Ako se Zemlja zagrije za 3°C, ovako bi mogli izgledati Zadar, Split i Pula

Analiza provedena u suradnji s istraživačima sveučilišta Princeton i Potsdamskog instituta za istraživanje klimatskih utjecaja u Njemačkoj rezultirala je zapanjujućim vizualnim kontrastima između svijeta kakav danas poznajemo i naše podvodne budućnosti, ako se planet prosječno zagrije tri stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina u 19. stoljeću. Zimo

klimatske promjene

Malo bi smanjili sunce

MIT istražuje svemirske “mjehuriće” za borbu protiv klimatskih promjena

Znanstvenici MIT-a predlažu postavljanje svemirskih “mjehurića” u L1 Lagrangeovu točku kako bi blokirali do 1,8 % sunčevog zračenja i ublažili globalno zatopljenje. Splav veličine Brazila spojila bi tisuće malih mjehurića otpornih na uvjete svemira. Projekt ne mijenja biosferu i može se poništiti, ali nije zamjena za smanjenje emisija CO₂. Tim ističe da je ovo rezervno rješenje u slučaju katastrofalnog zagrijavanja, iako bi zaštita od sunca mogla imati neočekivane učinke na klimu. Green

klimatske promjene

I prije su ljeta znala biti nesnosno vruća, ali tada nije bilo ljudi (ni klima uređaja)

Kako se Zemljina klima mijenjala kroz geološku prošlost i što to znači danas

Zemlja je u dalekoj prošlosti prolazila kroz izrazito topla „hothouse” razdoblja, kada su globalne temperature bile i do 30 °C više nego danas. Tijekom eocena, krede i permsko-trijaskog prijelaza nije bilo leda na polovima, oceani su bili gotovo prevrući za život, a masovna izumiranja pratila su nagle poraste stakleničkih plinova. Zajednički uzrok tih promjena bili su veliki ispusti CO₂, najčešće vulkanskog podrijetla. Glavni zaključak: brzi porast stakleničkih plinova uvijek je u prošlosti vodio ekstremnom zagrijavanju – i današnje zagrijavanje slijedi isti obrazac. Nat Geo

globalno zagrijavanje klimatske promjene Zemlja

Ako i padne snijeg, pošteno će napadati

Klimatske promjene više nisu teorija, nego vremenska prognoza

Prema izvješću inicijative World Weather Attribution za 2025., klimatske promjene učinile su ekstremne vremenske događaje češćima i snažnijima. Zabilježeno je 157 ekstremnih događaja, uključujući poplave, toplinske valove, oluje i požare. Od 22 detaljno analizirana slučaja, njih 17 bilo je jasnije povezano s globalnim zatopljenjem. WWA upozorava da milijuni ljudi već dosežu granice prilagodbe, dok rizici klimatskih promjena postaju sve manje apstraktni, a sve više svakodnevna realnost. HRT

ekstremne vremenske prilike klimatske promjene vrijeme

Smanjite taj beton, pliz

Zeleni urbanizam kao odgovor na klimatske ekstreme u gradovima

Gradovi se sve češće suočavaju s ekstremnim vremenskim uvjetima – od toplinskih valova i urbanih toplinskih otoka do bujičnih poplava koje opterećuju zastarjelu infrastrukturu. Uz činjenicu da već 55% svjetskog stanovništva živi u urbanim područjima, a do 2050. taj udio raste na gotovo 70%, potreba za prilagodbom postaje ključna. U HTV-ovoj emisiji Zelena linija istaknuli su zelenu infrastrukturu i modularnu, održivu gradnju kao rješenja za otpornije i zdravije gradove. HRT

ekstremne vrućine klimatske promjene

Skijanje samo na razglednicama

Do kraja stoljeća Alpe će izgubiti 97 posto ledenjaka

Samo bi oko 110 od današnjih 3.200 alpskih ledenjaka preživjelo. Globalno bi pri zagrijavanju od 2,7 °C nestalo 79 posto ledenjaka, a pri 4 °C čak 91 posto. Iako ni ambiciozniji ciljevi ne spašavaju većinu alpskog leda, snažno smanjenje emisija može usporiti nestanak i očuvati desetke tisuća ledenjaka diljem svijeta. Gospodarstvo će se, dakle, morati suočiti s tim promjenama. A čak i mali ledenjaci osiguravaju vodu nizvodno’ za vegetaciju i naselja. I to će se promijeniti, rekao je za POLITICO Lander Van Tricht, glavni autor studije ETH Zurich. tportal

Alpe klimatske promjene ledenjaci

Čekaj malo, jesmo li ovo mi uspjeli... biti dobri?

Nije sve tako sivo: 2025. ima i svijetlih točaka u globalnoj ekologiji

Obnovljivi izvori energije prvi put nadmašili ugljen, oceani i šume dobivaju veću zaštitu, a Međunarodni sud pravde otvara put tužbama zbog klimatskih promjena. Zelene morske kornjače i tigrovi bilježe oporavak, autohtoni narodi dobivaju formalnu ulogu u očuvanju planeta, a lososi se vraćaju na rijeku Klamath. Iako izazovi ostaju, godine tihi proboji pokazuju da akcije i ulaganja daju opipljive rezultate. BBC, Index

klima klimatske promjene obnovljivi izvori energije

Hrvatska ulaže samo polovicu potrebnog iznosa u zaštitu od klimatskih promjena

klimatske promjene

I da se ne grijemo na drva

Güttler: Ako bismo brže elektrificirali vozila, povećali bismo kvalitetu zraka

Ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler upozorava da su sezonske prognoze i dalje najslabija karika meteorologije, osobito kod oborina, dok je globalno zagrijavanje stabilan i ubrzan proces. Hrvatska, kao dio Sredozemlja, bilježi snažnije zatopljenje, pad ljetnih oborina, veći rizik od požara i porast razine mora. Prag od 1,5 °C globalnog zagrijavanja uskoro će biti trajno prijeđen. Istodobno, Hrvatska bilježi snažan rast obnovljivih izvora, ali promet ostaje ključni klimatski problem. Index

DHMZ električna vozila električni automobili Ivan Güttler klimatske promjene kvaliteta zraka meteorologija vremenska prognoza zagađenje zraka

Manje papira, više dozvola - klima nek se strpi

Bruxelles popušta s papirologijom, ali ne i s klimom

Europska komisija predstavila je „ekološki omnibus“, paket od šest prijedloga za pojednostavljenje okolišnih propisa uz zadržavanje ambicioznih klimatskih ciljeva. Cilj je ubrzati dozvole, smanjiti izvještavanje i administrativni teret za industriju i poljoprivredu te uštedjeti do 37,5 mlrd. eura godišnje do 2029. godine. Mijenjaju se pravila o industrijskim emisijama, procjenama utjecaja na okoliš, kružnom gospodarstvu i geoprostornim podacima, uključujući ukidanje SCIP baze. Bruxelles poručuje: zelena agenda ostaje, ali s manje birokracije. Lider

birokracija klimatske promjene

Da više ne griješ ulicu

Što vlasnici domova mogu očekivati od socijalnog klimatskog plana

Socijalni plan za klimatsku politiku (2026.–2032.) donosi 1,68 mlrd. eura za ublažavanje učinaka ETS2 i energetsku obnovu domova, s naglaskom na ranjiva kućanstva. Za stambeni sektor predviđeno je 658 mil. eura, uključujući obnovu 5.000 obiteljskih kuća, 232 višestambene zgrade na potpomognutim područjima i jačanje socijalnog stanovanja. Mjere obuhvaćaju izolaciju, novu stolariju i učinkovitije sustave grijanja, uz mogućnost potpune potpore za najsiromašnije. Uspjeh ovisi o jasnim kriterijima, kvalitetnim standardima, transparentnosti i zaštiti najmoprimaca od poskupljenja. Zgradonačelnik

klimatske promjene socijalni plan za klimatsku politiku