Trećina ruskih diplomata zapravo su špijuni, procjenjuju njemački protuobavještajci

Tiho, prisluškuju nas

Trećina ruskih diplomata zapravo su špijuni, procjenjuju njemački protuobavještajci

Nakon što je Rusija 2023. godine ograničila ukupno njemačko predstavništvo u Njemačkoj na 350 ljudi, u što pripadaju diplomati, nastavnici, zaposlenici u raznim zakladama, njemačka vlada naredila je zatvaranje konzulata. Putinov režim odlučio je zadržati samo veleposlanstvo u Berlinu i generalni konzulat u Bonnu. To ima posljedice na konzularni rad, ali i na špijunažu. Prema istraživanju novinara, oko 20 špijuna i dalje su akreditirani kao diplomati u Njemačkoj. Međutim, to više nije dovoljno za izvođenje složenih operacija također i zato što njemačke sigurnosne službe vjeruju da vrlo dobro prate ovo preostalo osoblje. DW

Rusija špijuni

Kad Kremlj igra skrivača po Europi

Rusija pojačala sabotaže u Europi, NATO traži odgovor

Novo izvješće CSIS-a otkriva da je Rusija značajno pojačala sabotažne napade u Europi, s 12 u 2023. na 34 u 2024. Meta su vojne, logističke i industrijske lokacije u NATO zemljama koje pomažu Ukrajini. Napadi uključuju eksplozije, špijunažu i cyber-napade, a Moskva tako šalje poruku o “cijeni” podrške Kijevu. Trumpova administracija pauzirala je akcije protiv ruskih operacija, ostavljajući Europu da se sama nosi s problemom. Stručnjaci upozoravaju: bez aktivnog odvraćanja, Kremlj će nastaviti igrati svoje opasne igre. tportal

rat u Ukrajini Rusija

Kad se veliki dečki igraju rata

Snage Europe i Rusije: tko bi imao prednost u mogućem sukobu? Rezultat bi bio neizvjestan

Kako se rat u Ukrajini nastavlja, sve se više govori o jačoj ulozi EU-a u pomoći Kijevu, uključujući i potencijalno vojno prisustvo. Analiza vojne snage pokazuje da EU i UK imaju više vojnika (1,6 milijuna naspram 1,3 milijuna ruskih), sličan broj borbenih aviona, više oklopnih vozila i brodova, ali Rusija prednjači u broju tenkova, artiljerije i višecijevnih raketnih bacača. Ovi podaci sugeriraju da bi sukob bio neizvjestan i skup, dok se svi nadaju da do njega ipak neće doći. tportal

EU rat Rusija

Svi bi se danas samo širili

Tri godine rata u Ukrajini: NATO je bio samo izgovor, jasno je da Rusija želi obnoviti teritorij iz doba imperija

Tonči Tadić: Nakon tri godine zorno je jasno kako Rusija ne može zauzeti Ukrajinu. Oni su u čitavoj 2024. uz potrošnju oko 200 tisuća što mrtvih, što ranjenih vojnika i par tisuća oklopnih vozila i tenkova zauzeli površinu grada Zagreba. Ukrajina radi manjka oružja ne može provesti nekakve sveobuhvatne operacije oslobađanja svog teritorija, iako je 2022. godine vratila oko 35 posto okupiranog teritorija. Tome pridodajmo proboj na Kursk. Ovim tempom Rusima bi za pobjedu trebalo 150 godina i cijela muška populacija Kine. Rat nije počeo radi najavljenog ukrajinskog ulaska u NATO, nego zato što Rusija nikada ne može obnoviti Ruski imperij bez Ukrajine i Bjelorusije. Te tri države su bile temelj stvaranja Sovjetskog saveza i Putin želi Ukrajinu natrag. tportal

rat u Ukrajini Rusija Ukrajina

Kad ti Putin drži lekciju o demokraciji

Rusija traži izbore u Ukrajini: pokušaj delegitimizacije Zelenskog i strateška igra Kremlja

Rusija tvrdi da Volodimir Zelenski nema legitimitet jer Ukrajina nije održala predsjedničke izbore 2024., no ratno stanje to zabranjuje. Unatoč tome, Zelenskog podržava većina Ukrajinaca i zapadnih saveznika, dok Moskva forsira izbore kako bi oslabila Ukrajinu i potencijalno smijenila predsjednika. Američki predsjednik Donald Trump preuzeo je rusku retoriku, napada Zelenskog i želi brzo rješenje sukoba, navodno i zbog Nobelove nagrade za mir. Ukrajinski izbori zasad su pravno i logistički nemogući, ali Rusija nastavlja koristiti ovu temu za propagandu i razdor. Osim pravnih prepreka, organizacija izbora otežana je zbog 700.000 vojnika na bojišnici i milijuna izbjeglica diljem Europe. Održavanje izbora moglo bi produbiti podjele u zemlji i dodatno destabilizirati Ukrajinu, što bi išlo u korist Rusiji. tportal

rat u Ukrajini Rusija

Heroji na akciji – popust na dostojanstvo

Ranjeni ruski vojnici iz rata u Ukrajini u svojoj domovini ostavljeni na cjedilu

Najmanje 110.000 ruskih vojnika je zadobilo teške ozljede u Ukrajini, mnogima od njih je morao biti amputiran neki dio tijela. I sada imaju osjećaj da su ih vlasti i društvo ostavili na cjedilu, piše DW. Rusija ne navodi službene podatke o točnom broju svojih vojnika koji su poginuli ili koji su ranjeni u ratu protiv Ukrajine. Te su informacije tajna. Ruske vlasti su do sada samo sporadično davale službene navode o broju ratnih invalida. Prije dvije godine otkrili su kako se54 posto ruskih ranjenika bori s ozbiljnim posljedicama. Država smanjuje naknade za ranjene vojnike, liječnici banaliziraju ozljede, a veterani se suočavaju s siromaštvom, skupim protezama i društvenom izolacijom. Mnogi su odbačeni od poslodavaca i sustava, dok im vlastita psiha nalaže da opravdavaju rat u kojem su stradali. Index

rat u Ukrajini Rusija ruski vojnici

Treba im ponovno duhvono buđenje

Žižek: Stari perverznjaci

Standardno tumačenje rusko-ukrajinskog rata kaže da je to „sudar kultura“ zapadnog liberalizma i tradicionalnog ruskog autoritarizma. Evo u čemu je obmana: ne samo da nije tradicionalista, Vladimir Putin je tek jedan u nizu ubilačkih modernizatora, od Ivana Groznog i Petra Velikog do Katarine Velike i Staljina.

Kada su kasnih 1920-ih pitali Staljina da definiše boljševizam, opisao ga je kao kombinaciju ruske posvećenosti cilju i američkog pragmatizma. Pošto je preuzeo vlast, trudio se da oponaša dostignuća američkog industrijalca Henrija Forda i brutalno brisao svaki trag ruske tradicije širom Sovjetskog Saveza, pre svega kroz nasilnu kolektivizaciju poljoprivrede. Putinov režim nema ništa zajedničko sa autentičnom ruskom duhovnošću koja odbija evropsku modernizaciju. Njegova izmaštana „Evroazija“ samo je izraz za legitimizaciju njegovog loše isplaniranog projekta modernizacije. Slavoj Žižek za Peščanik

Rusija Slavoj Žižek

Pokret otpora

Patriot: Memoari Alekseja Navaljnog štivo je vrijedno pažnje

Navaljni je posljednjih godina bio najpoznatiji ruski politički aktivist i vođa opozicije, a iz memoara se zaključuje da je i sam bio svjestan da je takav status značio da u domovini vjerojatno nikada neće dočekati slobodu. U knjizi nastoji dati iscrpan kontekst svojoj vezi s nacionalističkim idejama ili barem spasiti svoj imidž liberala. Natječući se za mjesto moskovskoga gradonačelnika bez značajnije financijske potpore i stavljen na medijsku crnu listu, Navaljni tvrdi kako je vjerovao da u borbi protiv Putinovih ljudi treba mobilizirati maksimalno mnogo građana. Zato je podržao čak i one s čijim se uvjerenjima nije osobno slagao. Prisjeća se i svog obrazovanja, komentira i svoje poglede na Gorbačova i Jeljcina, kao i status Rusa koji žive izvan Rusije. Navaljnijeve zatvorske bilješke kulminiraju netom pred njegovu smrt, u zapisu iz 20. veljače, kad popisuje “petnaest teza ruskoga građanina koji priželjkuje najbolje za svoju zemlju”. Lupiga

Aleksej Navaljni memoari Rusija

Od Put-ina do Put-outa

25 godina Putina: od reformatora do neprijatelja Zapada

Od dolaska na vlast 1999., Putin se profilirao kao lider s vizijom, od približavanja Europi i mogućeg članstva u NATO-u do otvorenih sukoba. Početni “besprijekorni demokrat” (kako ga je nazivao Schröder) postao je “diktator i ratni zločinac” (kako ga je nazvao Biden). Proširenje NATO-a, sukobi u Gruziji i Ukrajini te sankcije obilježile su njegovu eru. I dok EU smanjuje ovisnost o ruskim energentima, zajednički “prostor” Lisabona do Vladivostoka ostaje samo san. NATO se, 25 godina kasnije, priprema za starog-novog neprijatelja na istoku. DW

Rusija Vladimir Putin

Nisu samo botovi lažni – čak ni domena nije stvarna

FBI otkrio tajne podatke kako su Rusi lažima i manipulacijama djelovali u EU

Američka vlada optužila je dvojicu Rusa za utjecaj na američke izbore i zaplijenila preko 30 internetskih domena povezanih s kampanjom. Dokumenti FBI-a otkrivaju i širu rusku operaciju usmjerenu na europske zemlje, poput Njemačke, Francuske, Italije i Ujedinjenog Kraljevstva. Cilj je bio izazvati podjele, diskreditirati SAD te oslabiti podršku Ukrajini. Korištene su krivotvorene verzije poznatih medija i botovi za širenje lažnih informacija. Njemačka je posebno identificirana kao ranjiva meta zbog svoje ovisnosti o ruskom plinu. Index

EU FBI lažne vijesti Rusija

Canon fodder

Rusi muku muče s dezerterima, mučenjem ih žele vratiti na front

Ruski sudovi su dosada procesuirali više od 8000 slučajeva protiv svojih vojnika od početka rata Rusije protiv Ukrajine. U drugoj godini rata, 2023., njihov broj se čak upeterostručio u odnosu na 2022. godinu. U nekim slučajevima sudovi izriču samo uvjetne kazne za napuštanje vojne jedinice bez dopuštenja, što ruskoj vojsci omogućuje da one koji su osuđeni pošalje natrag na front. U nekim slučajevima dezerteri se skrivaju u područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom, kaže Čuviljajev. To je opasno jer ako budu uhvaćeni, suočavaju se s mučenjem kao što je prisiljavanje da duže vrijeme sjede u dubokoj jami na otvorenom, a potom ih se transportira natrag na front. DW

rat u Ukrajini Rusija

Tiho, prisluškuju nas