Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pogrešno nas informira o visini radničkih mirovina - Monitor.hr
02.06.2023. (23:00)

Veće mirovine svima, a statistike po volji samo njima!

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pogrešno nas informira o visini radničkih mirovina

‘Statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje’ (HZMO) su svestrano i sjajno tabelarno izdanje u kojem se mogu naći svi podaci o osiguranicima i umirovljenicima prema raznim kriterijima i razinama. Već godinama u javnosti ima puno prigovora na mirovine po posebnim propisima, koje su u narodu poznatije kao povlaštene, pa se traži njihovo razdvajanje. U svim evidencijama HZMO-a prema Zakonu o mirovinskom osiguranju zbrojene su kruške i jabuke što se često govori kad su zbrojena dva različita podatka. Prema zadnjem izvješću HZMO-a za travanj 2023. prosječna mirovina prema ZOMO-u iznosi 412,03 eura za 1.133.057 umirovljenika, a kad se od tog broja izuzme 89.708 umirovljenika s mirovinom od 529 eura, čista radnička mirovina iznosi 401,98 eura. Tako ovo uljepšavanje iznosi 10,05 eura ili 75,72 naše donedavne kune! Tako nam ovaj ‘gemišt’ HZMO-a konačno povećava i udjel prosječne mirovine od 36,46 posto u prosječnoj neto plaći (1.130 eura). Željko Šemper za lokalni portal.


Slične vijesti

Jučer (12:00)

Zapadu paše

Kina je izgubila status omiljene investicijske destinacije, a nastalu prazninu sve agresivnije popunjava Indija

Uključivanjem u JPMorgan Government Bond Index – Emerging Markets (GBI-EM) okončan je dugotrajan proces istraživanja i konzultacija s investitorima, započet još prije dvije godine, u potrazi za osvježenjem koje bi nadomjestilo Rusiju (izbačena iz indeksa uslijed ekonomskih sankcija). U cijeloj se priči najviše čekalo indijsku birokraciju koja je tek posljednjih nekoliko godina stidljivo počela otvarati tržište državnih obveznica (denominiranih u indijskim rupijama) inozemnim investitorima.

I dok kineske dionice, pod pritiskom nepopularnih mjera partijskih birokrata, tonu sve dublje na negativan teritorij, indijski burzovni indeksi uporno nižu povijesne rekorde, zorno oslikavajući prekretnicu na globalnoj sceni. Iz perspektive razvijenih zemalja, bilo da je riječ o političkim ili investicijskim preferencijama, Kina je “out”, Indija je “in”, a odluka J.P. Morgana to samo potvrđuje. Mario Gatara za Poslovni.

30.06. (21:00)

Valja se dobro pripremiti

Ekonomist koji je predvidio ekonomsku krizu 2008. sad predviđa novu za dvije godine

Sljedeća globalna gospodarska kriza dogodit će se 2026. godine i bit će najgora u povijesti, tvrdi britanski pisac, ekonomist i poslovni savjetnik Fred Harrison na temelju vlastitog modela 18-godišnjeg gospodarskog ciklusa. Njegove tvrdnje imaju posebnu težinu zato što je 80-godišnji Harrison bio jedan od rijetkih analitičara koji su na vrijeme predvidjeli posljednju financijsku i nekretninsku krizu. Na temelju gospodarskih podataka još od početka 19. stoljeća došao je na teoriju ciklusa koji se događa svakih 18 godina. Globalne cijene nekretnina, za koje Harrison tvrdi da su ključne za svaku krizu, nastavit će rasti do 2026. godine, a zatim će se snažno urušiti. Gospodarska kriza koja će za dvije godine pogoditi svijet bit će najgora u povijesti zato što je šteta na kraju svakog ciklusa nakon Drugog svjetskog rata sve veća, smatra ekonomist. Harrison također vjeruje da će sljedeća financijski kriza pogodovati ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Index

03.04. (19:00)

Lijevo, desno nigdje moga stana...

Hrvatsko društvo bliže je ekonomski desnim politikama nego lijevim, iako se ti pojmovi zlorabljuju za politička prepucavanja

Ono što ljevičare čini ljevičarima, a desničare desničarima jesu razlozi (vrijednosne podloge) zašto zauzimaju ovakav ili onakav stav, odnosno zašto žele ovakve ili onakve politike. Sklonost kolektivizmu, državnom paternalizmu i komandnom gospodarstvu (čak i zadrugastvu) nije nužno “ekonomski lijeva” orijentacija; drugo, pojmovi “ekonomske ljevice” i “ekonomske desnice” služe samo zamagljivanju. Kako bismo otklonili sve nejasnoće, najbolje je da napustimo pojmove “ekonomske ljevice” i “ekonomske desnice”, pogotovo tamo gdje nema, kao u našem slučaju, tog željenog “školskog” paralelizma s političkom, institucionalnom i kulturološkom sferom.

Vraćajući se tako na fundamentalno shvaćanje ljevice kao one koja vjeruje u čovjeka, napredak, oslobođenje od stega tradicije nasuprot desnici koja je skeptična prema čovjeku, oslanja se na tradicionalne vrijednosti i želi da “prežive” stari (i “dokazani”) odnosi, možda možemo čak zaključiti da su nositelji ideja ekonomskog liberalizma pravi ljevičari u Hrvatskoj. A oni definitivno nisu većina u hrvatskom društvu. Cijelu povijest tih odnosa donosi Karlo Jurak za Ekonomski lab

02.04. (17:00)

Kupi manje za više love

Još jedna analiza mandata HDZ-ove vlade: Rasle plaće i mirovine, ali i siromaštvo

Vlada će se pohvaliti kako je u ovom mandatu osigurala rekordan rast plaća, ne samo u državnim i javnim službama, koje je ove godine po prvi puta počastila i uskrsnicom, već na cijelom tržištu. No, tome je pridonio i nedostatak radne snage. Od listopada 2016. plaće su rasle 490 eura u neto iznosu, što je točan podatak kada se promatra nominalan rast plaća. Kada se u kretanje prosječne bruto i neto plaće u promatranih nepunih osam godina ukalkuliraju inflatorna kretanja, izračun pokazuje kako su plaće rasle i nominalno i realno, realan rast je nešto više od 30 posto, dok je medijalna plaća rasla oko 26. U snažniji rast mirovina nije se ulagalo, već se provodilo samo redovito zakonsko usklađivanje. Da nije bilo bunta liječnika, sudaca, pravosudnih dužnosnika i sudskih službenika i namještenika, a potom i dijela obrazovnog sustava, Vlada bi se mogla pohvaliti kako je u mandatu imala idiličan odnos sa socijalnim partnerima. Paralelno s rastom prosječnih plaća, raslo je i siromaštvo, u riziku od siromaštva je više od 743 tisuće ljudi. Faktograf

31.03. (18:00)

Nisu se dali

Gospodarstvo 2023: Dobra borba u teškoj kategoriji budi optimizam

Prošle je godine u apsolutnoj vrijednosti snižena efektivna stopa poreza na dobit s 267,9 milijuna eura (kolika je bila 2022., na bruto dobit od 1,1 milijarde eura) na 152,9 milijuna (na milijardu eura bruto dobiti). Pozitivno je to utjecalo na rast neto marže profita unatoč tomu što su ukupni rashodi 2023. u odnosu na 2022. rasli više od ukupnih prihoda (prihodi za 2,2 posto, rashodi za 2,4 posto). Ukupno gledajući, za teškaše se može reći da je 2023. bila itekako dobra godina, pogotovo uzmu li se u obzir okolnosti. Problemi u EU-u traju već dugo, njemačko gospodarstvo posustaje, što s nelagodom promatraju mnoga druga tržišta, uključujući hrvatsko, no snaga domaćega gospodarstva, sudeći po aktualnim podacima o prihodima i dobiti, za sada ulijeva nadu. Upitna je produktivnost, prema kojoj nismo bili najkonkurentniji u odnosu na strane kompanije. Lider

29.03. (14:00)

Ma mi smo prestrogi sami prema sebi, nama je zapravo predobro

Hrvatska među 40 ekonomski najslobodnijih zemalja u svijetu

Indeks ekonomske slobode konzervativnog američkog think tanka Heritage Foundation objavljen je u izvješću za 2024. Već se u izvješću za 2022. mogao vidjeti trend poboljšanja bodova i ranga Hrvatske. Trend se prema podacima iz zadnjeg izvješća nastavio. Za početak, deset ekonomski najslobodnijih zemalja svijeta su Singapur, Švicarska, Irska, Tajvan, Luksemburg, Novi Zeland, Danska, Estonija, Švedska i Norveška. Gledajući provedbu javnih politika u praksi, pomaci se prije svega odnose na: 1. povećanje zaštite vlasničkih prava, 2. manje udjele fiskalnog deficita i javnog duga u BDP-u koji se smanjio na 68,6 % 2022. godine, 3. povećanje lakoće poslovanja u smislu smanjenja rizika poslovnog okruženja i povećanja regulatorne kvalitete; i 4. sniženja graničnih (nacionalnih) stopa poreza na dohodak i dobit .

Heritage Foundation u izvješću za Hrvatsku navodi kako su prethodne reforme poticanja konkurencije i tržišne liberalizacije potaknule modernizaciju gospodarstva, pogotovo pojednostavljenja pokretanja poslovanja. Ekonomski lab

26.03. (13:00)

The spice must flow

Što Milanović i Plenković misle o hrvatskoj ekonomiji

Što se tiče Plenkovića, s obzirom na to da je na premijerskoj poziciji od 2016. godine, njegove izjave o ekonomskim pitanjima uglavnom se svode na samohvalu. Nabraja statističke podatke koji idu u prilog njegovoj Vladi, bez nekih konkretnih poruka u kojem smjeru će se ekonomska politika dalje kretati. Hvali se rastom BDP-a i ostvarenju ambicija ciljeva Razvojne strategije prije roka, iako zaboravlja reći da je poboljšanju tog statističkog podatka doprinijelo i to što se broj stanovnika smanjio ispod 3,9 milijuna. Pritom se uglavnom oslanja na EU fondove.

Milanović je pak u medijima najavio kako će se upravo taj novac u narednom razdoblju smanjivati, napisao je da se ne smijemo zadovoljiti dosadašnjim korištenjem europskih fondova, da moramo biti bolji u korištenju tog novca. Kad završi korištenje europskih fondova ističe kako ne smijemo ostati na 70 posto prosjeka razvijenosti Europske unije. Velike i bogate države nije da nas vole ili ne vole, ali ne daju nam novac da bismo im konkurirali. Dotaknuo se i poreza, za koje smatra da ih nema potrebe dodatno rasterećivati. Pritom ni jedan niti drugi nisu odlučni oko poreza na nekretnine. Forbes

21.03. (00:00)

Zato dobro promisli koga ćeš izabrat

Šonje: Sljedeći izbori će odrediti sudbinu Hrvatske za narednih 10 do 15 godina

Povijest Europske unije nudi okvir za razmišljanje o razvojnom putu koji stoji pred Hrvatskom: je li za nas relevantan spomenuti „portugalski scenarij“ (koji se jednako odnosi na Grčku i u nešto manjoj mjeri na Španjolsku), ili „irski scenarij“ – scenarij u kojem jedna periferna i razmjerno nerazvijena zemlja u razdoblju od nekoliko desetljeća sustiže i prestiže europski razvojni prosjek uz stabilizaciju broja stanovnika (štoviše, u Irskoj broj stanovnika snažno raste). U međuvremenu, i to ne slučajno nakon ulaska u EU, Hrvatska je pokazala naznaku kakvih-takvih razvojnih potencijala. Do aktualnih 75% europskog prosjeka došli smo uz pomoć gospodarskog rasta i „uz pomoć“ smanjenja broja stanovnika.

Ključni čimbenici aktualnog dobrog kolesterola kao što su EU fondovi i oporavak osobne potrošnje ne mogu dugo (dulje od nekoliko godina) održavati gospodarski rast i konvergenciju prema europskom prosjeku. Ako neće biti praćeni općim rastom efikasnosti, dovoljno brzim tehnološkim napretkom, ugrađivanjem sve više znanja i inovacija u proizvodne procese, jačanjem konkurencije i konkurentnosti, prije ili kasnije doći će do bolnog otrježnjenja nalik onome 2009.-2014. nakon što smo se nekoliko godina prije toga utapali u poplavi novca (točnije: kredita). Velimir Šonje za Ekonomski lab. Prenio ga i Forbes.

17.03. (19:00)

Taylor za premijerku!

Taylor Swift efekt: Gdje ona dođe ekonomija cvate

Swiftonomics pojam je koji označava ekonomski utjecaj ove mlade zvijezde. 2023. godine Swift je započela The Eras Tour, svjetsku seriju koncerata čiji se ukupni prihod procjenjuje na više od jedne milijarde dolara s time da turneja još ni nije gotova. Swift je tako ispisala povijest turnejom s najvećom zaradom u povijesti, prestižući u toj tituli velika imena poput Eltona Johna i Beyonce. Turneja je zaslužna i za rast lokalne ekonomije diljem SAD-a te pozitivnim utjecajem i na globalnu ekonomiju. Turneja ne zarađuje samo na fanovima već i na sponzorima i suvenirima koji se mogu kupiti prilikom koncerta. Fanovi izdvajaju više od 1300 dolara za ulaznice, putovanje, smještaj i odjeću koju će obući posebno uoči dana održavanja koncerta. Prosječna cijena karte na Ticketmasteru, platformi za prodaju i distribuciju ulaznica, za The Eras Tour iznosi 254 dolara, što za Swift znači zaradu veću od 300 milijuna dolara nakon svega jednog koncerta od ukupno 22. Lider

07.03. (14:00)

Tresla se brda, rodio se miš

Unatoč očekivanjima, kineska ulaganja u Hrvatsku su u opadanju, potvrđuju ekonomski stručnjaci

Iako su kineski dužnosnici posjećivali Hrvatsku s interesom za ulaganja, poput kupnje brodogradilišta Uljanik, stvarnost je drugačija. Prema podacima Hrvatske narodne banke, kineske investicije su smanjene – s 45,5 milijuna eura u 2022. na 13,7 milijuna u prva tri kvartala 2023. godine. Stručnjaci ističu nedostatak poticanja za strana ulaganja, naglašavaju oprez zbog promjenjivih političkih i trgovinskih dinamika. Europske politike povećanja carina na kinesku autoindustriju dodatno su usporile ulaganja. Screening investicija EU dodatno usporava kineske ulagače, dok se izazovi oko transparentnosti i geopolitičkih pitanja nastavljaju. (Forbes)