Litvan: Može li ‘Lord Voldemort‘ poraziti HDZ? - Monitor.hr
23.03.2024. (14:00)

Izjednačena i neizvjesna borba

Litvan: Može li ‘Lord Voldemort‘ poraziti HDZ?

Strah od Milanovića HDZ-ovci su u nedjelju pokušavali prikriti mahanjem zastavama i zapaljivim govorima na svome stranačkom Saboru, ali istoga su ga dana pojačali rezultati prve ankete (agencije Ipsos za Novu TV na uzorku od 604 ispitanika). Ne samo da je Milanović pobijedio Plenkovića u utrci za premijersku poziciju (doduše, s malom razlikom: 32% – 30%). Važnije je što je SDP skočio za devet posto (na 22,6%) i prepolovio zaostatak za HDZ-om (koji je sad na 27,3%). Najbolja vijest za HDZ njegov je postojani rejting, ali problem je u tome što je SDP pokupio devet posto neodlučnih birača. HDZ-u, naime, u pravilu odgovara niža izlaznost jer ima najviše članova i simpatizera te kompaktnu i discipliniranu glasačku bazu. S druge strane, SDP ima jači koalicijski potencijal (koji je Milanović malo smanjio), ali teže ga uspijeva pretvoriti u glasove na biralištima. Goran Litvan za Lider.


Slične vijesti

Prekjučer (12:00)

Ekonomija između filozofije i proračuna

Zašto je Adam Smith važan i 250 godina nakon objave Bogatstva naroda

Objavljeno 1776., Bogatstvo naroda Adama Smitha postavilo je temelje moderne ekonomije: tržište, konkurenciju i podjelu rada kao izvore prosperiteta. Smith je tvrdio da tržište, kroz „nevidljivu ruku“, može pretvoriti osobni interes u opće dobro. Nasuprot njemu, John Maynard Keynes naglašava ulogu države kada tržište zapadne u krizu. Današnja Hrvatska balansira između tih pristupa: tržišnih reformi i državnih intervencija. U doba umjetne inteligencije, digitalnih monopola i eurozone, Smith i Keynes zajedno ostaju ključni za razumijevanje kako potaknuti rast, stabilnost i dugoročno održivo gospodarstvo. Goran Litvan za Lider

Utorak (11:00)

Baloni pucaju, ali ljudska euforija uvijek pronađe novi oblik

Od dot-coma do nekretnina: lekcije financijskih balona i novi rizici

Dot-com balon dosegnuo je vrhunac 2000. kada je NASDAQ prešao 5000 bodova, nakon čega je izgubio više od 75 % vrijednosti i srušio tisuće internetskih tvrtki. Hrvatska tada nije imala snažan tehnološki sektor pa su posljedice bile posredne, ali je vlastite financijske lekcije doživjela kroz slom burze 2008., margin kredite, nekretninski boom i kredite u švicarskim francima. Danas analitičari upozoravaju na moguće nove balone – globalno u sektoru umjetne inteligencije, a u Hrvatskoj prije svega na tržištu nekretnina, gdje cijene rastu brže od prihoda i potiču zabrinutost oko stvarne vrijednosti imovine. Goran Litvan za Lider.

28.02. (18:00)

Miki Milane, baš nam nedaš mira

Epoha Milana Bandića: Nasljeđe između vizije i pravosudnog vakuuma

Smrt Milana Bandića prije pet godina označila je kraj dvadesetogodišnje ere obilježene populizmom i kompleksnom interesnom mrežom. Iako je Zagrebu ostavio projekte poput Bundeka, Domovinskog mosta i Adventa, svaki je pothvat bio praćen kontroverzama i optužbama za pogodovanje. Njegov nasljednik Tomislav Tomašević preuzeo je financijski uzdrman grad i “hobotnicu” s kojom se i danas bori, dok mnogi Bandićevi poslovni partneri i dalje dominiraju tržištem. Poput filmskog Michaela Corleonea, Bandić je otišao bez pravomoćne presude, ostavljajući iza sebe grad podijeljen između vidljivih spomenika i nevidljivih dugova. Goran Litvan za Lider.

11.02. (11:00)

Tu smo još, ali strojevi nam već lagano pakiraju kofere

Od Deep Bluea do umjetne inteligencije: kako su strojevi prestigli ljudsku igru i znanje

Poraz Garija Kasparova od IBM-ova Deep Bluea 1996. označio je simboličan početak nadmoći strojeva, iako Deep Blue nije bio prava umjetna inteligencija, već specijalizirana računalna snaga. Pravi AI procvat dolazi nakon 2010. s dubokim neuronskim mrežama, GPU revolucijom i velikim jezičnim modelima. Prekretnice su ImageNet 2012., AlphaGo 2016. i današnji sustavi koji uvjerljivo oponašaju razumijevanje i stvaranje. AI već nadmašuje ljude u mnogim područjima, iako još pati od nedostatka konteksta, etike i pouzdanosti. Goran Litvan za Lider

08.02. (15:00)

Počela je kao gentleman's club

34 godine Europske unije: ugovor koji su potpisali samo muškarci

Ugovor iz Maastrichta potpisan je 7. veljače 1992. i stupio na snagu 1993., čime je formalno osnovana Europska unija. Dvanaest država tadašnje Europske zajednice dogovorilo je europsko državljanstvo, zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, suradnju u pravosuđu te put prema uvođenju eura. Dokument su potpisala 24 ministra vanjskih poslova te financija ili gospodarstva – svi muškarci. Među njima su kasniji premijeri, europski čelnici i jedan budući glavni tajnik NATO-a. EU danas ima 27 članica, a Hrvatska je članica od 2013. godine. Goran Litvan za Lider primjećuje da kod potpisivanja ugovora u Maastrichtu nije sudjelovala nijedna žena.

05.11.2025. (08:00)

Kad porezni dug ima obiteljsku tradiciju

Dvije riječke tvrtke i četvero vlasnika duguju 240 milijuna eura – najveći pojedinačni slučaj u Hrvatskoj

Dvije riječke tvrtke te četvero povezanih osoba duguju ukupno 240 milijuna eura, što je najveći pojedinačni porezni dug u Hrvatskoj. Porezna uprava sumnjiči ih za međunarodnu prijevaru s trošarinama na energente. Ukupno 1281 tvrtka duguje 491 milijun eura, a 28.848 fizičkih osoba 1,1 milijardu eura, dok Carinska uprava provodi dodatne provjere zbog mogućeg prikrivanja imovine. Goran Litvan za Lider

04.11.2025. (19:00)

Dvadeset lekcija i pokoja rana

Liderova kronika hrvatskog biznisa: dva desetljeća uspona, padova i preživljavanja

Knjiga Liderov pogled na ključne događaje u poduzetništvu 2005.–2025. donosi dvadeset poglavlja o najvažnijim gospodarskim i društvenim temama koje su oblikovale Hrvatsku – od privatizacija i predstečajnih nagodbi do Agrokora, radne snage i digitalne transformacije. Uz analizu trendova i politika, jedno poglavlje izdvaja dvadeset najutjecajnijih protagonista domaće poslovne scene. Autor Goran Litvan, dugogodišnji novinar Lidera, kroz istraživački pristup i dokumentirane uvide nudi vrijedan vodič kroz dvadeset turbulentnih godina hrvatskog gospodarstva. Lider

04.01.2025. (12:00)

Manje učenika - više učitelja za dežurstva

Litvan: Ubojstvo djeteta razotkrilo svu mizeriju hrvatskog školstva i zdravstva

Iz nastavničkih redova tiho se rogobori protiv kontrolnih mehanizama jer bi u dežurstva trebali biti uključeni i nastavnici. A nisu dovoljno plaćeni, pa ionako imaju posla preko glave… A nije baš tako. Samo u posljednjih deset godina Hrvatska je ostala bez 11,2 posto učenika osnovnih i srednjih škola, odnosno u škole ide 57.000 djece manje nego 2015. U istom se razdoblju broj nastavnika povećao za gotovo deset posto (5480). Država kao da najviše strepi od bunta nastavnika i medicinskog osoblja. Zato je zdravstvo druga neuralgična točka koja je kumovala tragediji u Prečkom. Počinitelj je, naime, liječeni psihički bolesnik, a izjava njegove majke jedna je od najvećih optužnica protiv zdravstvenog sustava. Nije država vodila ubojičinu ruku u osnovnoj školi, ali incidenti se mogu očekivati kad se javne službe prekomjernim zapošljavanjem i dizanjem plaća pretvaraju u glasačku mašineriju vladajuće stranke. Goran Litvan za Lider.

25.12.2024. (18:00)

Sami su si iskopali jamu u koju su upali

Litvan: Ovo je bila godina u kojoj smo shvatili da imamo četverodiobu vlasti

Zakonodavni, izvršni i pravosudni trokut vlasti ove je godine aktivnim uključenjem Ureda europskog javnog tužitelja u istrage pronevjera europskog novca dobio neugodan korektiv koji bez milosti kazneno progoni i najodanije stranačke kadrove. Zato su DORH i EPPO više konkurenti nego suradnici. Mehanizam diskretne pljačke na snazi je od 2016., a prosperitet smo posebno osjetili nakon pandemijskog pada, kad je Europska unija Hrvatskoj, kao jednoj od najvećih gubitnika korone, usmjerila paket pomoći od desetak milijardi eura. Međutim, s novcem je u Hrvatsku došao i disruptor, i to zbog uobičajene hrvatske servilnosti prema institucijama EU-a, ali i neopreznosti vlasti koja nije shvatila kakvu je pogrešku napravila u prosincu 2020. godine. Najprije je Vlada predložila osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), a Sabor uobičajeno poslušno to odmah izglasao. Tek su se ove godine u punom sjaju pokazali ozbiljni dosezi tog poteza. Goran Litvan za Lider.

14.12.2024. (15:00)

Skijanje za sve, ICT jednorozi i besplatno zdravstvo - dobre priče za zbirku bajki

Litvan: Naši najveći mitovi i zablude – Imamo bar dvjesto tisuća skijaša i još deset aktualnih urbanih mitova

  • Mit o 200.000 skijaša – Procjene o brojci skijaša u Hrvatskoj redovito su prenapuhane; stvarni broj skijaša iznosi tek oko 60.000.
  • Mit o velikom gospodarskom rastu – “Rekordni rast” često uključuje EU sredstva, a stvarni doprinos domaćeg gospodarstva je puno skromniji.
  • Mit o ICT revoluciji – Iako sektor raste, njegov udio u ukupnom prometu gospodarstva jedva da se mijenja – od 4,4% do 4,5%.
  • Mit o potrošnji kao motoru rasta – Više plaće u javnom sektoru ne garantiraju rast BDP-a, pogotovo bez povećanja produktivnosti.
  • Mit o sigurnim nekretninama – Iako cijene rastu, nekretnine nisu uvijek sigurno ulaganje – povijest financijskih kriza to dokazuje.
  • Mit o besplatnom zdravstvu – Zdravstvo nominalno besplatno, ali dodatni troškovi i privatni pregledi često čine realnost puno skupljom.
  • Mit o turističkom divu – Hrvatska ovisi o turizmu, ali njegov stvarni udio u gospodarstvu nije ni blizu 20-25%.
  • Mit o produljenju sezone – I dalje smo sezonska destinacija, s gotovo 70% noćenja ostvarenih samo u srpnju i kolovozu.
  • Mit o gostoljubivosti i otvorenosti – Hrvatska gostoljubivost ponekad završava na razini slogana, uz česte primjere netrpeljivosti prema strancima.
  • Mit o sportskoj nepobjedivosti – Sportski uspjesi se slave, ali neuspjesi se rijetko priznaju, a interes za sport splašnjava kad naši ispadnu.

Goran Litvan za Lider