Hrvatska gubi korak – u Sloveniji posao pokrenu za 8, Litvi za 6 dana - Monitor.hr
10.09. (13:00)

Uvijek na začelju

Hrvatska gubi korak – u Sloveniji posao pokrenu za 8, Litvi za 6 dana

Najnoviju analizu Tidea o najboljim europskim zemljama za pokretanje biznisa ukazuje na to da je poduzetnicima najlakše u Velikoj Britaniji, a slijede Irska i Nizozemska. Slovenci i Rumunji nalaze se među prvih 10 zemalja, a Hrvatska, pogađate, nije ni blizu. Privatizacija, tranzicija, nejednakosti, izbjegavanja reformi, ovisnosti o državi te politika koja upravlja glavnim resursima osnovne su prepreke, a tu je i poslovični hrvatski mentalitet koji sprječava poduzetnike da uspiju u našoj zemlji. Poslovni dnevnik


Slične vijesti

Jučer (07:00)

Stranci stanodavci

Tri od deset nekretnina u PGŽ-u lani su kupili – stranci. U Istri još i više

Davne 2010. udio stranaca kupaca nekretnina u Hrvatskoj bio je 14 % da bi se do 2020. taj postotak povećao pa je tako u 2020. svaki četvrti kupac bio stranac. Pitanje je koliko će se povećati kad se u Slavoniji ukine zabrana 2023. te budu mogli kupovati poljoprivredna zemljišta. U tih su deset godina stranci u Hrvatskoj kupili 60 000 stanova ili apartmana od sveukupno prodanih 314 tisuća stambenih nekretnina. Novi list

23.11. (11:00)

Zakon iznad čovjeka

Kao u doba Hitlera: Europa opravdava smrt djece

Politika Europske unije i Hrvatske prema izbjeglicama naprosto je duboko nehumana, bešćutna i protivna samoj ideji Europske unije. S takvom izbjegličkom politikom, EU je izgubila smisao postojanja: što će nam Europa čiji političari, ne trepnuvši okom, tvrde da je smrt tisuća ljudi na njezinim granicama uvjet mira, stabilnosti i ljudskih prava unutar Europe? Što će nam Europa u kojoj se ministri, privatno osjećajni očevi i djedovi, javno pretvaraju o opravdavatelje pogibija djece? Jer kada država počne opravdavati smrt – bilo čiju smrt – put najgoremu je otvoren. A današnja Europa ne samo da je počela opravdavati smrt – “Dok se ovo pitanje ne riješi na razini EU, nitko ne može isključiti da se ne može dogoditi incident”, formulirat će to ministar Božinović – nego je s njom počela i računati. Ukalkulirala ju je u svoju politiku – a otpora praktični nema. Al Jazeera

21.11. (10:00)

Najbolji, ali ne dovoljno dobri

Europski turizam na putu je oporavka, a Hrvatska u odnosu na konkurenciju ima ozbiljan problem

Rast noćenja u odnosu na prošlu godinu ostvaren je u svim članicama EU, a brojka od 856 milijuna noćenja od lipnja do kolovoza govori u prilog tomu. Iako brojke nisu dosegnule predpandemijske, znak je to oporavka i svakako je bolje nego prošle godine. S 81 posto rezultata od predpandemijske godine, Hrvatska jest u vrhu oporavka, no Veljko Ostojić upozorava da je potrebno raditi na turističkom oporavku i napretku, pogotovo u sektoru radne snage koji ističe kao najvažniji problem s kojim se Hrvatska susreće uz problematično polje investicija. Tportal

13.11. (11:00)

U nečemu nismo zadnji

Hrvatska po napretku u digitalizaciji 19. od 27 članica EU-a

DESI indeks objavio je nove podatke o stupnju digitalizacije te je EK poručila da sve zemlje Unije moraju raditi na razvoju digitalizacije. Hrvatska se popela za jedno mjesto te je sad 19. od 27 zemalja, a ponajviše zbog bolje povezivosti. Indeksom se ne mjere digitalna konkurentnost, ljudski kapital, širokopojasna povezivost, integracija digitalnih tehnologija u poduzećima i digitalne javne usluge, a Danska, Finska i Švedska prednjače u digitalizaciji. Hrvatska zapravo ima lošiji prosjek od prosjeka Unije, osim u integraciji digitalnih tehnologija u kojoj je bolja od prosjeka. Također smo lošiji u digitalnoj pismenosti. HRT 

13.11. (08:00)

Sjedi, pet!

Agencija Fitch podigla hrvatski kreditni rejting na najvišu razinu u povijesti: ‘Nismo očekivali ovakav vaš rast‘

Kreditni rejting Hrvatske prešao je iz “BBB-” ocjene na veću “BBB” ocjenu te nas je tako Fitch stavio na najbolje mjesto u povijesti države. Smatra se da je tomu tako zbog brzog pandemijskog oporavka te zbog ulaska u eurozonu. Puni hvale za napredak ostvaren u političkoj i gospodarskoj, u Finchu tvrde da je stabilnosti narušena samo visokim javnim dugom, demografijom te razdobljima slaboga gospodarskog rasta. Procjena rasta ove godine podigla se s 5,5 na 8,19 posto i zahvaljujući turističkoj sezoni te stabilnom izvozu, a predviđa se stabilan rast gospodarstva do 2023. Jutarnji list

26.10. (21:00)

Blamaža

Hrvatskom sportu prijeti suspenzija! Hoćemo li poput Rusa nastupiti pod neutralnom zastavom i bez nacionalnih simbola? Razlog je apsurdan!

U prosincu u Hrvatsku stiže WADA, Svjetska antidopinška agencija koja bi nam mogla praviti velike probleme jer ne nismo usklađeni s njihovim propisima. Naime, u nas postoji Služba za antidoping Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, no ne i nezavisna agencija kakvu uvjetuje WADA, a mogli bi nas proglasiti ‘non-compliant’ državom te suspendirati poput Rusije i Sjeverne Koreje pa će naši sportaši nastupati pod neutralnom zastavom i bez nacionalnih simbola, poput zastave, himne i grba. Tportal

26.09. (21:00)

Svakidašnja jadikovka

Bilo jednom na Divljem zapadu

Ne znamo napisati valjan natječaj za nešto tako važno kao što je HRT, ne znamo jasno i nedvosmisleno osuditi murale na kojima su ljudi osuđeni za ratni zločin, ne znamo stvoriti klimu u kojoj će se rad baš svakog moći propitkivati ne bi li sustav bio bolji, a ne znamo, recimo, ni suca Vrhovnog suda izabrati. Zato se glavni ravnatelj HRT-a ne bira nego traži. Zato je Divlji zapad blizu i kad je formalno sve po pravilima službe. I zato bi »šerif« morao shvatiti da mu je takvu klimu mijenjati, sebe radi koliko i radi sokaka. U protivnom, ostat će samo pitanje bez odgovora – što to s nama nije u redu!? Piše Siniša Pavić za Novi list

15.09. (01:00)

Možda nekomu svane

Zakoni o medijima i autorskom pravu prošli odbore, uređuju i odnose s Fejsom i Googleom

Prihvaćeni su konačni prijedlozi zakona o autorskom pravu i srodnim pravima te Zakona o elektroničkim medijima, a temeljni benefit trebao bi biti otklanjanje pravnih nesigurnosti vezanih uz korištenje iznimaka i ograničenja od autorskih i srodnih prava. Također su bolje uređena prava nakladnika informativnih publikacija i detaljno definirana autorska i srodna prava koja se ostvaruju u sustavu kolektivne zaštite. To se odnosi na Facebook i Google pa je predloženo da se dio prihoda od sadržaja koje koriste usmjeri prema nakladnicima informativnih publikacija i novinarima. Prvi put je novinarski rad definiran kao autorski rad te će tako uređuje i njihov status. 24 sata

14.09. (11:00)

Napredne tehnologije

Evo kako je prošao prvi dan online (samo)popisivanja stanovništva

Prvi dan digitalnog popisivanja stanovništva obilježilo je traženje lozinki za sustav e-Građani. Kako jedna osoba može popisati sve članove kućanstva, tako su mnogi odlučili ove godine to učiniti sami. Za samopipisivanje bit će dovoljno izdvojiti 20-ak minuta, a u sustavu nije bilo prevelikih poteškoća. Bitno je znati da ne morate sve učiniti odjednom jer možete sačuvati dio upisac, ali kad zatvorite obrazac, ne možete se više vraćati. Dobivenu lozinku morate pokazati popisivaču, a ne morate biti kod kuće, nego je napišite na papir i ostavite na vratima ili susjedu. Pogreške ćete moći ispraviti samo s popisivačem osobno, dakle ne u digitalnom obliku. N1

31.08. (20:00)

Ceste smrti

Horvat: Najčešće stradaju vozači koji imaju puno kilometara za upravljačem

Ova godina nije dobro krenula u slučaju teških prometnih nesreća pa ih tako u prvih sedam mjeseci imamo 17 posto više nego prošle godine, a najčešći su uzroci svima dobro poznati: obijesna vožnja, alkohol i nekorištenje pojasa. Rajko Horvat, profesor na Fakultetu prometnih znanosti, ističe da većinski izazivaju ili sudjeluju u prometnim nesrećama sa smrtno stradalima osobe između 25 i 45 godina kao najčešći sudionici istoga, a najčešće stradaju vozači koji imaju puno kilometara iza sebe. Napominje da su  četiri glavne smjernice u sigurnosti u prometu odgoj, obrazovanje, tehničke mjere zaštite cesta i cestovnih objekata te zakonska regulativa. HRT