema zaposlenih, ali ima više keša od prosječnog startupa – znate da nešto ne štima

Medicinska moć izvan kontrole: kako profesori pretvaraju javno zdravstvo u privatni biznis

Tekst Nataše Škaričić za Novosti otkriva kako dio uglednih liječnika koristi javne funkcije za stvaranje privatnih poslovnih mreža kroz formalno neprofitne stručne udruge. Te organizacije, iako predstavljene kao akademske i javnozdravstvene, često služe kao platforme za komercijalne aktivnosti financirane industrijskim donacijama, bez transparentnosti i bez zaposlenih. Analiza dvaju medicinskih područja pokazuje isti obrazac: koncentracija moći, outsourcing prema povezanim privatnim firmama i akumulacija velikih viškova. Sustav nadzora praktički ne postoji, a rezultat je rast privatnog sektora na teret javnog zdravstva.

13.11.2025. (18:00)

Oko za oko, sustav ni za što

Nikica Gabrić u Briefingu: Hrvatsko zdravstvo treba reformu, a ne izgovore

Prof. Nikica Gabrić poručio je u Briefingu da hrvatsko zdravstvo ne funkcionira jer nema kontrole rada i odgovornosti. Kritizirao je dvostruke angažmane liječnika u državnim i privatnim bolnicama te poručio da bi evidencija prisutnosti riješila mnoge probleme. Dotaknuo se i abortusa i priziva savjesti liječnika koji nije motiviran moralnim načelima koliko politikanstvom i biznisom. Odbacio je politiku kao osobni interes, govorio o manjku mladih liječnika i potrebi integracije stranih radnika. Upozorio je na opasnost političkog etiketiranja, moguće geopolitičke manipulacije na Balkanu te zaključio da će čovječanstvo, ako ne ovlada umjetnom inteligencijom, postati suvišno. Također, tvrdi da u Srbiji vlast ruše sa Istoka, a ne sa Zapada. Jutarnji

03.11.2025. (12:00)

Čekanje do besvijesti (ili barem do sljedećeg ministra)

Najdulje liste čekanja u hrvatskim bolnicama: reumatolog i ultrazvuk dojke na vrhu

U osam najvećih hrvatskih bolnica pacijenti najdulje čekaju na prvi pregled reumatologa i ultrazvuk dojke — i više od 300 dana. U KBC-u Split čeka se 455 dana na kardiologa, a u KB Dubrava 456 dana na ultrazvuk lokomotornog sustava. Među „najsporijima“ su i MR prostate, CT toraksa, te pregledi pulmologa i gastroenterologa. U manjim bolnicama situacija je bolja: u Puli se na reumatologa čeka 66 dana, a u Kninu ultrazvuk dojke — samo osam. N1