G20: Različiti ciljevi vodećih nacija na Baliju - Monitor.hr
15.11. (10:00)

Analiza Deutsche Wellea

G20: Različiti ciljevi vodećih nacija na Baliju

Summit G20 sigurno neće proteći u znaku harmonije. To zna i Berlin. S obzirom na to da Putin ipak neće doći, velike gospodarske nacije nisu baš jedinstvene oko toga kako se treba boriti protiv gladi, a ni oko toga kako dalje s Ukrajinom. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock očekuje jasan znak međunarodne odlučnosti protiv ruskog rata. Hoće li se tome priključiti Kina, Saudijska Arabija ili Turska? To je više nego upitno. Zato se u vladinim krugovima u Berlinu i ne očekuje jasna osuda Rusije na samitu G20 kao što je bilo ljetos na samitu G7 u Elmauu. Ohrabren iznenađujuće dobrim rezultatima svoje Demokratske stranke na međuizborima, američki predsjednik Joe Biden na samitu G20 želi naglasiti ulogu SAD-a kao vodeće svjetske velesile, a najveći izazov Amerikancima nije Rusija, već Kina; odnosi dviju zemalja već desetljećima nisu bili na tako niskim granama kao što su sada. Deutsche Welle

 


Slične vijesti

Nedjelja (18:00)

Apsurdna inverzija realnosti

Boris Pavelić: “Umjesto da europeizira Balkan, Hrvatska balkanizira Europu”

Balkanski političari su ostali u dvadesetom veku | Politika | DW | 13.10.2019

U istoj izjavi novinarima uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU, Gordan Grlić-Radman je Bosni i Hercegovini poručio kako se “od čelnika te zemlje očekuje da brzo formiraju vlast na svim razinama, preuzmu odgovornost za rad na ustavnim i izbornim reformama te svim drugim reformama kako bi zemlja do kraja godine dobila kandidatski status. Takav ton diplomatskog dociranja, koji odiše posve neutemeljenom političkom nadmenošću, pouzdan je signal trenda koji hrvatsku politiku, očigledno ali posve neopravdano, obuzima sve više: nastojanje da se svim silama pokaže kako Hrvatska, otkako je postala članicom EU, nema baš nikakve veze s onim što njezina politička elita smatra nedostojnim i omraženim “Zapadnim Balkanom”. To je nastojanje, dakako, politički neprovedivo, civilizacijski infantilno i susjedski nepristojno – ali sve to nipošto ne znači da hrvatska politička elita, bila desna ili lijeva, na njemu neće i dalje ustrajati. Aljazeera

23.11. (14:00)

Pol kile streljiva molim i dvije granate za HAMARS. Može na 6 rata?

NATO na prekretnici: “Nemamo dovoljno streljiva za sebe i za Ukrajince, čekaju nas goleme promjene”

Amerikanci Kijevu šalju novu pomoć. Stiže još dalekometnih sustava HIMARS, ali i precizne navođene granate - Novi list

Najviši obrambeni dužnosnici u Europi kažu da su zbog manjka zaliha oružja i streljiva zapadnih saveznika potrebni hitni razgovori o tome na koji način nastaviti pomagati Ukrajini, piše portal Defense News. Članice NATO-a koje su poslale oružje i opremu vrijednu milijarde dolara sada se muče da ispune vlastite obveze koje zahtijeva NATO-ov ugovor o kolektivnoj obrani. Odluke koje će sada donijeti mogle bi imati posljedice za njihovu vlastitu sigurnost, ali i za krajnji rezultat ukrajinske borbe protiv Rusa. “Ako nastavite slati oružje, streljivo i opremu Ukrajini morate procijeniti kakav rizik preuzimate po vlastitu spremnost na obranu”, rekao je predsjednik Vojnog odbora NATO-a, admiral Rob Bauer, na Halifax International Security Forumu. Jutarnji

15.11. (08:15)

Green deal

Neizdrživa kemija na europskom stolu

TRIS portal – Šibenik – GMO

Aktualni izvještaj Pesticide Action Networka pokazuje da je kontaminirano 49 posto europskih krušaka, 44 posto stolnog grožđa, 34 posto jabuka, 29 posto šljiva i 25 posto malina. Neke zemlje prednjače u nemaru i neodgovornosti, dok u Hrvatskoj izostaje pokušaj zamjene pesticida drugim oblicima zaštite poljoprivrednih kultura. Zanimljivo je da Hrvatska koristi gotovo upola manje pesticida po jedinici površine od EU-prosjeka, dok četiri zemlje ukupno zauzimaju 75 posto tržišta tim kemikalijama: Španjolska, Italija, Francuska i Njemačka. Upravo je glifosat, herbicid široke primjene, najbolji primjer onoga što i kako čini kemijska industrija u zauzimanju i obrani svog profita. Novosti

12.11. (17:00)

Kako ideju bratstva među narodima i jedinstva radničke klase vratiti u javni prostor? Zvuči nemoguće, znam.

Dragan Markovina: Što je ostalo od Oktobra?

Oktobarska revolucija 07.11.1917 - Antifašistički VJESNIK

Činjenica da je 105. godišnjica Oktobarske revolucije prošla u tišini, ne znači da o pitanju nasljeđa Oktobra ne trebamo razgovarati. U jednoj od kultnih scena Smojina “Velog mista”, zaneseni Očalinko kojeg u seriji maestralno igra Ivica Vidović, opsjednut idejom komunizma i Krležinim “Putom u Rusiju”, pita Meštra, odnosno Borisa Dvornika, otprilike sljedeće: „Znate li vi, Meštre, odakle trenutačno dopire jedino svjetlo na ovu napaćenu zemaljsku balotu?“ Meštar mu genijalno odgovara: „A od sunca, Gospe ti, oklen će?“ A Očalinko će: „Sa Lenjinovog svjetionika u Moskvi.“ Ovu minijaturu vrijedi ispisati, ne samo zbog Smojina genija, nego i zbog toga što ovakve iskrene vjere u svjetsku revoluciju i u preobražaj čovječanstva danas više nema. Ljevica, barem ona u Europi, ili je potpuno razbijena, ili je izgubila bilo kakvo uporište među prekarijatom i sirotinjom, ili tek retorički brani tekovine revolucije, ili se  okrenula pitanju okoliša i javnih prostora. Dragan Markovina

 

12.11. (11:00)

Hrvatska, Bugarska i Rumunjska

Tri zemlje možda uđu u Schengen, problem su korupcija i poteškoće s granicama

Tri zemlje možda uđu u Schengen, problem su korupcija i poteškoće s granicama

Šengenski prostor, najveće međudržavno područje bez granične kontrole na svijetu, uskoro bi se trebao proširiti na barem jednu novu članicu Unije, ako ne i tri, piše ovaj tjedan ENR (European Newsroom). Trenutno se šengenski prostor sastoji od 22 zemlje članice EU i četiri zemlje izvan Unije. Sada još tri članice EU kucaju na vrata – Hrvatska, Bugarska i Rumunjska. Od 27 država članica EU, Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Cipar i Irska trenutno nisu dio šengenskog prostora. S druge strane, šengenski prostor obuhvaća Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn koji nisu u EU. Češka, koja predsjeda Europskom unijom, naznačila je da želi da Hrvatska, Bugarska i Rumunjska zajedno uđu u šengensku zonu bez granične kontrole. Očekuje se da će Vijeće EU-a o tome glasati 9. prosinca. Index

08.11. (22:00)

Mnogo toga što je EU obećala Ukrajini stiže s velikim kašnjenjem

EU licemjerje: Rusiji za naftu, plin i ugljen Unija je dala barem tri puta više od pomoći koju je poslala Ukrajini

Iduće godine EU daje Ukrajini dodatnih 18 milijardi eura

Nakon ruske invazije na Ukrajinu mediji su često upozoravali da je politika Europske unije u najmanju ruku dvosmislena, pa čak i licemjerna jer, dok je EU na riječima podržavala Ukrajinu, Bruxelles je Rusiji zapravo pomagao financijski tako što je uvelike kupovao ruske energente. Sada je to dokazano – najnoviji izračuni pokazuju da je od kraja veljače EU platila Ruskoj Federaciji za naftu, plin i ugljen barem tri puta više od financijske pomoći koju je uputila Ukrajini. Iz podataka koje je ažurirao Institut za svjetsku ekonomiju iz Kiela u Njemačkoj proizlazi da su od veljače do kolovoza ove godine zemlje članice kupile od Rusije naftu, plin i ugljen koje su platile 103,6 milijardi eura, a do početka listopada države i institucije EU izdvojile su ukupno 29,2 milijarde eura za vojnu, gospodarsku i humanitarnu pomoć Ukrajini. Jutarnji

06.11. (08:00)

Stari KGB pokeraš

Putin blefira i prijeti svime što može, ali ga i njegovi saveznici i protivnici sve manje doživljavaju

Lies weaken Russia in its trial of strength with the west | Financial Times

Iako opsesivno uvjerava rusku i međunarodnu javnost da veliki dio svijeta stoji uz Rusiju u povijesnom obračunu protiv “licemjernog, pohlepnog, neokolonijalnog, neoliberalnog, rusofobnog, sotonističkog” i još svakakvog Zapada, te podrške baš i nema za vidjeti. Da, dobar dio zemalja, prije svega na takozvanom globalnom Jugu (od Južne Amerike preko Afrike do Jugoistočne Azije) postavlja se manje ili više neutralno. To je, međutim, daleko od podrške agresiji na Ukrajinu, čiju okupaciju i kolonizaciju Putin apsurdno predstavlja kao borbu protiv zapadnog imperijalizma i hegemonije. Budući da njegova demoralizirana vojska baš i nije na visini zadatka, Putin i njegovi pobočnici sve više pribjegavaju ucjenama i prijetnjama Kijevu, Bruxellesu, Londonu i Washingtonu. No, njihove prijetnje nuklearnim oružjem baš i ne nailaze na razumijevanje navodnih saveznica Rusije. Index

02.11. (20:00)

Zašto jednostavno kad može komplicirano

Treba li i dalje imati naljepnicu HR na vozilu

Do uvođenja europskih tablica treba vam 'stara' oznaka - Večernji.hr

Ovisi o tome imate li nove EU registarske pločice ili ne. Pod novim registarskim pločicama podrazumijevamo one koje imaju s lijeve strane plavi pravokutnik kao oznaku pripadnosti Europskoj uniji, tzv. europski logo i nacionalnu oznaku za Hrvatsku – HR. Ako imate takve registarske pločice – za promet unutar EU vam naljepnica nije potrebna. Ako kanite vozilom u zemlje koje nisu članice Europske unije (Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i sl.) naljepnica je potrebna. Ako nemate nove EU registarske pločice – naljepnica je nužna, neovisno o tome idete li u EU ili izvan nje. I to, upravo onakva naljepnica kakva je propisana navedenim Pravilnikom, do u milimetar ista: “Odredbom članka 20. st. 1. doslovno se propisuje: Razlikovna oznaka Republike Hrvatske na vozilu u međunarodnom prometu bijele je boje, elipsastog oblika čija je velika os duljine 175 mm, a mala os duljine 115 mm, na kojem su otisnuta slova HR crne boje, visine 80 mm, dok je širina trupa slova 10 mm“. Revijahak

01.11. (14:00)

Bačena s visine od 7600 metara treba joj 55 sekundi da pogodi metu na zemlji

SAD ubrzao raspoređivanje nuklearnih bombi B61-12 u Europi. Umjesto u proljeće iduće godine, stižu idući mjesec

New B61-12 Bomb's Precision Unusable By Some Nuclear Strike Jets

Platforma za političko novinarstvo Politico tvrdi kako su Sjedinjene Američke Države odlučile ubrzano rasporediti nuklearne bombe B61-12 u Europi, što je izazvalo kritike Aleksandra Gruška, zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova. Gruško je optužio Washington za smanjenje nuklearnog praga i najavio da će Rusija taj potez uzeti u obzir prilikom razvijanja vlastitih vojnih planova. Prema izvorima Politica, raspoređivanje nadograđenih termonuklearnih gravitacijskih bombi u Europi bilo je planirano za proljeće iduće godine, ali prema novim planu one će stići na Stari Kontinent već u prosincu. Nuklearne bombe B61 su u službi SAD-a od 1968. Trenutno se koriste modifikacije B61-3, B61-4, B61-7 i B61-11. B61-3 i B61-4 spadaju u taktičko streljivo, a koriste ih višenamjenski jurišni lovci F-15E i višenamjenski taktički lovci F-16C. Bombe B61-7 i B61-11 smatraju se strateškim i koriste ih bombarder B-2 i B-52. Tportal

01.11. (11:00)

Ključni pojam u Aktu je “nadzornik pristupa” digitalnom tržištu

Od danas u EU-u na snazi stroža pravila za tehnološke divove

Europa odlučila: Od 2023. i digitalne platforme plaćaju porez u EU-u

Akt o digitalnim tržištima koji bi, poručuju iz EU, trebao obuzdati dominaciju velikih internetskih platformi, stupa na snagu danas, a počet će se primjenjivati od svibnja 2023. godine. Vijeće EU i Europski parlament postigli su dogovor o Aktu o digitalnim tržištima zajedno s Aktom o digitalnim uslugama u ožujku ove godine. Riječ je o dvije važne uredbe kojima EU želi nametnuti stroža pravila i veću odgovornost digitalnim platformama za koje se tvrdi da su postale privatni regulatori. Aktom su definirani kriteriji na temelju kojih će se određivati koje internetske platforme trebaju dobiti status nadzornika pristupa. Riječ je o platformama koje osiguravaju vezu između poslovnih korisnika i potrošača, a taj im položaj može omogućiti da preuzmu ulogu zakonodavca, tj. da sami određuju pravila. Kako bi se riješila ta pitanja, Aktom o digitalnim tržištima utvrđuje se niz obveza koje će digitalne platforme morati poštovati te ponašanje koje će im biti zabranjeno. Index