Milan Košuta u Nedjeljom u 2: Treba imati hrabrost sada da počnemo koristiti svoju pamet - Monitor.hr
12.04.2020. (19:00)
Milan Košuta u Nedjeljom u 2: Treba imati hrabrost sada da počnemo koristiti svoju pamet
Gost emisije bio je psihijatar i psihoterapeut Milan Košuta: Tjeskoba dolazi od naših gena koji su ju baštinili od svih naših predaka. Mozak je jedan čudan organ koji je uzeo na sebe sve naše pretke i njihovo “crnilo” i sad s tim “crnilom” koje se nataložilo treba na pametan način izaći na kraj.
Povodom 170. obljetnice rođenja Nikole Tesle, emisija Nedjeljom u dva donosi razgovor s Borisom Šušnjarom, turističkim vodičem i autorom knjige Neshvaćeni Nikola Tesla, koji se već godinama bavi popularizacijom Teslina života i rada, osobito među djecom i mladima. U razgovoru je govorio o svom profesionalnom putu, radu s djecom te o manje poznatim, ali ključnim aspektima Tesline osobnosti. Iako ga znamo kao izumitelja i vizionara, možda najvažniji aspekt njegove životne priče je to na koji nas način može učiniti boljima. Iako vlada mit o Tesli kao o lošem učeniku, istina je da je često izostajao iz škole jer je bio boležljiv. Za vrijeme studija postao je ovisnik o kockanju, a i tijekom kasnijeg života je upadao u financijske probleme. Njegovo podrijetlo i pitanje kojoj nacionalnosti pripada trebalo bi biti manje važno u odnosu na njegov doprinos samoj znanosti. Smatra da bi u Teslinoj ulici bilo lijepo da se umjesto postojećeg kipa ostavit neki drugi simbol koji bi podsjećao na njega. HRT
Teslin spomenik prvotno se nalazio ispred Instituta Ruđer Bošković, no 2006. godine premješten je u Teslinu ulicu u centru Zagreba povodom 150. obljetnice njegova rođenja, što je zgrozilo struku i dio javnosti. Prema uputama velikog kipara, njemu je mjesto ispred Instituta jer s kipom Ruđera Boškovića stvara jednu cjelinu – kipovi su istih visina, a postavljeni su tako da gledaju jedan prema drugom. No, na vijest o vraćanju kipa ispred Instituta podijeljene su reakcije, s obzirom da je ulici u centru Zagreba dao danas prepoznatljiv izgled na koji su ljudi navikli. Iz Nedjeljom u 2 na fejsu objavili prilog o tome, kao najavu za sutrašnju emisiju.
Otorinolaringolog Marko Velimir Grgić je kod Stankovića govorio o endoskopskoj kirurgiji baze lubanje, estetskoj kirurgiji i etičkim granicama liječničkog rada. Objasnio je zašto se udaljio od rinoplastike, upozorio na česta nezadovoljstva pacijenata i funkcionalne komplikacije nakon estetskih zahvata te naglasio odgovornost liječnika da odbiju neopravdane intervencije. Kaže da ako je netko lijep, onda ga neće dodatno uljepšavati. Štoviše, najbolje što može jest od ružnog nosa napraviti neupadljivog. Dotaknuo se i dvostrukog rada liječnika, listi čekanja, defanzivne medicine i problema “uravnilovke” u plaćama, ističući da temelj medicine mora ostati javni, bolnički sustav, koji mora biti dostupan svima kroz HZZO. No, bolnice kod nas imaju infrastrukturnih problema. Listama čekanja se pridružuje problem nepotrebnih pretraga, a koje liječnici uvelike iniciraju zbog straha od kaznenog progona. HRT
Povjesničar i filozof Dario Špelić u Nedjeljom u 2 opisao je današnji svijet kao prostor „kaosa americane“, u kojem američki predsjednik Donald Trump koristi nepredvidljivost kao strategiju. Govoreći o Iranu, istaknuo je da je riječ o teokraciji otpornijoj na pritiske od režima poput venezuelanskog. Naglasio je da EU i NATO sigurnosno ne mogu bez SAD-a, dok Kina predstavlja glavni izazov američkoj hegemoniji. Rusiju vidi kao ograničenu regionalnu silu. Unatoč svemu, Špelić smatra da je EU i dalje jedan od najboljih okvira za život. tportal, HRT
Priča je to o braku Hrvatice i Srbina, njihovim roditeljima i svadbi. U emisiji su sudjelovali i glavni glumci Rene Bitorajac i Dragan Bjelogrlić. Bilo je riječi, osim filma i o hrvatsko-srpskim odnosima, stereotipu, reakciji publike i pritisku koji nosi veliki interes javnosti. U Hrvatskoj kroz filmove i serije uglavnom imamo tendenciju razlike sjevera i juga, kazao je Šeregi i napomenuo da je ovaj film dosta sličan – razlika zapada i istoka, Hrvata i Srba. Smatra da bi se i desno orijentiranoj populaciji film mogao svidjeti. HRT
Domagoj Jakopović Ribafish oplivao je hrvatske otoke u spomen na sina Roka, uključivši djecu u čišćenje plaža i avanture. Bruna Blaić i Erin Jakolić, dobitnice nagrade “Luka Ritz”, zaustavile su nasilje i uključile novu učenicu u društvo. Dr. Vesna Elveđi Gašparović izvela je složen zahvat uklanjanja tumora kod novorođenčeta. Motociklist Željan Rakela planira prijeći 120.000 km i prikupiti 120.000 eura za borbu protiv raka. HRT
Ljudi s mora na moru, život ljeti, zimi, otoci. Gost emisije Aleksandra Stankovića “Nedjeljom u 2” bio je glavni urednik portala Morski.hrJurica Gašpar. Govorio je o ljubavi prema moru i svjetioničarima, knjizi Legende svjetla i filmu o njima, ali i o nastanku portala kao mosta između obale i onih koji o njoj odlučuju. Upozorava na sezonsku pustoš obalnih gradova, teške uvjete života na otocima i potrebu za boljom povezanošću. Govori o prijetnjama zbog istraživačkog novinarstva, problemima devastacije obale, krivolova i slabog nadzora, huliganizmu, zastoju u obrazovanju te ističe da Jadran može biti raj – ako se prema njemu tako i ponašamo. HRT
Dnevno oko 2600 puta dodirnemo mobitel. I svaki put mozak nas nagradi dozom dopamina, hormonom koji šalje signale zadovoljstva i uzbuđenja mozgu. Kako takvo ponašanje utječe na odrasle, a kako na djecu? Odgovore na ta pitanja ponudio je gost emisije ‘Nedjeljom u 2’ profesor Neven Ricijaš. Na razini EU parlamenta predlaže se djeci do 16 godina starosti zabraniti uporabu društvenih mreža, a od 13 do 16 godina eventualno korištenje uz nadzor odnosno dozvolu roditelja. Automatsko reproduciranje sadržaja bi trebalo po EU preporukama biti ugašeno, kao i beskonačno srollanje bez cilja, prikriveno oglašavanje i način na koji se feedovi daju. S prvim rođendanom uz male ekrane, pretpostavka je da je mobitel ili tablet, vrijeme provodi 40 posto djece. S dvije godine starosti djeteta taj broj se penje na 79 posto. Prekomjerno sjedenje pred ekranima uzrokuje manjak razvoja motoričkih sposobnosti djece kroz igru i boravak vani u prirodi. To može imati negativne posljedice na njihov razvoj. HRT
Na pitanje zašto se drogirao, odgovorio je da je bio znatiželjan te da je droga bila dostupna, ali ipak ne toliko rasprostranjena kao danas. Danas je djeci, kaže, puno gore. Napominje da je “trava” velika navlakuša i prvi ulazak u iduću stepenicu. Smatra da je drogiranjem najviše povrijedio roditelje koji su, kako kaže, divni ljudi koji su posvetili svoje živote da ga izvuku iz pakla i da nije bilo njih on danas ne bi bio živ. Do sada je njegovu predstavu “Stara škola kreka iz tame u svjetlo”, pogledalo oko 400.000 ljudi. Surađivao je i s policijom, a predstavu je izveo i u kaznionicama i popravnim domovima. Do kraja godine ima još 60 predstava. Najavio je svoj album “s realnim pričama”, u kojima će se mnogi moći prepoznati. HRT
Postoje ljudi koji ništa ne traže za svoj rad. Važno im je samo da nekome pomognu. Gošće emisije “Nedjeljom u 2” volonterke Jagoda Laco i Helena Babić govore kako u Hrvatskoj žive ljudi koji su na margini i od kojih su skoro svi okrenuli leđa. Jagoda, obilježena traumama i godinama borbe, izgradila je zajednicu od 26.000 ljudi koji svakodnevno pomažu drugima, a empatiju pretvorila u osobnu terapiju. Helena, koja je kroz volontiranje pronašla smisao, danas vodi udrugu koja ljudima u beskućništvu osigurava trajne domove i podršku, umjesto privremenih rješenja. Obje dokazuju da male inicijative i osobne odluke mogu promijeniti živote — i to ne samo vlastite. HRT