Jedan studeni ne čini proljeće! Nema nikakva razloga da se “ovi datumi” u studenom ne prošire na ostale mjesece u godini! Pitajmo se: nije li tragedija Vukovara bila prevelika da bismo standardne oblike komemorativnih praksi, poput cenzura, zabrana, otkazivanja i navijačko-ustaških pohoda, provodili sporadično, makar u pravilnome ritmu? Događaji tokom ovoga ljeta, kada je uz žrtvoslovne argumente uspješno spriječeno održavanje festivala u Benkovcu i Velikoj Gorici, a zamalo i onih u Šibeniku i Korčuli, dokazuju da se može, treba i mora bolje. Narod koji uspijeva da se na jedan mjesec u godini odrekne vlastite slobode – a pritom je u još većoj mjeri uskrati pripadnicima drugih naroda u Hrvatskoj – sposoban je za dvanaest puta veći podvig! Viktor Ivančić za Novosti.

Jučer sam relaciju koju taksijem prelaziš 45 minuta, vlakom prešao za 30 u 10% cijene. I to je cijela filozofija masovnog javnog prijevoza. Posloži ga da bude brži od automobila i ljudi će ga koristiti. A Hrvati vole izbjegavati jednostavna rješenja… Pogledajte Interliber: Velesajam je imao željeznicu, ostaci tračnica su sačuvani! Obnoviš kolosjek i za 3-5 minuta si od Glavnog kolodvora, bez gužvi i problema s parkiranjem… Goran Vojković na svom Facebooku

• Rusi Hrvatsku smjestili na sedmo mjesto svoje liste neprijateljsih zemalja, temeljene uglavnom na prethodnim geopolitičkim odlukama i participaciji u pomoći Ukrajini (tportal)
• Zelenski poručio kako Rusija već ubrzano stvara temelje za „veliki rat“ na europskom kontinentu, koji bi, prema ukrajinskim procjenama, mogao započeti već 2029. godine (tportal)
• Idući tjedan ePorezna i mPorezna neće biti dostupne građanima zbog radova na provedbi projekta digitalne transformacije (N1)
• Škole iz Međimurja najbolje na državnoj maturi (Danica)
• Mladi u Hrvatskoj na vrhu neslavne EU ljestvice: Visoko smo pozicionirani i kada je riječ o konzumaciji alkohola, a u ovisničkom ponašanju došlo je do obrata – mladiće su sada dominantno zamijenile djevojke (HRT)

Dugogodišnji rast cijene zlata zaustavljen je početkom listopada, a investitori se pitaju je li to kraj ili prilika. Unatoč korekciji, zlato je ove godine poraslo 57%, nadmašivši većinu tržišta. Optimisti ističu geopolitičke rizike, dedolarizaciju i pad dolara kao poticaje za daljnji rast, dok pesimisti upozoravaju na visoke kamatne stope, smanjenu inflaciju i potencijalnu smanjenju potražnje središnjih banaka. Pametni investitori trebaju zlato koristiti za diverzifikaciju portfelja, rebalansirati udjele i ulagati postupno, uz dugoročni fokus. tportal

Najnoviji podaci Brand Financea pokazuju da je 10 najvrijednijih brendova između 2024. i 2025. godine dodalo više od 450 milijardi dolara, predvođeni tehnološkim tvrtkama. Microsoft je prednjačio s porastom od 120,6 milijardi dolara zahvaljujući AI inovacijama, dok su Google i Apple ostvarili 79,5 i 57,9 milijardi dolara rasta. Nvidia je najbrže rastući brend (+97,5%), učvršćujući dominaciju u AI čipovima. Maloprodajni divovi Walmart i Amazon te TikTok također bilježe značajne dobitke, potvrđujući snagu digitalnih ekosustava i povjerenja investitora. Mreža

Rezime: četiri otkazana kulturna zbivanja, jedan prosvjed, jedan masovni fizički napad koji je u zadnji tren spriječila policija, nekoliko noćnih akcija ekipe pod maskama i skandal oko Dejana Medakovića. Sve to u izvedbi jedva nekoliko desetaka huligana koje ne podržavaju ni ostali navijači njihovih klubova. A tek nas čeka najveći izazov. Dok nekoliko desetaka maskiranih huligana strateški raspoređenih od Splita i Zagreba do Rijeke i Vukovara diktira ritam političkih zbivanja u državi, a HDZ-ovci i dalje mantraju o “ljevičarskoj histeriji”, Obuljen Koržinek pojavila se u studiju HRT-a da utvrdi gradivo, zamjerivši voditelju da nije spomenuo zahtjev za otkazivanjem baletne predstave izraelskog koreografa.

Neposredni povod za ministričin napad na lijeve ekstremiste u Rijeci bio je napad desnih ekstremista u Splitu. Logično: kada pedesetak ustašoidnih Torcidaša pod fantomkama navali na djecu, starce i jednog branitelja Vukovara pogrešne nacionalnosti, pa ih potjera iz gradskog prostora dovikujući “smeća srpska”, urlajući “za dom spremni” i cinično dobacujući “neće vam nitko ništa”, koga osuditi ako ne riječke aktiviste? Boris Postnikov za Novosti

Borna secira ulet maskiranih likova na srpski kulturni događaj. Tvrdi kako je to samo početak, jer su se huliganski napadi na srpsku manjinu proširili na Rijeku i Zagreb. To je, kao, nova taktika da se navijači prestanu mlatiti međusobno – genijalno, jel’ da? (A sad im maske koje su do prije godinu nerado morali nositi odjednom nisu fašizam). Politička elita, od HDZ-a do Domovinskog pokreta, službeno ih osuđuje iako istovremeno stvaraju klimu povijesnog revizionizma, gdje se Za dom spremni tolerira. Zaključuje da je to organizirani terorizam koji se na kraju isplati, jer su Srbi od straha već počeli otkazivati događaje. Ukratko, Vlada glumi da pere ruke, a Borna sumnja da je cijela stvar zapravo samo “građanski rat unutar HDZ-a”. Čista, masna, politička hipokrizija.

Održivost jazz festivala je, prema Elvisu Staniću, “apsolutno s druge strane mogućeg” bez javnog sufinanciranja, posebno u malim zemljama poput Hrvatske. Željko Marković (Jazzbina) kritizira prilike u Puli, naglašavajući da se kultura koristi za održavanje političke moći, uz nedostatak jasne vizije i marginalizaciju izvaninstitucionalne produkcije. Dražen Kokanović (Zagreb Jazz Festival) bilježi poboljšanje institucionalne podrške od Grada Zagreba i TZ-a. Lokalna podrška ključna je za festivale poput Jazz u vinogradu (koji je pomogao Čakovcu da postane “grad jazza”) i Fest Jazza u Koprivnici. Ipak, Mate Škugor (NO Jazz Festival) odbija sudjelovati u sustavu kulturnih vijeća koji nije transparentan, dok Helena Hraščanec (Fest Jazza Koprivnica) ističe da je u Koprivnici ključna bila pomoć pojedinaca iz zajednice, te žali za izostankom organizacijske podrške Turističke zajednice. Četvrti dio feljtona o jazzu Zorana Stajčića za Ravno do dna

Reportedly leaked Croatia kits by Nike. This is not official..what do you think? pic.twitter.com/WoABD9d3IH

— Ante (@AnthonyZoric) November 13, 2025

Nova garnitura hrvatskog nogometnog dresa za Svjetsko prvenstvo 2026. trebala bi unijeti značajne promjene u odnosu na protekle dizajne, podsjećajući na kultni prvi dres iz utakmice sa SAD-om 1990. godine. U dizajn bi se navodno mogli uključiti i glagoljični znakovi, iako još nije poznato gdje. Drugi dres trebao bi ostati plav s manjim kvadratićima. Očekuje se da će ovo biti posljednji dres pod Nikeovom markom, budući da HNS-u na kraju prvenstva istječe ugovor s dosadašnjim sponzorom, a nagađa se da će sljedeći tehnički partner biti Adidas. Index

• Hamas potiho vraća kontrolu nad Gazom – od reguliranja cijena piletine do oporezivanja cigareta, dok  američki plan polagano kroji budućnost te enklave (HRT)
• HND pri HTV-u: Sramotno je da u Dnevniku HTV-a nisu izvijestili o napadu na novinare N1, objavljeni i detalji o napadaču –  pet puta uhićivan, pet puta prijavljivan i nakon svega toga se našla u Zagrebu pod utjecajem alkohola i udario snimatelja (Index)
• Županijski sud u Zagrebu odredio je trojici maloljetnih napadača na splitske učenike nadziranje njihova kretanja i zabranu napuštanja kuće, a pratit će ih preko nanogice (tportal)
• Stručnjak o onečišćenju zraka: “Problem su kućna ložišta, promet, meteorološke prilike…” (N1)
• Hrvatsku će na 61. Venecijanskom bijenalu predstavljati Dubravka Lošić, projekt je pod nazivom “Prostorno i sadržajno specifična ambijentalna instalacija” (HRT)

Mastercardovo istraživanje MasterIndex pokazuje da Hrvati godišnje putuju prosječno 4,9 puta, najviše unutar zemlje, ali s rastućim interesom za Eurozonu. Posljednje inozemno putovanje koštalo je u prosjeku oko 1.000 eura, a 64 % potrošnje ide preko kartica. Za ovu zimu 48 % građana planira putovanje u inozemstvo, najčešće na adventske ture, dok interes za skijanje pada na 19 %. Prosječno planirano izdvajanje iznosi 1.191 euro, a skijanje je najskuplje. U Hrvatskoj zimi planira putovati 47 % ispitanika, uz prosječnu potrošnju od 640 eura. Bug

Interliber 2025 traje od 11. do 16. studenoga u paviljonima 5, 6, 7 i 7a, uz popuste od 10 % do 80 % na štandovima i u webshopovima gotovo svih nakladnika koji nude akcije, pakete i istaknute naslove – od autobiografija i nagrađivanih romana do filozofskih i publicističkih hitova. Mogu se naći novi naslovi autora poput Ivane Šojat, Jurice Pavičića, Kristiana Novaka, Maše Kolanović, Marka Gregura, Zorana Ferića i Rade Jarka… Sajam donosi i bogat program gostovanja i promocija, a popusti mnogih nakladnika traju i nakon zatvaranja sajma. Grazia

“Am I Good?” je besplatna, minimalistička aplikacija za praćenje osobnih financija dostupna na Androidu i iOS-u. Ne traži korisnički račun, a nakon postavljanja početnog salda i valute omogućuje jednostavan unos prihoda i rashoda. Nudi samo osnovne funkcije: pregled novčanog toka i trenutno stanje, bez kategorija, grafova ili napredne analitike. Umjesto sveobuhvatnog financijskog alata, cilja na korisnike koji žele kratkoročno steći kontrolu nad potrošnjom. Svi se podaci pohranjuju lokalno na uređaju. Bug

Eurostatovi podaci pokazuju veliki raskorak u cijenama električne energije i plina u Europi 2025. Struja za kućanstva najjeftinija je u Turskoj (6,2 €/100 kWh), a najskuplja u Njemačkoj (38,4 €). Hrvatska je ispod europskog prosjeka, ali će zbog ukidanja subvencija uskoro poskupjeti. Nakon prilagodbe kupovnoj moći razlike se smanjuju, no Češka, Poljska i Italija ostaju među najskupljima. Kod plina prednjači Švedska, dok su Mađarska, Hrvatska i Rumunjska najjeftinije. Neka tržišta bilježe snažne skokove, posebno Turska i Sjeverna Makedonija. tportal

U prvih devet mjeseci 2025. ostvareno je 85,6 tisuća kupoprodaja, što je pad od 13%, najviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Stambeni segment pao je 14%, a posebno kuće (–22%). Tri županije bilježe rast, predvođene Varaždinskom, a tu su još i Koprivničko-križevačka i Ličko-senjska. Aktivnost na Jadranu naglo je pala zbog 22% manjeg broja stranih kupaca, dok Zagreb ostaje najjače pojedinačno tržište unatoč padu od 19,7%. Kupci sve više traže novogradnju, a tržište pokazuje znakove sazrijevanja uz stabilnije cijene i veći prostor za pregovore. Index

• Kod Senja pao turski airtractor, poginuo pilot turske Uprave za šumarstvo. Njihova vozila bila na redovnom održavanju u Zagrebu (N1)
• Ambicija ne fali: Stižu prvi svemirski podatkovni centri, astronomi zabrinuti (tportal)
• Gjenero: Dolazi nam na naplatu relativno niska razina političke kulture, činjenica da se nije ozbiljno i permanentno bavilo sprječavanjem nasilja i govora mržnje u javnom prostoru, kao i činjenica da se nismo dovoljno bavili političkom socijalizacijom i obrazovanjem mladih generacija (N1)
• Dean Kotiga osvojio drugo mjesto na ekipnom svjetskom kvizaškom prvenstvu (tportal)
• Fotografkinja u SAD-u snimala kako orke love tuljana. Skočio joj na brod da se spasi – dramatična snimka (Index)
• The Offspring stižu u Zagreb: koncert se prebacuje na Velesajam – datum je 14, lipnja iduće godine (Muzika)

Davor Božinović je u Čakovcu nedavno najavio jaču suradnju države i lokalnih vlasti na integraciji Roma, naglašavajući važnost obrazovanja i zapošljavanja. Istaknuo je da problemi ne mogu nestati preko noći, ali da je nužna koordinirana akcija svih razina vlasti. U Međimurju živi radno sposobno stanovništvo koje, prema Božinoviću, može popuniti poslove za koje se uvoze strani radnici. Župan Posavec upozorava na neučinkovitost sustava, probleme u školovanju, zapošljavanju i socijalnoj politici te predlaže strože mjere i obavezne vrtićke programe. Božinović je posjet završio obilaskom škola i romskih naselja. Klikaj

Zemlje jugoistočne Europe bilježe brzi pad stanovništva zbog niskog nataliteta, visoke smrtnosti i iseljavanja mladih. Mediji i političari reagiraju alarmizmom, dok se vlade oslanjaju na financijske poticaje za rađanje, koji se pokazuju neučinkovitima. Istodobno, društvo odbacuje useljavanje, premda je ono ključ rasta u drugim europskim državama. Strukturni problemi poput korupcije, niskih plaća i loših javnih usluga ostaju glavni poticaji odlasku. Bez promjene politike i društvenih stavova, demografski krug starenja i pražnjenja regije nastavit će se produbljivati. Niske stope zaposlenosti ukazuju na velik neiskorišten domaći potencijal radne snage. Vlade bi mogle nastojati i poboljšati ispodprosječni životni vijek, kako bi ljudi dulje i zdravije starjeli – i time dulje radili. DW