Ekolozi zvone na uzbunu: zbog smanjenja površine pod šumama, one mogu vezati sve manje CO2 iz zraka - Monitor.hr
Subota (13:00)

Neka nam drvo ponovno bude prvo

Ekolozi zvone na uzbunu: zbog smanjenja površine pod šumama, one mogu vezati sve manje CO2 iz zraka

U posljednje dvije godine, 2023. i 2024., šume su apsorbirale manje od četvrtine ugljikova dioksida nego u „najboljim godinama“. Zapravo bismo mogli reći da vezivanje ugljikova dioksida (net forest carbon sink) kontinuirano opada od 2004. godine, ali u zadnjih nekoliko godina doživljava nagliji pad. Dok požare ne možemo izbjeći, jer dolaze sami od sebe, možemo izbjeći sječu šuma radi stvaranja poljoprivrednog zemljišta. Jedno od rješenja je masovno pošumljavanje, međutim nije ni to jednostavno kako se čini: sve šume nisu jednake u pogledu vezivanja ugljikova dioksida. Najbolji, vrlo pozitivan primjer u tom smjeru, jesu šume koje prekrivaju Apalačko gorje u SAD-u, koje su se prestale sijeći nakon što je proglašen nacionalni park. Nenad Raos za Bug


Slične vijesti

13.09. (21:00)

A gle nas. Potencijal za energiju doslovno - ispišamo

Elektroredukcija nitrata u amonijak pomoću Mo/TiO2 nanocjevčica: Iz otpadne vode do amonijaka i čiste energije

Nitrati, nekada ključna sirovina za dušičnu kiselinu i eksplozive, danas su opasni polutanti. Znanstvenici su razvili elektrodu od titanijevih nanocjevčica obloženih molibdenom (Mo/TiO2-M) koja katalizira pretvorbu nitrata u amonijak električnom strujom. Elektroda je učinkovita i ekološki prihvatljiva, proizvodnja amonijaka je stabilna (5,18 mg/cm²/h), a istovremeno smanjuje zagađenje nitrata u vodi, spajajući kemijsku tehnologiju i zaštitu okoliša. Nenad Raos za Bug

06.09. (11:00)

Može se s njom uživati na razne načine

Konoplja – čudesna biljka

Konoplja je nekad bila obična industrijska biljka za užad i vreće, no danas izaziva rasprave između medicine, zakonodavstva i kulinarstva. Iako se o njoj najčešće govori kroz prizmu marihuane, Cannabis sativa ima tri varijeteta i više od 600 kemijskih spojeva, od kojih 180 kanabinoida. THC i CBD pokazuju potencijal u liječenju upala, bolova, tumora i Alzheimerove bolesti, ali samo u točno doziranim i pročišćenim pripravcima. Istodobno, vlakno od konoplje vraća se u modu, a brašno od konoplje ulazi u kuhinje – od pogače do zlevke. Nenad Raos za Bug

30.08. (14:00)

Kad se šećer ne lijepi za zube nego za toplinu

Eritritol, polimeri i Sunce: nova termalna čarolija

Kineski znanstvenici razvili su kompozitni materijal ERY-PAM-PDA koji ujedinjuje eritritol i polimere te pohranjuje Sunčevu toplinu na posve nov način. Za razliku od vode ili parafina, ovaj materijal ne otpušta energiju odmah pri hlađenju, već tek na vanjsku stimulaciju poput topline ili tlaka. Tako funkcionira i kao spremnik i kao kolektor Sunčeve energije, bez potrebe za izolacijom ili dodatnim uređajima. Novi PCM materijali poput ovog otvaraju put učinkovitijem skladištenju i korištenju solarne energije. Nenad Raos za Bug

23.08. (13:00)

Dream on

Biljke protiv klime: rat koji ne mogu dobiti

Prirodni ciklusi ugljika i vode drže Zemlju u ravnoteži, no čovjek je spaljivanjem fosilnih goriva narušio taj sustav. Jedna od predloženih tehnologija je pretvaranje biomase u drveni ugljen (biochar) i njegovo ukopavanje u tlo, čime se poboljšava plodnost i izdvaja CO2 iz atmosfere. Iako zvuči elegantno, matematika ne ide u prilog – za neutralizaciju godišnjih emisija trebalo bi proizvesti i zakopati 10 milijardi tona ugljena, što znači karbonizirati 1,7 % ukupne svjetske biomase svake godine. Ukratko: lijepa ideja, ali premala vaga. Nenad Raos za Bug

16.08. (16:00)

Mišji WC kao laboratorij budućnosti

Sićušni roboti u mjehuru – kad zlato i amonijak liječe rak

Španjolski znanstvenici razvili su nanorobote od silicijevih nanočestica obloženih zlatom i enzimom ureazom. Pokreće ih razgradnja mokraćevine u amonijak i CO₂, a nose radioaktivni jod-131 za uništavanje tumora. U testovima na miševima, kombinacija pokretljivih nanobota, mokraćevine i visoke doze joda smanjila je rak mokraćnog mjehura za 90 %. Terapija obećava preciznije liječenje, no zasad ostaje na razini pretkliničkih pokusa. Budućnost medicine tako izgleda sve manje kao znanstvena fantastika, a sve više kao – kemija u WC-u. Nenad Raos za Bug

10.08. (00:00)

Kućne kemikalije: Nevidljiva prijetnja ili samo loše odgojeni pomagači?

Kad čep postane neprijatelj, a kemikalije iz ormarića – potencijalne tempirane bombe

Nenad Raos iz osobnog iskustva s neotvorivom bocom solne kiseline prelazi na širu temu kemikalija u kućanstvu, nadahnut člankom kemičarki s FKIT-a. Izdvaja opasne sastojke sredstava za čišćenje, uključujući etanol, metanal i etilen oksid. Statistike iz SAD-a otkrivaju više od 13.000 slučajeva trovanja 2018., od čega su djeca najčešće žrtve. Usporedba s prometnim nesrećama pokazuje da su ceste statistički opasnije, ali autor poziva na racionalan oprez, a ne kemofobiju. Zaključak: kemikalije nisu neprijatelji, nego saveznici – ako ih znamo kontrolirati. Bug

03.08. (01:00)

Kad ti život da grožđe – napravi bateriju

Grožđe, bakterije i struja: mikrobiološki recept za čistu energiju

Kineski znanstvenici razvili su anodu za gorivnu ćeliju od karboniziranog grožđa, na kojoj bakterije proizvode struju oksidirajući otpadnu vodu iz pivovare. Najbolji rezultat postignut je pri karbonizaciji na 900 °C, uz stabilan napon od 0,64 V i snagu od 3,7 W/m². Anoda je ekološki prihvatljiva, a postupak uklanja do 85,5 % organske tvari iz vode. Umjesto grožđa, može se koristiti i trop. Tehnologija tako istovremeno reciklira dva otpada i stvara energiju – što je, na svoj znanstveni način, prilično magično. Nenad Raos za Bug

24.07. (21:00)

Od smeća do deserta: baterije na meniju ljudskog tijela

Raos: Aminokiseline recikliraju baterije

Reciklirati litij-ionske baterije teško je jer se iz opasne crne mase teško izdvajaju vrijedni metali. Poljski znanstvenici osmislili su metodu koja koristi samo “jestive” tvari: kolin-klorid, malonsku kiselinu, glicin i vodikov peroksid. Ova zelena kemija omogućuje gotovo potpuno izdvajanje litija, nikla, kobalta, mangana i dijelom bakra, bez opasnih kiselina i pri niskim temperaturama. Postupak je brz, jeftin i ekološki, a otapala su doslovno sastojci iz ljudskog tijela ili prehrane. Nenad Raos za Bug

19.07. (21:00)

Kad već bacamo hranu, dajmo joj barem šansu da preživi frižider

Jagode u oklopu od rakova: revolucija protiv truljenja

Amerikanci grčevito kupuju WC papir, ali ignoriraju stvarnu prijetnju – nestašicu hrane. U svijetu u kojem se hrana masovno baca, znanstvenici nude rješenje: molekule bakra povezane s kitozanom, dobivenim iz oklopa rakova, mogu znatno produžiti trajnost bobičastog voća. Ova tvar ne samo da štiti jagode od truljenja, već i uklanja pesticide i bakterije. Praktična, jestiva i sigurna, ova inovacija ima potencijal za smanjenje otpada i očuvanje okoliša. A ako se pokaže djelotvornom i na avokadu, svijet hipstera nikad više neće biti isti. Nenad Raos za Bug

05.07. (14:00)

Za ovu armaturu treba pipeta, ne zidarska žlica

Armatura od DNA: kad terasa postane nanokristal

Umjesto čelične mreže u betonu, američko-kineski tim razvio je nanoskalni materijal koji kombinira DNA i silicijev dioksid. DNA molekule složene u oblik oktaedra tvore armaturu, a „beton“ je nanosloj silicija dobiven kemijskom obradom. Novi materijal, iako manje krut od kremena, apsorbira višestruko više tlačne energije prije pucanja. Proces traje danima, ali ne zahtijeva 3D printere. Ova inovacija otvara put mehanički otpornim materijalima u nanoskali – bez imalo improvizacije s pola metra žice i čašom vina. Nenad Raos za Bug