Katastrofalne poplave u Njemačkoj: odgovori na krizu su neujednačeni

Pucanje lanca

Katastrofalne poplave u Njemačkoj: odgovori na krizu su neujednačeni

Iako su vlasti u Europi upozorene na moguću opasnost još tijekom prošlog vikenda, na njima preostaje odluka kako će se na moguću katastrofu i pripremiti. Sustav ranih upozorenja uspostavljen je nakon katastrofalne poplave u Europi 2002. godine, a cilj mu je bio spriječiti da se takva katastrofa ponovi, no ona se ipak desila. Na metereološkim službama leži odgovornost da upozore javnost na moguće opasnosti loših vremenskih uvjeta, ali nije i utvrđivanje rizika od poplava, kao i poziv ljudi na evakuaciju te poduzimanje bilokakvih drugih mjera. Vlada mišljenje da je sustav podbacio, budući da broj mrtvih i dalje raste, a za tisućama ljudi se i dalje traga. Index

poplave

Kad se vjetar i more "skompaju"

Rezonancija: Tajni “poguranac” poplava na Jadranu

Znanstvenici s PMF-a i talijanskog CNR-a otkrili su da poplave na Jadranu ne uzrokuju samo niski tlak i jugo, već i rezonancija. Poput djeteta na ljuljački, višestruki impulsi vjetra mogu se uskladiti sa stojnim valovima (šćigama) i drastično podići razinu mora. Ovo objašnjava zašto najviši vodostaj često nije prvi, već tek drugi ili treći val, kao u Veneciji 2019. Novo saznanje ključno je za bolju prognozu i zaštitu gradova poput Rijeke, Zadra i Splita, koji su sve ugroženiji zbog klimatskih promjena. HRT

jadransko more poplave

Kad priroda igra „puno–prazno“ bez pauze za reklame

WMO: Hidrološki ciklus sve ekstremniji i nepredvidljiviji

Prema izvješću WMO-a za 2024., samo trećina svjetskih riječnih slivova imala je normalne hidrološke uvjete, dok su ostali pogođeni sušama ili poplavama. Ledeni gubici iznosili su 450 gigatona, a razina mora dodatno porasla. Prekomjerno crpljenje podzemnih voda pogoršava stanje, dok 3,6 milijardi ljudi već sada povremeno nema pristup vodi. Ekstremi poput poplava u Europi, suša u Amazoniji i tropskih ciklona u Aziji potvrđuju da hidrološki ciklus postaje sve nepredvidljiviji i opasniji. tportal

DHMZ klimatske promjene poplave vrijeme

Kada nebo odluči isprazniti sve zalihe odjednom

Prolomi oblaka ili „kišne bombe“ izazivaju smrtonosne poplave u Indiji i Pakistanu

U Indiji i Pakistanu više od 430 ljudi poginulo je u poplavama uzrokovanim intenzivnim, lokaliziranim kišnim olujama poznatim kao prolomi oblaka ili „kišne bombe“. Ove nagle bujice, često u planinskim područjima, izbacuju ogromne količine kiše u vrlo kratkom vremenu. Klimatske promjene pojačavaju ekstremne oborine, dok nedostatak sustava ranog upozoravanja dodatno povećava broj žrtava. Pakistan je pogođen dvostruko više kiše nego lani, a planinska sela postaju posebno ranjiva zbog naglog nagomilavanja vodene pare i strmih padina. tportal

katastrofalne poplave kišna bomba Pakistan poplave

Meteorološki tuš, botaničko razočaranje

Video: Obilna kiša puno i ne pomaže suhom tlu

Ako ste pomislili da će ova kiša što je pala neki dan učiniti neko čudo za stabla i ostalo bilje u javnom prostoru nakon mjesec dana suše, prevarili ste se. Ako je tlo zbijeno, suho, bez dovoljno organske tvari (čitaj: boja čokolade) i žive mikrobiologije (koja u površinskom sloju ne preživljava baš dobro na temperaturama većim od 40 C, koliko se tlo može zagrijati, i bez vode), sve što je palo će većinom ispariti ili otići nizvodno (pritom i erodirati površinski sloj). Ovaj video dr. Roba Thompsona s Odjela za meteorologiju Sveučilišta u Readingu pokazuje koliko sporo voda prodire u doista suho tlo, demonstrirajući kako iznenadna obilna kiša nakon suše može dovesti do poplava. Facebook

poplave suha zemlja suša tlo voda

Kad kiša ne zna stati, a suša se ne da otjerati

Rastuće temperature u Europu donose sušu, a u Aziju poplave

Istraživanje WaterAida otkriva da klimatske promjene sve više remete vodeni ciklus u najgušće naseljenim gradovima svijeta. Južna i jugoistočna Azija postaju vlažnije, dok Europa, Bliski istok i sjeverna Afrika trpe sve jače suše. Hangzhou i Jakarta prednjače po „klimatskim udarima“, dok se Dallas, Bagdad i Shanghai suočavaju s ekstremima u oba smjera. Mnogi gradovi sada moraju prilagoditi infrastrukturu novim uvjetima. Među rijetkim “dobitnicima” su Tokio, London i Guangzhou, gdje su vremenski ekstremi oslabjeli. HRT

klimatske promjene poplave suše

Uče na greškama

Tokio ima najveće podzemne tunele na svijetu za slučajeve razornih poplava

Izgradnja podzemnih tunela koštala je oko 3 milijarde dolara. Tajfun koji je pogodio zemlju 1991. bio je posebno razoran, pa su japanski dužnosnici ubrzali svoje napore i započeli rad na projektu 1993. godine. Uz pomoć tehnologije, dizajnirali su tunel kako bi smanjili štetu uzrokovanu ovom prirodnom katastrofom, a cijeli projekt je završen nakon 13 godina. Ovo inženjersko čudo je sustav tunela i cilindričnih komora dug 6,4 km koji spašava Tokio i obližnja područja od poplava. Danas je to najveći svjetski objekt za preusmjeravanje poplavnih voda. The Mind Circle

poplave Tokio tokyo

Investicije koje neće potopiti proračun

Najvrjedniji projekti obrane od poplava planirani su na karlovačkom području, do 2030. uložit će se 227 mil. eura

Za projekte zaštite od poplava i štetnog djelovanja voda, te navodnjavanja do 2030. godine Vlada namjerava osigurati oko 2 milijarde eura. Veći dio, oko 1,6 milijardi, odnosit će se na ulaganja u zaštite od poplava. Predviđa se ukupno 294 nova projekta, najvećim dijelom na vodnim područjima Dunava i Save, te slivovima južnog Jadrana. Najveća ulaganja u obranu od poplava planirana su u tri županije: Karlovačkoj, gdje će se uložiti 227 milijuna eura, Osječko-baranjskoj (područje Dunava i Save), te Dubrovačko-neretvanskoj (zaštita Neretve od zaslanjivanja). Ukupno će do 2030. godine biti realizirano 294 projekta s fokusom na regulaciju vodotoka i zaštitu urbanih područja od bujica. Poslovni

poplava poplave

18 mrtvih u BiH, mjesta sravnjena sa zemljom. Proglašeno nacionalno stanje prirodne katastrofe

Samo na području Jablanice u poplavama i odronima koji su tijekom protekle noći pogodili BiH poginulo je 16 osoba, dok su se u Fojnici utopile tri osobe pa se ukupan broj smrtno stradalih popeo na 19, a strahuje se da bi taj broj mogao biti i znatno veći (Nacional)
Hrvatski Crveni križ pokrenuo je apel za pomoć stanovništvu stradalom u poplavama u BiH, evo kako možete pomoći: pozivom na donatorski telefon 060 90 11, uplatom na žiro račun otvoren u Erste banci: IBAN: HR0524020061500137627 MODEL: 00, POZIV NA BROJ ZA APEL: 754 (N1)
Jablanica je odsječena od ostatka Bosne i Hercegovine u pravcu Mostara, Prozora i Blidinja, dok je u smjeru Konjica uspostavljen promet za putnička, kombi i terenska vozila (tportal)
Gradovi odsječeni, kuće srušene, kritično i u Kreševu i Kiseljaku (HRT)
Općina Drvar proglasila je stanje elementarne nepogode, Lokalne ceste su blokirane, a poplavljena je i regionalna cesta prema Glamoču (N1)
Srbija nudi pomoć, Vučić: Dovoljno je da nam iz BiH kažu i odmah šaljemo helikoptere, čamce... (Index)
U Hrvatskoj na nekim mjestima kritično, Kupa se približava kritičnoj razini, prešla 800 cm: interventne snage u Karlovcu (N1), u Ogulinu ugroženo 20-ak objekata i oko 40-50 podrumskih prostora, rastu i Sava i Odra (HRT)

BiH Jablanica katastrofalne poplave poplave poplave u BiH

Odnijela ga voda

Trahom – bolest očiju koja je kod nas iskorijenjena, no neki vjeruju da bi se mogla vratiti

Radi se o zaraznoj bolesti i jednom od vodećih uzroka sljepoće. Prljava voda i općenito loši higijenski uvjeti bili su glavni uzročnici trahoma, zarazne bolesti očiju zbog koje su na liječenje u Prelog dolazili brojni pacijenti iz Hrvatske, ali i okolnih zemalja. Posljednji slučajevi zabilježeni su prije 50-ak godina. Može li se zbog sve češćih poplava bolest ponovno pojaviti? Liječnici kažu da nema straha. Trahom je reduciran 60-ih godina prošlog stoljeća. On se u razvijenim zemljama ne nalazi više od 50-ih godina. Nalazimo ga u zemljama trećeg svijeta, znači Afrika, Srednja i Južna Amerika, dio Azije i Australija – kaže za HRT jedan od oftalmologa, koji ima i zgodno ime – Vid.

bolest očiju poplave trahom

Najbolje živjeti negdje na brijegu

Klimatske promjene udvostručuju mogućnost poplava poput onih u srednjoj Europi

U najgoroj poplavi koja je pogodila središnju Europu u najmanje dva desetljeća poginulo je 24 ljudi, zgrade su oštećene, mostovi srušeni, a šteta se procjenjuje u milijardama dolara. Četverodnevne oborine koje je donijela oluja Boris bile su najveće ikada zabilježene u središnjoj Europi. Izvješće World Weather Attributiona, međunarodne skupine znanstvenika ističe kako su klimatske promjene učinile takve kiše barem dvostruko vjerojatnijima i sedam posto jačima. Takve oluje rezultirat će s najmanje 5 posto više kiše i događati se oko 50 posto češće nego sada ako zagrijavanje u odnosu na predindustrijsko razdoblje dosegne 2 stupnja Celzija, što se očekuje u 2050-ima. HRT

klimatske promjene poplave

Pucanje lanca