Možete biti stalno zaposleni i istovremeno voditi paušalni obrt - Monitor.hr
29.11.2023. (08:00)

Malo nosiš papire okolo jedno vrijeme, ali da se srediti

Možete biti stalno zaposleni i istovremeno voditi paušalni obrt

Imate svoj paušalni obrt, no posao ne ide kako treba ili vam se pak ukazala prilika i za stalno zaposlenje koju razmišljate prihvatiti zbog svih financijskih izazova. Pitanje svih pitanja glasi: možete li biti zaposleni negdje drugdje, a i dalje ostati paušalist koji će zadržati svoj obrt? Mijenja li se pritom vaš status i ako da, kako? Odgovor je – da. Možete biti i zaposlenik na puno radno vrijeme kod drugog poslodavca i paušalist i da, vaš se status mijenja. No nije ništa komplicirano niti nepremostivo. Važno je samo da vas poslodavac prijavi na zdravstveno i mirovinsko, koje više kao obrtnik ne morate plaćati (uz vašu prethodnu odjavu, odlazak u Poreznu upravu itd…) Savjeti


Slične vijesti

20.11. (17:00)

Kada more utihne, utihnu i obrti — statistika je opet na godišnjem

Zaposlenih u obrtima i slobodnim profesijama manje 3,5 posto

Zaposlenost u obrtima i slobodnim profesijama u Hrvatskoj u rujnu je pala za 3,5 posto u odnosu na kolovoz, ponajprije zbog završetka turističke sezone. Najveći pad bilježe obrti, s minusom od 3,7 posto, dok su slobodne profesije ostale gotovo stabilne. Ukupno je zaposleno 228.766 osoba, što je 8183 manje nego mjesec prije. Rast zaposlenosti zabilježen je u svega četiri djelatnosti, najviše u rudarstvu. Regionalno, 12 županija ima rast, a sedam pad, s Ličko-senjskom kao najvećim gubitnikom. Obrti ostaju najosjetljiviji na sezonske oscilacije. Poslovni

24.10. (21:00)

To pdf or not to pdf, pitanje je sad

Fiskalizacija 2.0: Nova pravila, stara zbrka

Od 1. siječnja 2026. svi poduzetnici morat će izdavati i zaprimati eRačune putem odabranih informacijskih posrednika, no tvrtka Moj eRačun uspjela je taj prijelaz pretvoriti u malu aferu. Masovno su poslali zahtjeve poduzetnicima sugerirajući registraciju bez njihova pristanka, što je izazvalo buru reakcija i upozorenje Porezne uprave. Stručnjaci upozoravaju da je ključno donijeti informirani izbor o pristupnoj točki i certifikatu te da će pravi test fiskalizacije 2.0 tek početi – kad se u sustav uključe stvarni računi. Netokracija… Za obrtnike paušalce još uvijek vrijedi prilagodba do 1.1.2027., pogotovo ako posluju samo s tvrtkama. U slučaju da posluju s fizičkim osobama, tada je fiskalizacija potrebna i za njih. Komentiraju na Forumu.

14.10. (21:00)

Kad porezni broj raste brže od inflacije

Paušalci i iznajmljivači predvode rast broja obveznika

Prema najnovijim podacima Porezne uprave, broj poreznih obveznika u Hrvatskoj porastao je u gotovo svim kategorijama. Paušalnih obrta sada je više od 100 tisuća, što je rast od 15 posto u godinu dana, dok je broj obveznika najma porastao 12 posto. Raste i broj tvrtki koje plaćaju porez na dobit, a jedino turistički iznajmljivači bilježe usporavanje. Ukupno, broj obveznika porastao je 6,8 posto, što upućuje na sve veću formalizaciju i legalizaciju prihoda. Lider

22.09. (09:00)

Ili kako naučiti razliku između "ja sam gazda" i "gazda mi je firma"

Pokretanje biznisa: Što je bolje za vas – obrt ili d.o.o.

Prilikom pokretanja posla početnici biraju između obrta i trgovačkog društva. Obrt je jednostavniji i jeftiniji za otvaranje, nudi i paušalno oporezivanje, ali vlasnik odgovara svojom imovinom. Trgovačko društvo (j.d.o.o. ili d.o.o.) traži veći administrativni i financijski angažman, obveznu isplatu plaće direktoru, ali nudi ograničenu odgovornost i veće mogućnosti financiranja. Izbor ovisi o ciljevima – obrt za jednostavniji start i manji rizik ulaganja, trgovačko društvo za ozbiljnije projekte i zaštitu osobne imovine. Savjeti

17.09. (14:00)

Fiskalna stega za sve

Fiskalizacija 2.0 i paušalni obrt: što se stvarno mijenja od 2026.

Od 1.1.2026. paušalni obrti moraju fiskalizirati transakcijske račune izdane fizičkim osobama i zaprimati eRačune, dok obveza njihova izdavanja dolazi tek 2027. Računi za firme (B2B) do tada se i dalje mogu izrađivati u Excelu ili predlošcima. U svakom slučaju trebat će vam program za fiskalizaciju. Ulazne eRačune možete pratiti kroz besplatnu MikroeRačun aplikaciju ili neki drugi softver. U praksi, najveća promjena za većinu paušalaca bit će upravo fiskalizacija računa prema građanima. Fiskalopedija… službeno na stranicama Porezne

24.08. (01:00)

Sami svoji šefovi

Samozapošljavanje u Hrvatskoj: Gotovo 50.000 ljudi pokrenulo je vlastiti biznis uz državne potpore

U razdoblju od listopada 2016. do srpnja 2025. godine. Te su potpore, koje se sufinanciraju iz fondova EU-a, iznosile do 7000 eura za paušalni obrt, a do 15.000 eura za klasični obrt ili tvrtku. Ukupno je u tom razdoblju isplaćeno više od 450 milijuna eura. Većina korisnika otvara obrte, a najviše novih poslova pokrenuto je u građevinarstvu i uslužnim djelatnostima. Iako su aktivne mjere zapošljavanja jedan od faktora, pridonijele su značajnom smanjenju nezaposlenosti u Hrvatskoj, koja je s 16,1% u 2016. pala na 4% u 2025. godini. No, nisu svi korisnici potpore na kraju i uspjeli, jer su ili precijenili svoje sposobnosti ili su loše procijenili tržište. Nacional

14.08. (20:00)

Ne znaš što je teže - naći majstora ili mjesto za parkiranje

Hrvatska bez majstora, konobara i liječnika, spas u uvozu radnika

Hrvatska se suočava s kroničnim manjkom radne snage u ključnim sektorima poput građevinarstva, turizma i zdravstva, unatoč rekordnoj zaposlenosti. Problem traje desetljećima, a bez oko 150 tisuća stranih radnika gospodarstvo bi zapelo. Uzrok su loše obrazovne politike, teški uvjeti rada i sezonalnost, a rješenja se traže u integraciji stranaca, reformi strukovnog obrazovanja i duljem ostanku starijih radnika na tržištu, uz mogućnost skraćenog radnog tjedna po slovenskom modelu. HRT

08.08. (18:00)

Kad ti algoritam zatvori vrata ureda, otvoriš vrata garaže

Generacija Z bježi od AI-a – ravno u radionicu

Novo istraživanje Zetyja otkriva da 72 % pripadnika generacije Z vjeruje kako će AI u pet godina smanjiti broj početnih korporativnih poslova, gurajući ih prema fizičkim i obrtničkim zanimanjima. Više od 40 % mladih već je prilagodilo karijeru, uče nove vještine ili razmišljaju o promjeni industrije. Građevina, vodoinstalacije i poslovi usmjereni na ljude percipiraju se kao najsigurniji, dok administracija i financije spadaju među najugroženije sektore. Za mnoge je zanatski rad postao simbol sigurnosti i kontrole u AI eri. tportal

10.07. (14:00)

Nikad više posla

Obrtnička zanimanja su hit u Hrvatskoj, porast interesa za automehaničare, frizere i kozmetičare

Završene su prijave za upis u srednje škole, a podaci pokazuju da su kapaciteti bili dostatni za sve zainteresirane učenike. Poseban porast zanimanja zabilježen je za programe strukovnog obrazovanja. Osim toga, tradicionalno popularni ostaju i ekonomski, medicinski, turistički i informatički smjerovi. Značajan je rast obrtništva u Hrvatskoj. Na razini godine rastemo 10%, u ovom trenutku 130.000 obrtnika radi i egzistira u Hrvatskoj, ali još uvijek su sva obrtnička zanimanja deficitarna i to nam govori da upravo to, završetkom upisa u školu, završetkom škole, ti mladi ljudi vrlo lako mogu naći posao, ali naravno pružaju se i druge mogućnosti… rekli su u Otvorenom. HRT, tportal

31.03. (14:00)

Zbogom papirima, dobrodošli u e-doba… sviđalo vam se ili ne

Sve poduzetnike uskoro čeka obavezna fiskalizacija računa

Fiskalizacija i izdavanje e-računa od iduće godine postaje obaveza za sve poduzetnike i obrtnike, odnosno obveznike PDV-a te poreza na dohodak i dobit te u poslovanju s poslovnim partnerima. Fiskalizirat će se i oni računi plaćeni putem Revoluta, PayPala i drugih web platformi. Uvodi se i obvezna digitalizacija izdavanja i arhiviranja računa, a papir i PDF odlaze u povijest. Promjene zahvaćaju oko 170.000 tvrtki i obrtnika, a računovođe već dižu uzbunu zbog kratkog roka prilagodbe. Za paušalce, odnosno one izvan sustava PDV-a ta promjena dolazi od 2027. godine. Iako se uvode i olakšice poput besplatne aplikacije MIKROeRAČUN, mnogi smatraju da će nova pravila donijeti više administrativnih glavobolja nego koristi. Hoće li biti “enter i gotovo” ili “panika i Excel”? tportal