Hrana budućnosti: Evo što ćemo jesti 2050. godine - Monitor.hr
27.05.2022. (23:00)

Ako još uvijek budemo živi

Hrana budućnosti: Evo što ćemo jesti 2050. godine

Globalna potrošnja voća, povrća, orašastih plodova i mahunarki morat će se udvostručiti, a potrošnja namirnica poput crvenog mesa i šećera morat će se smanjiti za više od 50%. Prehrana bogata biljnom hranom i s manje hrane životinjskog podrijetla donosi poboljšane zdravstvene i ekološke prednosti. Evo nekih namirnica prema mišljenjima stručnjaka koje možemo očekivati ​​više u sljedećim godinama: alge, morska trava, više graha, mahunarki i orašastih plodova, divlje žitarice, umjetno uzgojeno meso, lažne banane, kukci, kava otporna na toplinu… Green


Slične vijesti

04.05. (16:00)

U sosu je tajna

Jezikova juha – Ni slano ni masno

Koji je vaš omiljeni umak? Paradajz sos ili sos od hrena? Možda bešamel? Kečap ili majoneza? Možda ni ne razmišljate o svima navedenim opcijama kao o umacima. Činjenica je da spadaju u različite kontekste, ali svi dijele osnovni koncept. Umak dolazi od prefiksa u- i glagola močiti, dakle u njega močimo neku drugu hranu, u pravilu da joj poboljšamo okus. Mokro je sveslavenski pridjev (<prasl. mokrъ), vrlo star (čak ga nalazimo i u baltoslavenskima jezicima pa je u litavskome maknynė „blato”). O važnosti mokroga tla govori i činjenica da ga vidimo u imenu najveće slavenske božice Mokoš, majke prirode i boginje plodnosti. A o važnosti umaka za hranu najbolje govori njihovo povlašteno mjesto u francuskoj kuhinji. Za francuske sosove kaže se da su njihova državna religija, a jedan od Napoleonovih kuhara rekao je da bez njih nema ni kuhinje niti spasenja. Sat lingvistike nastavnika iz Glasa Podravine.

13.03. (23:00)

Ako budem u sukobu sa zakonom, tražit ću da me pošalju tamo

Gastro tražilica: kakva je hrana u zatvoru?

Momci iz Gastro tražilice ovaj put recenziraju hranu iz kaznionice u Turopolju, gdje uzgajaju vlastitu hranu. Miroslav i Bojan su se u novoj epizodi njihovog Youtube serijala upoznali s funkcioniranjem sustava iznutra te doznali na koji se način zatvorenici rehabilitiraju na farmi koja se nalazi u sklopu kaznionice. Ujedno prikazuju kako funkcionira zatvorski sustav, otkrivaju što to točno rade zatvorenici na svom putu resocijalizacije i kako se hrane tokom izdržavanje svoje kazne. Youtube

03.02. (15:00)

Puni smo plastike

Plastika se nalazi u gotovo svemu što jedemo i pijemo

Studija koju je 2021. godine provelo Sveučilište Vrije iz Amsterdama, otkrila je da gotovo 80% mesa i mliječnih proizvoda dobivenih od domaćih životinja sadrži mikroplastiku. Vjeruje se kako je uzrok tome hrana koju su nizozemski farmeri kupovali za svoje krave i svinje, s obzirom na to da je svih 12 testiranih uzoraka peleta i usitnjene hrane sadržavalo plastiku. Također je utvrđeno da sedam od osam uzoraka govedine i pet od osam uzoraka svinjetine sadrže plastične čestice, a plastika je pronađena i u 18 od 25 ispitanih uzoraka mlijeka. Otkriveno je da 83% uzoraka vode iz slavine iz cijelog svijeta sadrži mikroplastiku. Index

10.01. (20:00)

Opasni aditivi

Mikroplastika iz automobilskih guma nakuplja se u salati i ostalim jestivim biljkama

Znači da se može: Hrvatska u vrhu EU-a u sakupljanju i oporabi otpadnih guma | Kreni zdravo!

Istraživači su otkrili da u laboratorijskim uvjetima korijenje salate apsorbira aditive sadržane u gumama. I premda rezultati laboratorijske studije nisu bili odmah primjenjivi na uvjete na terenu, upozorili su na potencijalno velik problem koji se javlja zbog trošenja guma i njihova utjecaja na okoliš, objavili su austrijski znanstvenici. “To je više nego opravdan razlog da se odgovorni iz automobilske industrije potaknu na ekološki prihvatljiviji pristup u izradi automobilskih guma. Naime, polovina mikroplastike u svijetu stvara se zbog abrazije automobilskih guma”, kaže Thilo Hofmann iz Centra za mikrobiologiju i znanost o sustavima okoliša Sveučilišta u Beču. “Jedan od aditiva iz guma – tzv. 6PPD – smatra se razlogom uginuća gotovo svih lososa u određenim dijelovima rijeka na sjeverozapadnoj obali Sjedinjenih Država”, upozorava Hofmann. N1

23.12.2022. (19:00)

Rat protiv gladi

Tehnologija i demokracija (4): Kruh naš svagdašnji dorađen genomski

Ako se malo odmaknemo od znanstveno fantastičnih priča i promotrimo našu svakodnevnu zbilju, brzo shvaćamo da hrana igra priličnu ulogu u funkcioniranju demokratskog društva jer bi građani, u slučaju da dođe do oskudice namirnica, počeli žestoko prosvjedovati i tražiti krivce. Zbog klimatskih promjena trebat će nam, najavljuju stručnjaci, usavršene biljke i kulture koje su otporne na sušu, nagle promjene temperature, insekte, nametnike i bolesti, dakle žitarice, voće i povrće koji će se lakše skladištiti, prevoziti i imati duži rok trajanja. Laboratoriji po svijetu mozgaju kako napraviti jaje bez kokoši i mlijeko bez krave, još bolji sintetički mesni odrezak biljnog porijekla. Demokratske se države stoga nalaze pred izazovnim razdobljem u kojemu trebaju prelomiti i odlučiti što od novih tehnologija genetičkog modificiranja koristiti, a što ne. Faktograf

29.11.2022. (00:00)

To ćemo grickat za iduće prvenstvo

Hranu koja bi inače završila u smeću pretvaraju u zdravi prah za grickalice

Australci su otkrili novi način kako smanjiti bacanje hrane. Povrće koje ne zadovoljava uvjete supermarketa melju u tzv. povrtni prah.  Gotovo 31 posto hrane uzgojene diljem svijeta ostaje nepojedeno, a odlaganje otpada od tih namirnica oslobađa tone stakleničkih plinova. Brokula, bundeva i cvjetača, koje ne zadovoljavaju uvjete trgovina, najprije se razvrstavaju, operu i očiste. Zatim se suše u prah i pretvaraju u vegetarijansku užinu. Raquel Said, izvršna direktorica Nutri V-a, izjavila je da ova tehnologija pomaže velikim uzgajivačima smanjiti do 15 tona otpadnih proizvoda svaki tjedan, uključujući i višak lišća i stabljika, prenosi ABC News. Green

21.11.2022. (20:00)

I tamo ko doma

Vozila napune domaćim proizvodima i šalju našim ljudima u Irsku i Njemačku

Kilogram slavonskog kulena 33 eura, kobasice 16, svinjske masti 4, čvaraka, ličkog kozjeg sira i litra hladno prešanog bučinog ulja 20 eura, domaći med za 14 eura po kilogramu, a mljevenih oraha 15. Cijene su to domaćih proizvoda koji se pakiraju i prodaju našim ljudima u Irsku putem Facebook grupe “Hrvatski domaći proizvodi u Irskoj“. Osim nje za one u Europi poput Njemačke i Austrije, ali i kupce iz Lijepe naše tu je grupa “Hrvatski domaći proizvodi“. Još su tu i dvije novoosnovane za zemlje Skandinavije. Kako iseljenicima ne bi nedostajala domaća hrana, a našim proizvođačima prihod, Braniteljska udruga “Donji grad” u Osijeku osnovala je spomenute grupe. Putem njih nalaze kupce, ali i proizvođače. Agroklub

28.10.2022. (14:00)

Hrane ima na bacanje

Eurostat: Samo u jednoj godini u EU bačeno 57 milijuna tona hrane

EU i države članice su do sada raspolagale neslužbenim procjenama i podacima dobivenim različitim metodama, stoga ovi rezultati predstavljaju osnovu na temelju koje će se donositi odluke i propisi u cilju smanjenja bacanja hrane. Brojke su ogromne, ispada da 10 posto sve hrane koja dođe na europsko tržište završi na otpadu, i to u situaciji kada je hrana radi inflacije i rata u Ukrajini sve skuplja. Pozitivno je što sada imamo službenu polazišnu točku za smanjenje količina bačene hrane. Države EU su se obvezale do 2030. godine prepoloviti te količine, znači da je cilj za Hrvatsku do tog datuma imati manje od 143 tisuće tona bačene hrane godišnje, kazala je Biljana Borzan, koja je bila izvjestiteljica Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane. Green