Trećina ruskih diplomata zapravo su špijuni, procjenjuju njemački protuobavještajci - Monitor.hr
08.04. (13:00)

Tiho, prisluškuju nas

Trećina ruskih diplomata zapravo su špijuni, procjenjuju njemački protuobavještajci

Nakon što je Rusija 2023. godine ograničila ukupno njemačko predstavništvo u Njemačkoj na 350 ljudi, u što pripadaju diplomati, nastavnici, zaposlenici u raznim zakladama, njemačka vlada naredila je zatvaranje konzulata. Putinov režim odlučio je zadržati samo veleposlanstvo u Berlinu i generalni konzulat u Bonnu. To ima posljedice na konzularni rad, ali i na špijunažu. Prema istraživanju novinara, oko 20 špijuna i dalje su akreditirani kao diplomati u Njemačkoj. Međutim, to više nije dovoljno za izvođenje složenih operacija također i zato što njemačke sigurnosne službe vjeruju da vrlo dobro prate ovo preostalo osoblje. DW


Slične vijesti

09.05. (13:00)

Svijet im nije dovoljan

Rusija i Kina planiraju zajedničku stanicu na Mjesecu

Rusi i Kinezi željeli bi nuklearnu elektranu postaviti na Mjesecu između 2033. i 2035. To je preduvjet da se jednog dana tamo izgrade i stalna naselja. Rusija i Kina, podsjetio je bivši zamjenik ministra obrane Borisov, već su zajednički radile na lunarnom programu, a Moskva u projekt unosi svoja znanja o “nuklearnoj svemirskoj energiji”. Solarni paneli, rekao je, ne mogu osigurati dovoljno električne energije za napajanje budućih lunarnih naselja, ali nuklearna energija to može. Moskva ipak ne odustaje od lunarnih misija, spominju se i zajedničke rusko-kineske misije s posadom, a sad vidimo i rusko-kineske lunarne baze koju bi energijom opskrbljivao automatizirani nuklearni reaktor. Bug

14.04. (15:00)

Mi smo ok

Kibernetički kriminal najaktivniji u Rusiji, dok Hrvatska nije na popisu Globalnog indeksa

Podaci Globalnog indeksa kibernetičkog kriminala pokazuju da najveća prijetnja dolazi iz Rusije, a slijede je Ukrajina, Kina, SAD, Nigerija i Rumunjska. Na popisu zemalja s uočenim stopama kibernetičkog kriminala nalazi se ukupno 97 država svijeta. Na popisu nema Hrvatske jer nije uočena bitnija kriminalna aktivnost. Države u okruženju kod kojih su uočeni aktivni kibernetički kriminalci su Srbija, Bosna i Hercegovina, Mađarska i Grčka. (Bug)

26.03. (22:00)

Još šest godina agonije

Novi Putinov mandat: povećanja poreza zbog rata, raste strah od mobilizacije…

Zaključno s rezultatima izbora, može se reći da je Vladimir Putin uspio stabilizirati vlast. Stručnjaci smatraju da režim i dalje opstaje zahvaljujući faktorima kao što su stabilno ekonomsko stanje i ublažavanje negativnih posljedica zapadnih sankcija. Tome treba pridodati masovnu represiju prema protivnicima ruskog rata protiv Ukrajine. Sve to omogućava Kremlju da nastavi kao i dosad i nakon izbora. Očekuju se povećanja poreza, budući da rat košta. Mnogima se čini realnom mogućnosti da se pokrene mobilizacija stanovništva, koja bi mogla biti i opasna budući da je veliki broj Rusa umoran od rata. No, ukoliko će Rusija poželjeti pobjedu u Ukrajini, morat će povećati svoje vojne snage. No, ako Trump pobijedi Bidena, možda ona neće biti ni potrebna. DW

20.02. (08:00)

Navik on živi ki zgine pošteno

Udovica Alekseja Navalnog sada je novi Putinov neprijatelj broj 1

Tri dana nakon što su ruske vlasti objavile da je oporbeni političar umro u zatvoru sjeverno od Arktičkog kruga, njegova supruga Julija Navalna danas je najavila kako će preuzeti misiju svog supruga da sruši režim Vladimira Putina. Ekonomistica Julija upoznala je Alekseja na odmoru u Turskoj 1998. godine. Par je svoje prvo dijete, kćer Dašu, dobio nekoliko godina kasnije, nakon čega je Julija postala kućanica. Politico navodi kako je Julia u svojim rijetkim istupima sugerirala da iznad svega teži normalnosti dok je jačao napad Kremlja na njezinog supruga. Trenutno nije u Rusiji, što je loša vijest za Kremlj. Index

18.02. (12:00)

Istina koju oni na vlasti ne žele da znamo

Navalni je mrtav jer su ga se i dalje bojali

Navalni je sada mrtav. Ruski zatvorski sustav rekao je da je kolabirao nakon što je mjesecima bio u lošem zdrastvenom stanju. Možda je ubijen direktnije, ali detalji nisu važni: ubila ga je ruska država. Putin ga je ubio – zbog njegovog političkog uspjeha, zbog njegove sposobnosti da dopre do ljudi istinom i zbog njegovog talenta da se probije kroz maglu propagande koja sada zasljepljuje njegove sunarodnjake, ali i neke na Zapadu, kažu u članku Atlantica.

​Mrtav je i jer se 2021. vratio u Rusiju iz egzila, nakon što je dva puta otrovan, znajući da će biti uhićen. Time je od običnog Rusa postao nešto drugo: model građanske hrabrosti u zemlji u kojoj je ima jako malo.

Ne samo da je govorio istinu, već je to želio učiniti i unutar Rusije, gdje bi ga Rusi mogli čuti. “Ako Navalni pokazuje svojim sunarodnjacima kako da budu hrabri, Putin im želi pokazati da je hrabrost beskorisna”, napisala je tada autorica teksta u Atlanticu. Da se Putin i dalje boji Navaljnog bilo je jasno i kada su ga prebacili u zatvor u arktičkoj regiji. I iza rešetaka Navalni je bio stvarna prijetnja Putinu, jer je bio živi dokaz da je hrabrost moguća, da istina postoji, da Rusija može biti drugačija zemlja. Index

Prije tri godine izašao je film o Putinovoj palači, koji se može pogledati na Youtube-u (s prijevodom). Index

15.02. (20:00)

Ponovne napetosti u orbiti

Svemirsko hladnoratovsko prepucavanje Amerike i Rusije: od satelita do novog nuklearnog oružja

Razvoj događaja koji podsjeća na hladnoratovske napetosti ovoga puta se preselio u Zemljinu orbitu, za koju mnogi već smatraju da bi mogla postati sljedeće “bojno polje” svjetskih vojnih velesila. Prvi događaj, onaj planirane naravi, zbio se u svemirskoj bazi na Cape Canaveralu. S tamošnje lansirne rampe SLC-40, kojom upravlja Space Force, raketa Falcon 9 SpaceX-a lansirala je klasificirani teret u nisku orbitu. Misija USSF-124 obavijena je velom tajne, no neke pojedinosti ipak su poznate. U teretnom prostoru rakete kod lansiranja nalazila su se dva satelita za nadzor neba. Zatim je Rusija, kako su objavili, učinila velik napredak u svojem planu da u Zemljinu orbitu lansira – nuklearno protusatelitsko oružje. Takav je sustav navodno u pripremi, ali još nije lansiran. Imao bi mogućnost, navodno, uništavati suparničke satelite, od komunikacijskih, preko špijunskih, pa do nadzornih. Bug

10.02. (15:00)

Ukrajinski poučak, malo prekasno

NATO planira izgradnju 600 bunkera da zaustavi rusku invaziju u prvom satu

Članice NATO saveza koje graniče s Rusijom već se pripremaju za potencijalni rat. Tim su povodom ministri obrane Latvije, Litve i Estonije dogovorili novi plan izgradnje opsežne mreže bunkera kojim bi zaustavili rusku ofenzivu u “prvom satu”. Konkretnije, samo će Estonci izgraditi oko 600 bunkera na 350 kilometara dugoj granici s Rusijom. Općenito, to je područje teško prohodno zbog šuma i močvara pa je plan obrane nešto lakši za postaviti. No, projekt će koštati oko 60 milijuna eura, prenosi Newsweek. Manje baltičke države već dugo se smatraju najvjerojatnijim metama Rusije, ako se ruski predsjednik Vladimir Putin odluči napasti NATO. Od ruskih bi se postrojbi u teoriji moglo očekivalo da preplave tri male nacije u roku od nekoliko dana, ali realnost bi trebala biti bitno drugačija. N1

09.02. (22:00)

Dva sata propagandnog programa

Intervju s konzervativnim američkim novinarom: Putinov šou za američku publiku

Kremlj je očigledno rado prihvatio zahtjev za intervju ovog saveznika bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji se bavi i širenjem narativa teorija zavjere. Za ruskog predsjednika Vladimira Putina bila je to savršena prilika da milijunima Amerikanaca prenese svoju poruku. Još je jednom naglasio da Rusija nije agresor, već da brani svoj narod, zemlju i njenu budućnost. Govorio je o nužnosti zaštite stanovnika Ukrajine koji govore ruski, te da je morao spriječiti da Ukrajina, nakon eventualnog ulaska u NATO, predstavlja sigurnosnu prijetnju za Rusiju. “Tucker Carlson nije novinar, on je propagandist”, napisao je politolog Ian Bremmer. „Zato ga je Putin i prihvatio kao partnera za intervju”. Desničarski američki komentator s milijunima svojih sljedbenika koji relativizira i banalizira ruski agresorski rat – nije potrebno više dokaza da se domaćoj publici pokaže koliko su SAD i Zapad zapravo podijeljeni, piše Spiegel. DW

13.01. (10:00)

I da nisam slučajno vidio da netko za sobom ostavi otvorena vrata

Život u Jakutsku, najhladnijem gradu na svijetu – kako preživjeti na prosječnoj temperaturi minus 50

Njihovi domovi su dobro izolirani, opremljeni specijalnim sustavima grijanja, a odjeća koja štiti od hladnoće postala je neizostavan dio njihovog života. Kako bi se zaštitili od hladnoće, stanovnici Jakutska nemaju samo jedna, nego nerijetko i troja izlazna vrata od zgrade, kao i tepihe na vanjskim stepeništima jer su ulice smrznute i skliske. U selu Ojmjakon se, primjerice, živi bez kanalizacije, s obzirom na to da se smrzavaju cijevi, pa se toaleti uglavnom nalaze izvan kuće. Smrzavaju se i mobiteli, a oni koji nemaju grijane garaže ne gase automobile preko noći jer ih ujutro ne bi mogli upaliti. Jakutsk ima otprilike 355.500 stanovnika, a ljudi se pretežno bave stočarstvom i ribolovom. Index

05.01. (18:00)

Jednome na pomoć, drugome na štetu

Ukrajinsko žito uzburkalo tržište EU-a

Liberalizacija trgovine s Ukrajinom, pokrenuta kako bi se podržala zemlja tijekom ruske agresije, izazvala je neočekivane posljedice na tržištima EU-a. Iako je Unija pružila milijarde eura pomoći i otvorila koridore solidarnosti, potpuna liberalizacija trgovine stvorila je disrupciju, posebice u europskom uvozu žitarica. Jugoistočne članice EU-a, poput Bugarske, Mađarske i Poljske, osjećaju posljedice stihijskog uvoza jeftinih ukrajinskih žitarica. Neki poljoprivrednici tvrde da su na rubu opstanka, dok ih druge zemlje optužuju za nedostatak solidarnosti. U Hrvatskoj, uvoz je rezultirao padom cijena pšenice i kukuruza od 10 do 20 eura po toni, uz ukupnu štetu od 20 do 40 milijuna eura. Ovakav scenarij izaziva potrebu za prilagodbom na tržištu, dok politika prihvaća ekonomske žrtve radi podrške Ukrajini i suprotstavljanja Rusiji. (Lider)