Svaka druga njemačka firma ne može naći kvalificirane radnike - Monitor.hr
18.04.2018. (08:47)

Arbeit macht Frei

Svaka druga njemačka firma ne može naći kvalificirane radnike

Gotovo svaka druga njemačka tvrtka kroz dulje vrijeme ne uspijeva pronaći kvalificirane radnike za slobodna radna mjesta, a najteže su pogođeni sektori industrija, građevina, zaštitarske usluge, obrazovanje, te skrb za djecu i starije građane. Čak i kad bi njemački menadžeri zaposlili sve nezaposlene s odgovarajućim kvalifikacijama, nepopunjeno bi ostalo 400 tisuća radnih mjesta. Manjak radne snage stoji gospodarstvo 0,9 postotnih bodova BDP-a godišnje, odnosno 30 milijardi eura. Independent, Finance Apprise


Slične vijesti

Jučer (18:00)

Brothers in arms

Dok Nijemci i Francuzi napuštaju Mali, Putin jača svoj utjecaj u Africi

Šef malijske hunte i ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarali su telefonom i uvjeravali jedan drugog u prijateljstvo – koje se izražava prije svega u isporuci vojne opreme i razmještanju ruskih vojnika u Maliju. Odnos s bivšom kolonijalnom silom Francuskom je, pak, dosegnuo najnižu točku, kako je to rekao glasnogovornik privremene vlade u Bamaku, pukovnik Abdoulaye Maïga u nedavnoj poruci francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu: „Privremena Vlada Malija poziva predsjednika Macrona da konačno odustane od svog neokolonijalnog, paternalističkog i prezrivog držanja i da shvati da se Malijci odlično mogu brinuti sami o sebi”. A ta “briga” uključuje Rusiju. Analitičar Lessing smatra da je situacija tamošnjih njemačkih snaga problematična: „Rusi su se do sada useljavali u sve vojarne koje bi Francuzi napustili. Ako Rusi sada dođu u Gao, nastat će logistički problemi: kako koristi aerodrom Gao? Pa Nijemci neće moći tamo patrolirati zajedno s Rusima. To ovoj drami dodaje još više dinamike.” Jutarnji

30.07. (13:00)

Trenutačno im nedostaje 200.000 njegovatelja

Njemačka ne može privući strano medicinsko osoblje unatoč brojnim povlasticama koje im nudi

Institut njemačkog gospodarstva prenosi da trenutno vlada manjak od 200.000 njegovatelja i njegovateljica. Ta brojka će s vremenom dosegnuti pola milijuna. Njemačka klinike i starački domovi postaju sve kreativniji kada je riječ o vrbovanju osoblja iz inozemstva, pogotovo iz Vijetnama, s Balkana ili iz Južne Amerike. Neke ponude uključuju: let u Njemačku, tečaj jezika i novac za dobivanje dokumenata, zatim jedan let godišnje kući, a tu su i  bicikl i laptop… Unatoč tome, radno mjesto ostaje prazno i do 240 dana. Christine Vogler 33 godine radi kao medicinska sestra. Ona je direktorica Berlinske škole za njegovatelje i Berlinskog obrazovnog kampa za zdravstvena zanimanja, od prošle godine i predsjednica Njemačkog vijeća njegovatelja. Na pitanje zašto u Njemačku dolazi premalo njegovatelja, odgovara: “Njemačka nije atraktivna lokacija za njegovatelje, i to se pročulo u svijetu. Imamo komplicirani jezik i loše uvjete rada, imamo najviše bolničkih kreveta, a najlošiji raspored osoblja.” Deutsche Welle

26.07. (13:00)

Najveći problem je što nismo naučili puno kao društvo, a čekaju nas novi rizici

Najveći ulagači procjenjuju posljedice pandemije i rata u Ukrajini: Kraj globalizacije i “američkog sna”

“Njemačka strategija do ovog trenutka bila je: SAD-u prepustiti svoju vojsku, EU prepustiti upravljanje financijama, Rusiji prepustiti opskrbu energijom, a Kini svoje krajnje tržište. Bila je to potpuna globalizacija gospodarstva. Ali kako se može vidjeti u ovom trenutku, mislim da su u velikoj nevolji. Ono što sada vidimo je deglobalizacija. Vidimo kako nacionalne države gledaju unutar sebe i brinu se imaju li sposobnosti uzdržavati same sebe”, kaže Ken Moelis, osnivač i izvršni dirketor Moelis & Co. u intervjuu za Bloomberg, prenosi Net

12.07. (19:00)

Odraz globalne nesigurnosti

Euro i dolar – uskoro 1:1?

Ovog ponedjeljka (11.7.) se na tržištu novca euro obračunavao po tečaju od 1 eura za 1,01 američki dolar, prije godinu dana je Amerikancima život u Europi bio bitno skuplji: euro je vrijedio 1 dolar i 18 centi. Manja vrijednost eura ne mora biti nedostatak: roba proizvedena u zoni eura je jeftinija na svjetskom tržištu, što bi zemlji-izvoznici kao što je Njemačka moglo biti povoljno. Ali problem je što se energenti i većina sirovina na svjetskom tržištu računaju u dolarima: „Sve dok dijelove ili sirovine uvozite iz zemalja izvan Europe ili ako vam za proizvodnju treba mnogo energije, ta računica pada u vodu“, kaže Sonja Marten iz DZ banke. Deutsche Welle

28.06. (15:00)

Sve u svemu, premalo

U Njemačkoj se više ljudi odlučuje za treće dijete, a manje za prvo dijete i brak

U Njemačkoj se nikada prije nije vjenčalo tako malo parova kao 2021., pokazuju podaci Saveznog zavoda za statistiku: „Broj brakova u Njemačkoj 2021. pao je na povijesni minimum”. Samo oko 357.800 parova se vjenčalo u protekloj godini – 349.000 između muškaraca i žena i 8700 istopolnih brakova. Manje brakova bilo je samo tijekom Prvoga svjetskog rata. Prošle godine rođeno je oko 795.500 djece – najviše od 1997. godine. Diljem Njemačke mogao se primijetiti porast rađanja trećeg djeteta – broj majki koje su rodile treće dijete veći je za 3,9 posto. Nasuprot tome, broj prvorođene djece je veći samo za 1,2 posto. Više je umrlih nego rođenih – to je trend posljednih 50 godina u Njemačkoj: posljednji višak nataliteta zabilježen je 1971. godine. Prema BiB-u, jedan od glavnih razloga je u tome što Nijemci postaju sve stariji. Prosječna starost stanovništva s godinama se povećava – na kraju 2020. iznosila je 44,6 godina, a za usporedbu, 1910. bila je 23,6 godina. Deutsche Welle

05.06. (18:00)

Povijest se ponavlja

Staljin je 1952. iznenadio Zapad prijedlogom o ujedinjenju Njemačke, ali uz poseban uvjet

Govorimo o Staljinovoj noti iz ožujka 1952., koja se naziva i Ožujska nota, a kojom je vođa SSSR-a ponudio zapadnim silama ujedinjenje Njemačke, pod uvjetom da Njemačka proglasi vojnu neutralnost. Pritom je Staljin bio spreman žrtvovati DDR (Istočnu Njemačku), odnosno integrirati ga sa SR Njemačkom u jednu državu koja bi imala pravo samostalno odlučiti o vlastitoj ekonomskoj politici, ali pod presudnim uvjetom vojne neutralnosti. … Dakle, isto ono što danas hoće Putin – spriječiti širenje NATO-a na istok. S tom krunskom razlikom da ono što je Staljin 1952. pokušavao mirnim načinom zaustaviti u srcu Europe, Putin sada ratnim nasiljem zaustavlja – na ruskim granicama. Međutim, tadašnji njemački kancelar Konrad Adenauer (CDU) strahovao je da bi prihvaćanje Ožujske note odgodilo njemački ulazak u zapadne integracije. Usto, Adenauer, katolik iz Rajne, nije želio ujedinjenje s protestantskim, ljevičarskim DDR-om jer bi nova ujedinjena Njemačka postala protestantskija i socijaldemokratskija od tadašnje SR Njemačke. Slobodna

04.06. (15:00)

Želimo sebi i djeci omogućiti normalan život

Dvije obitelji iz Njemačke doselile se u BiH: Ovdje se živi mirnije, ljudi se međusobno druže

– Dugo sam razmišljala o ovome. Nije bilo lako donijeti tako važnu odluku, a korona je bila „točka na „i“. Meni osobno, a i nekim mojim prijateljima poput Rebece jednostavno se ne sviđa njemački sustav. Previše je materijalizma – sve se gleda kroz novac, a mi želimo sebi i svojoj djeci omogućiti normalan život – da žive u prirodi i s prirodom i tako ih odgajati. S druge strane, ne želimo neke obveze koje sustav nameće, ne bismo htjeli cijepiti djecu, cijepiti ih protiv korone ili primjerice nositi maske. Za neke stvari nas sustav ne prisiljava, ali okruženje je takvo da nas se diskriminira, ako mislimo ili postupimo drugačije. Iz toga razloga u zadnje dvije godine djecu nismo slali u školu – dodaje Sara. Najesen bi osmero djece pristiglih iz Njemačke ipak moglo krenuti u prisojačku školu. Do tada, uz učenje jezika na svome ranču, čuvaju mlađu djecu i koze, uređuju kuću i okoliš te pripremaju jela. – Svi misle da je u njemačkoj „super life“, ali tamo se živi „na kredit“, sve jako puno košta. Ovdje se živi mirnije, ljudi međusobno razgovaraju i imaju vremena sjesti i piti kavu. Naša iskustava su ovdje samo pozitivna, svi su pristupačni. Slobodna

01.06. (01:00)

Ustrajnost i jaka volja pretvaraju prepreke u prilike

Socijalna diskriminacija u Njemačkoj

Talent i spremnost na rad često nisu dovoljni. Moraju se shvatiti skriveni kodovi elita, poznavati određen načini ponašanja, nositi određena vrsta odjeće, baviti se određenim hobijima, imati određeni način govora – kako bi se otvorila vrata k šefovskim pozicijama. Socijalni sloj iz kojeg pojedinac potječe ima velik utjecaj na to hoće li on u poslovnoj ili akademskoj sferi uspjeti ili će doživjeti diskriminaciju. U Njemačkoj diskriminacija počinje rano.  (…) „Suštinski je važno prevladati to što ti utuve da nisi dovoljno dobar i da nećeš dobiti dobar posao“, kaže Natalija Nepomjaška. „Bitno je shvatiti koji su tvoji talenti i u čemu si jak, koji ti poslovi čine zadovoljstvo.” Njena organizacija pomaže mladim ljudima koji žive u teškim okolnostima, a žele napredovati. Nudi se besplatno savjetovanje, treninzi, radionice, mentorstvo, pomoć u traženju posla. Deutsche Welle

22.05. (00:00)

Noćas stiže i do Hrvatske?

Jaka oluja praćena tornadom poharala jučer Njemačku i Češku

Jučerašnja oluja praćena tornadom u zapadnoj Njemačkoj usmrtila je najmanje jednu osobu, 60 je ozlijeđenih i počinjena je velika šteta. U prolasku tornada u Paderbonu ozlijeđene su 43 osobe, od kojih deset teško. Njemačka heavy-metal grupa Rammstein morala je prekinuti koncert u Leipzigu na 30 minuta zbog nevremena. Posjetiteljima je 45 minuta nakon početka koncerta rečeno da se sklone, a za 15-ak minuta mogli su se vratiti u arenu. Večeras su i u Hrvatskoj mjestimice mogući kiša ili pljuskovi s grmljavinom, uglavnom u središnjim i istočnim predjelima gdje je lokalno moguće i nevrijeme. Zbog toga je za sjeverozapad unutrašnjosti, Slavoniju i Baranju DHMZ izdao narančasto upozorenje. Najavljuju mogućnost grmljavinske oluje, s udarima vjetra brzine do 65 kilometara na sat. Jutarnji

14.05. (18:00)

Zbog rata u Ukrajini i poskupljenja

Njemačka pred izborom: hrana ili gorivo?

Njemačka ministrica okoliša i političarka Zelenih Steffi Lemke zatražila da se ta praksa što prije smanji, ako ne i potpuno okonča. “Hrana spada na tanjur, a ne u spremnik goriva“, kaže ministrica. Biogorivo više nije u duhu vremena. “Zemljište u Njemačkoj je ograničeno, a cijena hrane raste”, objašnjava ministrica. “Mi trebamo naša polja više nego ikad prije za proizvodnju hrane. Zato moramo smanjiti korištenje supstanci iz poljoprivrede u gorivu.” (…) Inicijativa ministrice okoliša nije naišla niti na podršku njenog kolege u njemačkoj vladi, ministra prometa Volkera Wissinga. Makar je on političar njemačkih Liberala, političarku Zelenih upozorava kako bi smanjivanje udjela biogoriva neizbježno dovelo do veće emisije ugljikovog dioksida u sektoru prometa, što pak nije spojivo s ciljevima ove vlade niti je dogovoreno u koalicijskom sporazumu. Deutsche Welle