Kapetanova traka duginih boja. Ne na mom rukavu - Monitor.hr
25.09.2022. (22:00)

Ususret Svjetskom prvenstvu u nogometu u Kataru

Kapetanova traka duginih boja. Ne na mom rukavu

Kapiten naše fudbalske reprezentacije na Mundijalu neće nositi traku duginih boja. Osam evropskih država uključilo se u akciju „Jedna ljubav“ protiv diskriminacije. Poruka je upućena prvenstveno domaćinu Svetskog prvenstva, Kataru. U toj azijskoj državi i dalje je na snazi zakon koji zabranjuje homoseksualnost, te su se neki LGBT+ navijači zabrinuli da li će biti uhapšeni. Prvi čovek Katara na Generalnoj sednici Ujedinjenih Nacija rekao je da su apsolutno svi ljudi širom sveta dobrodošli i da se diskriminatorni zakoni na strance neće odnositi. Holandiji, koja je u grupi sa reprezentacijom domaćina, reči katarskog Emira nisu bile dovoljne. Pokrenuli su zato akciju sa kapitenskim trakama kako bi izvršili dodatni pritisak. Ubrzo im se pridružilo još sedam od trinaest evropskih država. Ne i Srbija. Ne i Hrvatska. Peščanik


Slične vijesti

Danas (12:00)

Nova stvarnost 2024.

Analiza Hrvatske udruge banaka predviđa da će kamatne stope u Hrvatskoj sporije padati nego što su rasle

U analizi nazvanoj Inflacija i kamatne stope: nova stvarnost 2024., istražuje se utjecaj promjene ECB-ove politike na hrvatsko tržište. Analiza prikazuje dva ekonomska scenarija u europodručju za 2024. godinu i početak 2025. U prvom scenarij, gospodarstvo europodručja će se polako odmicati od ruba recesije uz smirivanje inflacije oko inflacijskog cilja od 2%. To bi približno do kraja 2024. moglo dovesti do smanjenja kamatne stope na prekonoćne depozite za 0,5 postotnih bodova, što znači njihov pad s 4,0% na 3,5%. U drugom scenariju nastavit će se ljuljanje gospodarstva europodručja, posebno Njemačke, na rubu recesije. Očekuje se da će spor prijenos kamatnih stopa rezultirati stabilnim stopama unatoč promjenama u ECB-ovoj politici. (Lider)

Petak (21:00)

Croatia Full of beauty

Četiri hrvatske plaže među 20 najljepših u Europi

Izvješće BookRetreatsa donosi analizu 200 plaža u 16 europskih obalnih zemalja, kako bi se rangirale one najbolje po sunčanim danima, sigurnosti, pristupačnosti i kvaliteti vode, a u top 20 našle su se i četiri hrvatske plaže. Na trećem mjestu našla se plaža Pasjača u Konavlima, s kristalno čistim morem. Ova prekrasna plaža se nalazi iza strmih litica, a do nje se može doći jedino stepenicama koje su usječene u stijenu. Na osmom mjestu nalazi se plaža Galebove stijene u Puli. Plaža Mala Raduča u Primoštenu je na devetom mjestu, a plaža Oprna na otoku Krku se smjestila na 18. mjesto. Prvo mjesto na ljestvici zauzela je plaža La Concha, koja se nalazi u Španjolskoj. (Journal)

14.03. (16:00)

Ako ikome možemo vjerovati, onda je to Britancu

Bradbury: Niti je Osijek stalno preplavljen komarcima niti je vožnja HŽ-om uvijek grozna

Britanski novinar s hrvatskom adresom osvrnuo se na nekoliko tvrdnji u vezi Hrvatske te ih osporio, odnosno potaknuo raspravu. Iako je u Slavoniji prije koju godinu bilo problema s navalom komaraca, ona je bila sezonska i u određenim vremenskim uvjetima. Nadalje, iako je kvaliteta zraka u Slavonskom Brodu proglašena najgorom u EU, Bradbury u svojim posjetima nije primijetio da je išta zagađeniji od onog zagrebačkog. Za vožnju HŽ-om se ne može reći da nema problema, no to nije razlog da je se u potpunosti izbjegava. Da, ima užasnih i sporih vožnji, ali ima i nekoliko linija koje sam nedavno isprobao i koje su bile izvrsne. Index

30.12.2023. (23:00)

Kad se smeće nakupi, treba ga se riješiti

Godina neizvjesnosti za Hrvatsku – i protekla i iduća

U ovo vrijeme prošle zime RH je ušla u eurozonu, napustivši svoju valutu kunu i samim tim prilično zapuštenu samostalnu monetarnu politiku. Cijene su se momentalno otele kontroli, a intervenirati je morala i vlada. Godinu je obilježila i trajna napetost između predsjednika i premijera, a najveća ekonomska priča ostat će vezana uz Fortenovu i bivšeg šefa Agrokora Ivicu Todorića, koji najavljuje svoj povratak. Prvi dio godine strepili smo nad posvojenom djecom u Africi, odnosno nad pritvorenim posvojiteljima iz Hrvatske, dok je slučaj na površinu izbacio ideološke prijepore dijela građana. Za kraj godine ne moramo posebno spominjati svinjsku kugu i smjene ministara Banožića i Filipovića. Iduće godine, pokraj izbora, trebalo bi se više znati o politici zbrinjavanja otpada, što sa sobom povlači i pitanje oko turizma. Kad će biti poznat datum izbora, neki spekuliraju kako će se znati čim stignu naručeni Rafalei. DW

11.12.2023. (18:00)

Čovječe, gdje mi je auto?

Najatraktivniji modeli automobila za kradljivce – najčešće na meti su ‘Francuzi’

Prema podacima MUP-a, ove godine Francuzi su atraktivni lopovima. Prošlih godina, listom je dominirao njemački Volkswagen, a ove godine s tog manje slavnog trona su ga skinule francuske marke Renault, Peugeot i Citroen. Na trećem se mjestu nalazi Opel, dok je nakon njega na popisu “talijanska skupina”, koju čine Fiat, Lancia i Alfa Romeo. Godine 2021. u Hrvatskoj je ukradeno 491 vozilo, a prošle godine ukradena su 562 motorna vozila. U 2022. godini MUP je dovršio postupanja u 718 slučajeva krađe vozila, a u njih 74,5% vozila su pronađena i vraćena vlasnicima.  (Autonet)

23.11.2023. (23:00)

Ko nas, bre zavadi?

Zagreb-Beograd: špijunske igre u predizborno vrijeme

Protjerivanje hrvatskih i srpskih diplomata je obnova krize u odnosima dviju država, ocjenjuju sugovornici za DW iz Srbije. Oni ukazuju da se to očito događa u svrhu predizborne kampanje. Zašto je baš hrvatski diplomat protjeran u ovom trenutku? Filip Švarm smatra da se „na neki način time pokazuje toj publici tabloida i desničarski opredijeljenom biračkom tijelu kako se love hrvatski špijuni, i da je to taj ton koji se želi predstaviti u predizbornoj kampanji”. Švarm skreće pažnju da „tabloidi ne mogu kritizirati vlast, jer ih ova vlast potpuno kontrolira”. „To je propagandna priča, jer vidimo da se Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka (SNS) vole nadmudrivati i uspoređivati s Hrvatskom. Imam utisak da je ovo inverzija situacije u Hrvatskoj prije 15-20 godina – sve je tada bilo maslo srpske tajne službe, sve je bila UDBA, sve je bio KOS…

14.10.2023. (15:32)

Na otoku Ošljaku živi manje od 10 stanovnika, najmlađem je 65 godina

08.10.2023. (19:00)

Ne guraj glavu u pijesak, neće ti pomoći

Boris Postnikov: Pitanje nije živimo li u fašizmu, nego koliko fašizma ima u “antifašističkim” društvima

Njemački ambasador prisustvovao je kanadskom odavanju počasti nacistima iz Drugog svjetskog rata – Vijesti – Logično

A onda opet… ali ne moramo dalje. Od Srbije do Hrvatske, od Hrvatske do Rusije, od Rusije preko Ukrajine do Kanade, od Kanade do Poljske: na sve strane antifašisti. Vodi se borba preko Instagrama i Twittera, na splitskim plažama i po svečanim obljetnicama, na postamentima i u parlamentima. U ime antifašizma prekraja se antifašistička povijest, u ime antifašizma se slave nacisti, u ime antifašizma pljuje se po fašističkim žrtvama, u ime antifašizma zatvaraju se antifašisti. Koliko antifašizma, pitate? Ovako od oka, čini se previše. Uza sav taj antifašizam, netko bi lako mogao smetnuti s uma protiv čega se točno borimo. A za to vrijeme, sa svih strana globusa nadire nešto što izgleda kao fašizam, hoda kao fašizam, kao fašizam se glasa i kao fašizam glasa, ali uporno odbija nazvati se svojim pravim imenom. Odbija, dok ne bude prekasno. Novosti

08.10.2023. (01:00)

Društvo nakaradnih vrijednosti

Objava s kojom se slažu mnogi: “Ako se pitate tko je najveći problem Hrvatske trenutno”

Arhiva Siniša Ružić - Faktograf.hr

Glumac Siniša Ružić na Facebooku je iznio svoje podulje mišljenje i ljutnju na situaciju u Hrvatskoj nakon što se posljednjih dana priča o dolasku srpske zvijezde Aleksandre Prijović u zagrebačku Arenu.

  • “To je strašno. Žena pjeva, ima složen show, zakupila dvoranu, platit će ju, platit će porez, izvođače dodatne, radnike, hotel. Postoje i ljudi koji je žele slušati, i platiti za to kartu. I svatko od njih će popiti bar jedno piće, ili više, prije i poslije, u okolnim kafićima, u Areni. Bit će gostiju i iz drugih zemalja. Hoteli, usluge, taksiji, itd, itd, itd. Ali ona je problem. Nisu problem nakaradni političari koji sramote sebe i svoj narod. Nisu problem reklame za kocku i ovisnost na tv, i, kako je rekao jedan doktor, ‘100.000 ljudi noćas ne spava zbog kocke’, ni noćas ni svaku noć, zbog kocke, propasti obitelji i dugova. Nisu problem imena kladionica i kockarnica na dresovima prvoligaša i u imenu nogometnih liga. Nisu problem medicinske sestre i doktori koji rade 6-10 noćnih mjesečno za mizeriju. Nisu problem ni nedovoljno plaćeni i podcijenjeni profesori, učitelji, odgajatelji, pedagozi i svi koji se bave djecom od jaslica nadalje.
  • Nisu problem rasprodana hrvatska trgovačka poduzeća i trgovine strancima. Nisu problem hrvatski poljoprivrednici i stočari koji prazne i zatvaraju štale i ruše nasade zbog neprijateljske konkurencije uvoznih lobija. Nisu problem strane banke i zločin sa kreditima u švicarskom franku. A projekt Translacijskog centra dječje bolnice Srebrnjak, ma koga to briga, što će nam to. E da, veliki je problem Dinamov stadion. A projekt Translacijskog centra dječje bolnice Srebrnjak, ma koga to briga, što će nam to. Daj mi stadion u Maksimiru i Poljudu. Tko jebe asistente u nastavi i hospicijske njegovatelje, što će nam oni. Ta glupa bolnica u Blatu, pa kome je to problem? Što će ti bolnica? I još za djecu? Ali… Aleksandra Prijović je problem.” Dnevnik
07.10.2023. (18:00)

Radi se o tisućama ljudi

U Hrvatskoj iz godine u godinu nestaje sve više osoba

Matej nije jedini. Svi ovi ljudi nestali su u zadnjih mjesec dana - Index.hr

Tijekom 2021. prijavljeno je 1930 nestalih osoba, dok ih je lani bilo 2523. Ove godine, do sada, već je prijavljen nestanak 2360 ljudi. Trenutno se traga za 2845 osoba čiji se podaci nalaze na web stranici NENO. “Nestalim smatramo svakog onog čiji je nestanak kao takav prijavljen policiji”, dodaju iz MUP-a opisujući kako prema dosadašnjoj policijskoj praksi znatan dio ljudi nestaje svojom voljom iz različitih razloga: bijeg od obitelji, supružnika, zbog narušenih obiteljskih ili partnerskih odnosa, zbog financijskih problema i dugova pa sve do uzimanja novog identiteta. Ljudi nestaju i zbog duševnih oboljenja, dok su neki žrtve prirodnih nepogoda i nesreća u prirodi. Dio osoba počini samoubojstvo na teško dostupnim i pristupačnim mjestima pa ih je teško ili nemoguće pronaći. Neki postaju žrtvama kaznenih djela – ubojstava, trgovanja ljudima, trgovina ljudskim organima, otmice, zlostavljanja. U MUP-u ne znaju nestaje li više muškaraca ili žena, koliki je udio nestalih maloljetnika jer “na taj način uopće ne vode statistiku”. Nemaju ni podatak koliko potraga završi sretnim ishodom, a koliko nestalih se nikada ne pronađe. N1