Mnogo hrane baca se i u Hrvatskoj, a cilj je da se do 2028. ta količina smanji za 30 posto. O toj se temi, u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, govorilo na konferenciji u Zagrebu “Hrana bez otpada” u organizaciji Jutarnjeg lista. U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona hrane. Od toga je 106 tisuća tona jestivi dio koji bi se mogao spasiti. Po stanovniku baci se 71 kilogram godišnje, a od tih 71 ustvari 26 je jestivi dio na koji se može utjecati. Najviše se baca u kućanstvima, a tvrtke, trgovački lanci, distributeri, restorani također mogu pomoći u smanjenju količine otpada, a neki to već i rade. HRT
28.09.2017. (20:29)
Hunger Games zapravo
Masovno izumiranje biljaka i životinja prijeti i opskrbi čovjeka hranom
Veliki broj biljnih i životinjskih vrsta koje su u temeljima čovjekove opskrbe hranom jednako je ugrožen kao divlji svijet – upozorava organizacija Bioversity International koje potcrtava – “ako nešto ne smijemo dopustiti da se istrijebi, to su vrste koje daju hranu za baš svakog od 7 milijardi ljudi na svijetu”. Tri četvrtine današnje hrane dolazi od samo 12 biljnih i 5 životinjskih vrsta, što našu opskrbu hranom čini vrlo osjetljivom na bolesti i nametnike koji mogu napraviti veliku štetu na monokulturama. Postoje deseci tisuća divljih ili rijetko kultiviranih vrsta koje bi mogle dati bogatu i raznovrsnu hranu, otpornu na bolesti i prilagodljivu na okoliš koji se mijenja. Ali uništavanje divljine, zagađenje i prekomjerni izlov započeli su masovno izumiranje vrsta na Zemlju, a trenutno je pod prijetnjom izumiranja tisuću kultiviranih vrsta. Agrobioraznolikost je vitalna i u rješavanju glavnog uzroka smrti i invaliditeta u svijetu – loše ishrane, bila to neuhranjenost ili pretilost, do čega dobrim dijelom dolazi zbog unificirane ishrane. Odličan članak na Guardianu!