Rješenje za rast razine mora - Monitor.hr

Slične vijesti

Prekjučer (23:00)

Od pljeska u Parizu do kuhanja u vlastitom soku

Pariški sporazum: Trka s vremenom dok se planet znoji

Pariški sporazum iz 2015. postavio je cilj ograničenja zagrijavanja na 1,5 °C, no svijet je danas na kritičnoj prekretnici. Iako su obnovljivi izvori energije u procvatu (čine 40 % struje), emisije stakleničkih plinova i dalje obaraju rekorde zbog uporabe fosilnih goriva.

Ključni izazovi:

  • Rekordne temperature: Prošlo desetljeće najtoplije je u povijesti.
  • Tipping points: Dosegnute su točke bez povratka, poput izumiranja koralja.
  • Gospodarski gubici: Šteta iznosi 304 milijarde dolara godišnje.

Trenutne politike vode nas prema 2,6 °C do kraja stoljeća. Spas zahtjeva deset puta brže napuštanje ugljena i masovna ulaganja u zelenu tranziciju. DW

Utorak (14:00)

Negdje smo između katastrofe i izgradnje karaktera

Milorad Milun: Kratka inventura klime u 15 godina

U 15 godina otkako je pokrenut Nature Climate Change dogodile su se goleme promjene. Količina otopljenih ledenjaka dovoljan je za izgradnju piramide od 27 kilometara, a morski organizmi pomakli su se na sjever za 88. Površine pod šumama smanjile su se za veličinu Kenije, a površina izgorjele vegetacije odgovara 11 amazonskih prašuma. Ima i dobrih vijesti – Antarktička ozonska rupa smanjena je za šest milijuna kvadratnih kilometara, što je otprilike površina Australije, a kapaciteti vjetroelektrana povećani su za faktor 5,4 a fotonaponskih ćelija za faktor 41,4. Kada bi se sve te novoinstalirane jedinice okupile, pokrile bi površinu nešto veću od Kolumbije i Ekvadora zajedno. Sve više država postavilo si je cilj nultih emisija CO2, a raste i broj zakonskih regulativa. Milorad Milun za Novosti.

Ponedjeljak (09:00)

Povijest na visokoj temperaturi

Klimatske promjene ugrožavaju opstanak 80 posto svjetske kulturne baštine

Dok ratovi pune naslove, klimatske promjene tiho proždiru svjetska čuda. Studija iz 2025. upozorava da je čak 80% UNESCO-ovih lokaliteta pod stresom. U Iraku sol izgriza 4.000 godina star Veliki zigurat, dok se iranske džamije u Isfahanu suočavaju s poniranjem tla. Na Uskršnjem otoku porast mora prijeti potapanjem mitskih Moai statua, a Kineski zid doslovno nestaje pod udarima vjetra i kiše. Stručnjaci spas traže u drevnim metodama desalinizacije i modernim “biokrustama”, pokušavajući sačuvati materijalne dokaze ljudske povijesti prije nego što postanu prašina ili mulj. DW

17.04. (01:00)

Na prvu ne zvuči tako loše, ali...

Gasi se klimatski motor koji grije Europu: Znanstvenici upozoravaju na kolaps već sredinom stoljeća

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances upozorava da je kolaps Amoc-a (Atlantske meridionalne prevrtajuće cirkulacije) znatno izvjesniji nego što se mislilo. Usklađivanjem modela sa stvarnim podacima o slanosti, znanstvenici predviđaju slabljenje struje za 42 do 58 % do 2100. godine. Ovakav scenarij vodi prema klimatskom slomu koji bi Europi donio ekstremnu hladnoću, Africi suše, a obalama Atlantika drastičan porast razine mora. Budući da modeli ne uključuju ubrzano otapanje Grenlanda, stručnjaci strahuju da je situacija u stvarnosti još kritičnija te da bi se prijelomna točka mogla dosegnuti već sredinom stoljeća. The Guardian, Index

10.04. (18:00)

Vrući pacifički zagrljaj

Dolazi Super El Niño: Globalno preslagivanje klime u 2026.

Nakon višegodišnje vladavine La Niñe, tropski Pacifik ubrzano prelazi u fazu Super El Niña, koji bi mogao biti najjači u posljednjih nekoliko desetljeća. Analize oceana otkrivaju goleme količine topline ispod površine, što će uzrokovati poremećaje u globalnoj atmosferi. Ovaj fenomen donosi ekstremno toplo ljeto Europi, dok bi u Sjevernoj Americi mogao suzbiti sezonu uragana. Vrhunac se očekuje krajem 2026. godine, donoseći blaže zime s manje snijega u Europi te sušna razdoblja u Australiji. Riječ je o “toplinskom stroju” koji će idućih godina značajno diktirati vremenske prilike diljem planeta. Severe Weather Europe, tportal, Index… Iako se Hrvatska u tekstu ne spominje imenom, ona prati sudbinu južne i srednje Europe. S obzirom na to da El Niño djeluje kao globalni grijač, u Hrvatskoj to često znači dugotrajnije toplinske valove i stabilnije, ali ekstremno vruće ljetne mjesece

01.04. (16:00)

Kišobran više nije dovoljan, od sad sa sobom uvijek treba nositi i kabanicu

Ekstremne oluje postaju novo normalno: Stručnjaci pozivaju na hitnu prilagodbu

Razorna nevremena u regiji više nisu pojave koje se događaju „jednom u stoljeću“, već realna prijetnja svakih deset godina. Znanstvenici Branko Grisogono i Lučka Kajfež Bogataj upozoravaju da su klimatske promjene i zagrijavanje mora stvorili uvjete za ekstremne udare vjetra i rezonanciju atmosfere. Ključni problemi su zastarjeli građevinski standardi i nedostatak sustavnog planiranja. Rješenje leži u klimatski sigurnoj gradnji, osnivanju nacionalnog klimatskog centra te kontinuiranoj edukaciji građana. Vrijeme se mijenja brže od društva, stoga prilagodba infrastrukture i politike više nije izbor, već nužnost za preživljavanje u novoj klimatskoj eri. HRT

29.03. (23:00)

Gospodo iz Dalmacije, može koji savjet? Malo nam je burovito postalo ovdje gore

Klimatski ekstremi postaju nova normalnost i zahtijevaju hitnu reviziju gradnje te osnivanje stručnog centra

Stručnjaci upozoravaju da razorna nevremena u regiji više nisu rijetkost već “nova normalnost” uzrokovana klimatskim promjenama. Zbog zagrijavanja mora i atmosferskih procesa, pojave koje su se događale jednom u stoljeću sada možemo očekivati svakih deset godina. Znanstvenici Branko Grisogono i Lučka Kajfež Bogataj naglašavaju da društvo kaska za klimom. Rješenje vide u klimatski sigurnoj gradnji, reviziji urbanističkih planova i osnivanju specijaliziranih centara. Ključ obrane nije panika, već hitna edukacija i prilagodba infrastrukture ekstremnim udarima vjetra koji postaju sve silovitiji. Index

22.03. (08:00)

Bit će vruće

Super El Niño 2026.: Globalno usijanje i neizvjesnost nad Europom

Analize najavljuju razvoj snažnog “super El Niña” u drugoj polovici 2026., što bi 2027. moglo učiniti novom najtoplijom godinom u povijesti. Dok ovaj fenomen drastično mijenja klimu Amerika i Azije, njegov utjecaj na Hrvatsku ostaje neizravan i ovisi o Sjevernoatlantskoj oscilaciji (NAO). Negativna faza NAO-a pojačava utjecaj El Niña u Europi, dok ga pozitivna slabi. Stručnjaci DHMZ-a upozoravaju da zbog emisija stakleničkih plinova čak i hladne faze (La Niña) postaju toplije od nekadašnjih toplih faza, čineći ekstremno vruća ljeta našom novom svakodnevicom. Index

19.03. (21:00)

Kockice leda s rokom trajanja od šest milijuna godina

Ledene jezgre s Antarktike: Oceani su nekada “vukli konce” klime bez pomoći stakleničkih plinova

Analiza prastarih ledenih jezgri s Antarktike otkrila je da staklenički plinovi nisu uvijek bili glavni “krivci” za klimatske promjene. Istraživanja objavljena u časopisu Nature sugeriraju da su prije tri milijuna godina ključnu ulogu imale temperature oceana, dok su razine CO2 i metana ostale neobično stabilne. Iako su ovi nalazi iz “plavog leda” kompleksni za tumačenje, oni bacaju novo svjetlo na prijelaz Zemlje u hladniju klimu i širenje ledenjaka. Znanstvenici zaključuju da je drevni klimatski sustav bio ili ekstremno osjetljiv na male promjene plinova ili vođen potpuno drugim mehanizmima. Science Alert, Index

10.03. (20:00)

Dobro za veš, loše za vešmašinu

Ubrzano širenje toplinskih valova pokreće sve razornije „munjevite suše“

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances pokazuje da se kombinacija toplinskih valova i suša u svijetu ubrzano širi zbog klimatskih promjena. Posebno zabrinjava porast tzv. munjevitih suša, koje nastaju kada toplinski val prethodno isuši tlo i zrak, pa suša nastupi naglo i snažno. Takvi su događaji 1980-ih zahvaćali oko 2,5 % kopna, dok su do 2023. narasli na 16,7 %. Znanstvenici su uočili prekretnicu oko 2000. godine, kada se širenje ovih ekstrema znatno ubrzalo, vjerojatno povezano s ubrzanim zagrijavanjem planeta i promjenama u klimatskom sustavu. Index