Milan Košuta u Nedjeljom u 2: Treba imati hrabrost sada da počnemo koristiti svoju pamet - Monitor.hr
12.04.2020. (19:00)

Milan Košuta u Nedjeljom u 2: Treba imati hrabrost sada da počnemo koristiti svoju pamet

Gost emisije bio je psihijatar i psihoterapeut Milan Košuta: Tjeskoba dolazi od naših gena koji su ju baštinili od svih naših predaka. Mozak je jedan čudan organ koji je uzeo na sebe sve naše pretke i njihovo “crnilo” i sad s tim “crnilom” koje se nataložilo treba na pametan način izaći na kraj.


Slične vijesti

Nedjelja (18:00)

Stara škola kreka: ulaz slobodan, izlaz skuplji

Reper Ivanović Stoka kod Stankovića otvoreno o borbi s ovisnostima i povratku glazbi

Na pitanje zašto se drogirao, odgovorio je da je bio znatiželjan te da je droga bila dostupna, ali ipak ne toliko rasprostranjena kao danas. Danas je djeci, kaže, puno gore. Napominje da je “trava” velika navlakuša i prvi ulazak u iduću stepenicu. Smatra da je drogiranjem najviše povrijedio roditelje koji su, kako kaže, divni ljudi koji su posvetili svoje živote da ga izvuku iz pakla i da nije bilo njih on danas ne bi bio živ. Do sada je njegovu predstavu “Stara škola kreka iz tame u svjetlo”, pogledalo oko 400.000 ljudi. Surađivao je i s policijom, a predstavu je izveo i u kaznionicama i popravnim domovima. Do kraja godine ima još 60 predstava. Najavio je svoj album “s realnim pričama”, u kojima će se mnogi moći prepoznati. HRT

23.11. (21:00)

Dobrota postoji - samo je izgleda nitko nije stigao primijetiti od svih loših vijesti

Kada društvo okrene leđa: Volonterke koje mijenjaju živote najugroženijih

Postoje ljudi koji ništa ne traže za svoj rad. Važno im je samo da nekome pomognu. Gošće emisije “Nedjeljom u 2” volonterke Jagoda Laco i Helena Babić govore kako u Hrvatskoj žive ljudi koji su na margini i od kojih su skoro svi okrenuli leđa. Jagoda, obilježena traumama i godinama borbe, izgradila je zajednicu od 26.000 ljudi koji svakodnevno pomažu drugima, a empatiju pretvorila u osobnu terapiju. Helena, koja je kroz volontiranje pronašla smisao, danas vodi udrugu koja ljudima u beskućništvu osigurava trajne domove i podršku, umjesto privremenih rješenja. Obje dokazuju da male inicijative i osobne odluke mogu promijeniti živote — i to ne samo vlastite. HRT

16.11. (17:00)

Kad smo već posvađani, barem da znamo zašto

Kad rat oblikuje čovjeka: Od borbe za opstanak do današnjih društvenih podjela

U razgovoru s Ivanom Šojat i Robertom Međurečanom otvara se pitanje porasta društvenih tenzija i gubitka zajedničkih ideala. Šojat upozorava na dehumanizaciju i materijalizam koji nas otuđuju, te ističe kako je rat u Slavoniji bio borba za goli opstanak, bez romantičnih ideala. Međurečan govori o iskustvu rata, povratku u civilni život i pisanju kao terapiji. Oboje naglašavaju važnost razumijevanja, obrazovanja i stvarnog domoljublja koje se očituje u brizi za zajednicu, a ne u ideološkim etiketama. HRT

09.11. (18:00)

Kad pola milijuna ljudi zapjeva, a politika zapleše

Tomislav Pletenac kod Stankovića: Glazba kao ogledalo društvenih podjela

Glazba, glazbeni ukusi i svjetonazor. Strasti, zabrane i podjele su teme emisije u kojoj gostuje etnolog i antropolog Tomislav Pletenac, profesor na ALU. Analizirao je društvene i političke dimenzije koncerta Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu. Istaknuo je da je događaj prerastao u politički čin te da se kroz Thompsona vješto koriste duboke unutarnje podjele u društvu, stvarajući osjećaj zajedništva kroz sukob s “neprijateljem”. Pletenac smatra da Vlada snosi odgovornost za toleriranje pozdrava “Za dom spremni” i politizaciju koncerta, što je, kako kaže, otvorilo “pastu za zube izvan tube” koju će društvo teško vratiti natrag. HRT… zanimljiv prilog s novinarom Zvonkom Alačem, glazbenim eklektikom (Index).

02.11. (23:00)

Supermame bez plašta, ali s podočnjacima

Majčinstvo bez idealiziranja: Dvije priče o osudama, izazovima i dijagnozi

U emisiji Nedjeljom u 2 Kristina Kovačević-Hitrec i Marijana Mikulić otvoreno su govorile o majčinstvu bez uljepšavanja. Kristina, majka petero djece i trudna sa šestim, opisala je život pun izazova, rada i osuda zbog rastava i umjetne oplodnje, dok Marijana, majka troje djece, među kojima je jedno s autizmom, ističe kako društvo stalno očekuje savršenstvo. Obje su poručile da majke imaju pravo na umor, sumnju i vlastiti tempo — i da briga o sebi nije sebičnost, nego nužnost. HRT

27.10. (00:00)

Porcija tuđeg mišljenja kojeg nismo naručili

Život s predrasudama: Vedrana Pribičević o borbi s kilogramima i okrutnošću društva

Ekonomska stručnjakinja Vedrana Pribičević godinama trpi uvrede i prijetnje zbog pretilosti, čak i na radnom mjestu. Iako je svjesna zdravstvenih rizika, ističe da ljudi ne bi smjeli nametati tuđa rješenja. Od djetinjstva se bori s neshvaćanjem liječnika i društvenim stigmatiziranjem, a psihičke posljedice bile su teške. Prekretnica su joj postali susreti na bazenu s ljudima koji su joj pružili podršku i poštovanje. Danas otvoreno govori o predrasudama i važnosti empatije prema onima koji žive s prekomjernom težinom. HRT

20.10. (09:00)

Kad pure zapjevaju, a kulen utihne

Luka Oman u Nu2: Homo sapiens više ne treba jesti meso

Statistika kaže da godišnje u svijetu ubijemo oko 80 milijardi životinja kako bi se pojele. Je li možda čovjek danas, u 21. stoljeću, na takvom stupnju razvoja da ne mora ubijati te silne životinje kako bi preživio? Je li možda došlo vrijeme da se okrenemo nekoj drugoj vrsti prehrane? O tome pričao je kod Stankovića Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja koji je već 25 godina vegan. Kod njega je sve počelo preseljenjem iz grada u selo, gdje je svjedočio prvom kolinju. Objašnjava pojam „karnizam“ – sustav koji opravdava jedenje nekih, a maženje drugih životinja koje drže kao kućne ljubimce – te tvrdi da ljudi zapravo nemaju slobodan izbor jer nemaju sve informacije o industriji hrane. Smatra da su klaonice relikt prošlosti i da će tradicije poput kulena i pršuta preživjeti samo ako se preoblikuju bez žrtava. Njegova vizija: svijet gdje meso ne vrišti, a veganstvo postaje nova norma. HRT

13.10. (01:00)

Igranje u blatu, a ne s bluetoothom

Striček Duško kod Stankovića: Roditelj nije frend, a dijete ne treba mobitel nego blato

Odgojitelj u jednom od zagrebačkih vrtića Duško Ilijević, poznat kao “striček Duško”, u emisiji Nedjeljom u 2 poručio je da roditelji ne bi trebali biti prijatelji svojoj djeci, nego voditelji. Smatra da su današnji roditelji previše popustljivi i da djeci uskraćuju slobodnu igru, čime im uskraćuju djetinjstvo. Kritizira pretjerano korištenje ekrana među mališanima, ističući da “ekran nikad neće prenijeti empatiju”. Umjesto mobitela, kaže, djeci treba dosada, blato i osoba koja ih sluša. Index, HRT

06.10. (00:00)

Kad ti treba 120.000 kilometara da shvatiš tko si (i gdje si parkirao bicikl)

Nedjeljom u 2: S 40 godina dala je otkaz, sjela na bicikl i prešla 120.000 km

Snežana Radojičić, bivša profesorica književnosti iz Beograda, s 40 godina napustila je posao i započela nevjerovatno cikloputovanje svijetom. U 14 godina prešla je 120.000 km, spavala u šatoru, živjela s minimalnim budžetom i pisala knjige. Posjetila je Himalaje, Gobi, Sibir, Japan, Kambodžu, Patagoniju… Nakon smrti roditelja, odlučila je slijediti svoj dječji san o pisanju i životu izvan sistema. Kroz introspektivne i ponekad teške spoznaje, pronašla je slobodu, smisao i – sebe. Povodom Svjetskog dana učitelja na HRT.

29.09. (01:00)

Zaboravljena djeca rata

‘Ja sam Alen’: Ispovijest muškarca rođenog iz ratnog silovanja

Njegova biološka majka silovana je 1993. godine u Foči, tokom rata u Bosni i Hercegovini. Domar bolnice Muharem Muhić svakodnevno ga je vodio kući svojoj supruzi Adviji i kćerima Almiri i Jasmili, a na kraju su ga i posvojili. Imao je devet godina kada su mu rekli. Posebno emotivna su sjećanja na Adviju kada se ona, kako je rekao, “svađala s narodom i zajednicom”, braneći ga od pogrdnih etiketa poput “četničko kopile”. Danas radi u bolnici. Odlučio je progovoriti o teškoj temi i napisati knjigu naslovljenu “Ja sam Alen”. Susreo se sa svojim biološkim ocem koji živi 30 km od njega te ga je kod susreta pitao zašto mu je silovao majku, što je on negirao. Unatoč DNK testu koji je potvrdio da mu je on otac, tvrdio je da je lažan i namješten. Kompleksan je odnos i s biološkom majkom, koja ga je ostavila dva dana nakon rođenja. On joj je to oprostio. Želi da se mladim generacijama usadi empatija prema drugima i da se “razumije da ima djece koja nisu imala savršen život, ali su ipak uspješni”. HRT