Najveća šuma na svijetu, ona u Sibiru, gori već mjesecima i to dodatno pridonosi globalnom zatopljenju - Monitor.hr
13.08.2019. (13:00)

To su i naša pluća

Najveća šuma na svijetu, ona u Sibiru, gori već mjesecima i to dodatno pridonosi globalnom zatopljenju

Od početka godine, vatre na Sibirskom području opustošile su područje od 13 milijuna hektara, što je površina veća od države Grčke.


Slične vijesti

Subota (13:00)

Prazne ceste za spas planeta

U Njemačkoj razmišljaju o zabrani prometa osobnih vozila vikendom, ovaj put zbog klime

U Njemačkoj doduše ima sve više električnih vozila, ali ona su još uvijek previše skupa za većinu potrošača i nije realno u tome vidjeti skori spas u tom sektoru. Zato i aktivisti Greenpeace-a najprije savjetuje bolji javni prijevoz i bolju povezanost željeznicom. Početkom sedamdesetih imali su sličnu zabranu, ali zbog nestašice nafte, sada bi to uveli zbog ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova. Ministar prometa rješenje vidi u zabrani prometa vikendom – ili novom zakonu. Jer po novom zakonu koji je dio koalicijskog sporazuma je bitna promjena da kad jedan sektor zakaže u smanjenju cilja, to postaje zadaća čitave vlade koja onda odlučuje, gdje bi se emisija mogla i negdje drugdje smanjiti kako bi cilj bio postignut. Ali oko tog zakona se koalicija Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala već spori devet mjeseci bez da se nadzire kraj. DW

Petak (18:00)

Iduće dvije godine su ključne

Šef UN-a: Preostaju nam još samo 2 godine ‘da spasimo svijet’

Čovječanstvu preostaju samo dvije godine “da spasi svijet” praveći dramatične promjene u načinu na koji ispušta emisije koje zadržavaju toplinu, a ima još manje vremena za djelovanje kako bi se dobili financijski resursi iza takvog masivnog pomaka, rekao je Simon Stiell, izvršni tajnik UN-ove Okvirne konvencije o promjeni klime (UNFCCC). S obzirom na to da su vlade svijeta suočene s rokom do 2025. godine za nove i jače planove za suzbijanje emisije ugljika, gotovo polovica svjetske populacije glasovala je na izborima ove godine, a ključni globalni financijski sastanci održat će se kasnije ovog mjeseca u Washingtonu, izvršni tajnik UN-ove klimatske agencije Simon Stiell rekao je u srijedu da je svjestan da njegovo upozorenje može zvučati melodramatično. Ali rekao je da je akcija u sljedeće dvije godine “esencijalna”, prenosi Associated Press. Green

07.04. (14:00)

Klimave tračnice

Željeznica budućnosti morat će se nositi s izazovima ekstremnih vremenskih uvjeta

Klimatske promjene sve više postaju izazov i za željeznički prijevoz pa tako austrijski mediji izvještavaju kako su u Austriji tijekom 2023., zbog teških vremenskih uvjeta, vlakovi zaustavljeni čak 1900 puta. Ovo nije samo problem u Austriji, već oluje, snijeg, lavine, poplave i požar svake godine na test stavljaju željeznički promet diljem cijele Europe. Najveći problemi u željezničkom prometu zabilježeni su u Austriji, posebice zbog poplava i klizišta u Tirolu i Salzburgu. Također, porast temperature u alpskoj regiji dovodi do povećanja požara na nasipima i u šumama, deformacija tračnica zbog stresa uzrokovanog toplinom. Suočene s ovako ozbiljnim problemima, neke su europske države počele ozbiljno ulagati u infrastrukturu željeznice. Rizična klizišta se nadziru, a više se obraća pozornost i na vremenske prognoze te se u skladu s tim organizira prometovanje. Green

31.03. (20:00)

I Djeda Mraza bi otpuhalo

Naglo zagrijavanje gornje atmosfere do 50 stupnjeva izazvalo neobičnu pojavu iznad Arktika

Početkom ožujka, arktički polarni vrtlog počeo se okretati u suprotnom smjeru, što je u prošlosti često prouzrokovalo iznimno hladno vrijeme i oluje na području Sjedinjenih Američkih Država. Ovaj fenomen događa se uslijed naglog zagrijavanja gornje atmosfere, do 50 stupnjeva Celzijevih unutar nekoliko dana, ali, kako izvještavaju s Spaceweather.com, vjetrovi počinju usporavati pa bi se i vrtlog mogao vratiti u svoju normalu. Iako ova trenutna promjena neće dovesti do promjena u vremenskim obrascima, ona je uzrokovala je rekordni “skok ozona” iznad Sjevernog pola. Bilježenja vremenskih obrazaca pokazuju kako je promjena smjera polarnih vrtloga češća tijekom El Niña ili La Niñe, dvije suprotne faze prirodnog ciklusa globalnog zagrijavanja i hlađenja. Green

28.03. (20:00)

Zato nam se više vrti u glavi

Klimatske promjene usporile rotaciju Zemlje


Prema nedavnom istraživanju objavljenom u časopisu Nature, klimatske promjene su prouzrokovale usporavanje rotacije Zemlje. Topljenje polarnog leda rezultiralo je redistribucijom mase na planetu, što je utjecalo na brzinu vrtnje. Dok je prije planirano uvođenje negativne prijestupne sekunde 2026., sada se predviđa da će se to dogoditi oko 2029. godine. Stručnjaci upozoravaju da su mogući problemi s računalnim sustavima zbog ove promjene te ističu da su klimatske promjene izazvale neobične fenomene, pokazujući da živimo u turbulentnim vremenima. (Index)

23.03. (20:00)

Ekipa, 5 do 12 je, još malo pa fajrunt

Znanstvenici za klimu uputili su apel političkim strankama uoči nadolazećih izbora

Okupljeni ispred sjedišta hrvatske vlade, članovi inicijative Znanstvenici za klimu su zahtijevali uključivanje klimatskih politika u političke programe. Iako su već prije četiri godine poslali sličan apel, koji nije bio u potpunosti prihvaćen, ističu potrebu za hitnim djelovanjem zbog alarmantnih podataka o klimatskim promjenama. Svjetska meteorološka organizacija je u svom izvještaju objavila rekordne temperature i uputila crvenu uzbunu svijetu. (Lupiga)

21.02. (17:00)

Da počnemo gomilati zalihe?

Kolaps Goflske struje imalo bi katastrofalan učinak na poljoprivredu Europe, upozoravaju stručnjaci

To bi moglo donijeti dramatične promjene u poljoprivredi, s mogućim posljedicama širom svijeta. Kolaps bi mogao dovesti do značajnog pada temperature i manjka oborina u Europi što bi značajno utjecalo na uzgoj žitarica poput pšenice i kukuruza. Stručnjaci upozoravaju da bi oko 58% obradivog tla za pšenicu i 59% za kukuruz postalo neprikladno za uzgoj. Osim toga, promjene u Golfskoj struji mogle bi utjecati na monsunske oborine u Indiji i dovesti do suše u Amazoniji. S obzirom na ozbiljnost situacije, postavlja se pitanje koliko je daleko ta prekretnica i kako će to utjecati na budućnost poljoprivrede i klime diljem svijeta. (Agroklub)

17.02. (13:00)

Čeka nas duga zima

Glavnoj atlantskoj struji prijeti kolaps, moguće posljedice i za našu regiju

Prošle godine u časopisu Nature objavljena je alarmantna studija koja je pokazala da bi u vrlo skoroj budućnosti moglo doći do kolapsa glavne atlantske struje, koja je dio globalnog oceanskog cirkulacijskog sustava. Nažalost, druga studija, objavljena ovih dana u časopisu Science Advances, potvrdila je nalaze prošlogodišnje. To znači da AMOC-u prijeti kolaps, što će utjecati na globalnu klimu. Sjeverna hemisfera Zemlje postat će hladnija, a južna još toplija. Lanac reakcija koji slijedi ozbiljno će utjecati na cijele ekosustave i globalnu sigurnost hrane. AMOC je kolabirao i prije 12 tisuća godina pa znamo što nas čeka, iako je ovaj put uzrokovan djelovanjem čovjeka. Postoji šansa da bi promjene u AMOC-u mogle imati kaskadne učinke na ekosustave, biološku raznolikost i vremenske prilike diljem svijeta. Pravo pitanje je u kolikoj mjeri. Što se tiče Hrvatske, nije sigurno koliko AMOC ima utjecaj na lokalne pojave poput bure i slanije morske vode, no posljedice globalnog zatopljenja ćemo sigurno osjetiti. Index

14.02. (13:00)

Scenarij filma "Dan poslije sutra"

Naglo gašenje Golfske struje donijet će zimu u Europu, što bi moglo unišititi poljoprivredu

Golfska struja je dio mnogo većeg sistema struja koji se naziva Sjevernoatlantska meridijanska obrtajuća struja (AMOC), nazvana još i ‘pokretna traka oceana‘, ona transportira toplu vodu prema površini oceana na sjeveru, odnosno od tropskih krajeva prema sjevernoj hemisferi. ‘Motor‘ te pokretne trake nalazi se kod obala Grenlanda, a zbog otapanja leda uslijed klimatskih promjena, sve više slatke vode dolazi u Sjeverni Atlantik što usporava čitavu stvar. Prema rezultatima, europska će se klima hladiti za oko 1°C po desetljeću, a neke će regije čak doživjeti hlađenje od preko 3°C po desetljeću – puno brže od današnjeg globalnog zagrijavanja od oko 0,2 C po desetljeću. Osim što bi se mnoge zemlje zamrznule, to bi proširilo arktički led južnije i dodatno zagrijalo južnu hemisferu, promijenilo globalne obrasce oborina i poremetilo stanje u amazonskoj prašumi. Jutarnji, N1

14.02. (11:00)

Postat će dostojan svog imena

Grenland sve zeleniji, količina vegetacije udvostručila se od 80-ih

Dijelovi zemlje koji su nekoć bili prekriveni ledom i snijegom pretvoreni u gole stijene, močvare i šikare. Samo su se močvare u tom razdoblju učetverostručile. Visoke temperature zraka dovele su do velikog gubitka leda, što je uzrokovalo i topljenje permafrosta, smrznutog sloja neposredno ispod Zemljine površine, koji se nalazi u većem dijelu Arktika, a oslobađa ugljikov dioksid i metan koji zagrijavaju planet, pridonoseći još većem globalnom zagrijavanju. Snijeg i led obično odbijaju sunčevu energiju natrag u svemir, sprječavajući pretjerano zagrijavanje u dijelovima Zemlje. No kako led nestaje, ta područja apsorbiraju više sunčeve energije, podižući površinske temperature kopna, što može uzrokovati daljnje topljenje i druge negativne utjecaje. Index