Viši minimalac je dobar za ekonomiju - jer se sve potroši - Monitor.hr
11.12.2018. (13:30)

Novac ne ide u čarapu nego za novi par čarapa

Viši minimalac je dobar za ekonomiju – jer se sve potroši

Analitičari ocjenjuju za Novosti zašto je dobro što je minimalac povećan s 2.751 kune na 3.000:
To je dio socijalne politike čiji trošak država prihvaća svjesno
i planski, kao stav prema kvaliteti života – profesor sociologije Dragan Bagić
Ako je nekome minimalna plaća u Hrvatskoj previsoka, bolje je da takav odmah propadne jer nije u stanju osigurati minimalnu održivost biznisa – Bojan Nonković, ekonomist i aktivist


Slične vijesti

26.10. (07:00)

Tko plaća račun, a tko samo viče?

Vlada povećava minimalac, sindikati i poduzetnici u sporu oko pritiska na plaće

Od 2026. minimalna plaća u Hrvatskoj iznosit će 1.050 eura bruto, s planom rasta do 1.250 eura u roku tri godine. HUP upozorava da prebrzi rast plaća prijeti radnim mjestima i konkurentnosti, dok sindikati traže još veće povećanje. Vlada nudi tromjesečne subvencije poslodavcima, ali analitičar Novotny ističe da bi fokus trebao biti na povećanju produktivnosti i modernizaciji gospodarstva, jer tržište plaća nije jednako diljem zemlje. tportal

15.08. (12:00)

Od rada se živi, od doplatka preživljava

Njemačka: Minimalac donosi više od socijalnog doplatka čak i u najgorim scenarijima

Studija WSI-ja pokazuje da i u najnepovoljnijim scenarijima rad za minimalnu plaću donosi više novca od građanskog doplatka. Analiza triju tipičnih kućanstava otkriva da samac na minimalcu ima 557 eura više, samohrana majka 749 eura, a četveročlana obitelj 660 eura više nego na doplatku. Razlike ovise o cijeni stanovanja, ali i u najskupljim gradovima rad se isplati. WSI odbacuje tvrdnje da se od doplatka “dobro živi” te poziva na ulaganje u pristupačno stanovanje i edukaciju radno sposobnih korisnika. tportal

09.08. (16:00)

Od plaće u Luxembourgu kupiš auto, od ukrajinske – gumu za njega

Minimalne plaće: Luksemburgu zlato, Ukrajini bronca iz 19. stoljeća

Minimalne plaće u EU variraju od 551 € u Bugarskoj do 2.704 € u Luksemburgu, dok Ukrajina, među kandidatima, ima samo 164 €. Kad se prilagode kupovnoj moći (PPS), razlike se smanjuju – luksemburški minimalac realno vrijedi 2,3 puta više od bugarskog. Zapad i sjever prednjače, jug je u sredini, a istok i Balkan na dnu. Hrvatska bilježi najveći rast u eurozoni (+15,5% godišnje). Turska i Ukrajina su najveći gubitnici, a Sjeverna Makedonija rekorder rasta. Veća produktivnost i pregovaračka moć radnika ostaju ključ boljih primanja. N1

11.04. (00:00)

Bruto sretni, neto tužni

Minimalne plaće u EU: Najviše u Irskoj i Njemačkoj, najniže u Bugarskoj. Hrvatska u sredini

Od 1. siječnja ove godine ukupno 22 od 27 zemalja EU-a imaju nacionalne minimalne plaće, a iznimke su Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska. U siječnju ove godine deset EU zemalja imalo je minimalne plaće ispod 1000 eura bruto mjesečno, navodi Eurostat. To su: Bugarska (551 euro), Mađarska (707), Latvija (740), Rumunjska (814), Slovačka (816), Češka (826), Estonija (886), Malta (961), Grčka (968) i Hrvatska (970 eura bruto). U najboljih šest EU zemalja minimalne plaće bile su iznad 1500 eura bruto mjesečno. To su: Francuska (1802 eura), Belgija (2070), Njemačka (2161), Nizozemska (2193), Irska (2282) i Luksemburg (2638 eura). Danica

10.02. (23:00)

Plaće rastu kao kvasac bez glutena

Minimalne plaće u EU rastu, ali nedovoljno za troškove života

Dok troškovi života divljaju, minimalne plaće u mnogim državama EU ne prate taj tempo. Iako su Rumunjska, Litva, Bugarska i Poljska zabilježile značajan rast, u zapadnim zemljama povećanja su skromna. Luksemburg prednjači s 2.638 eura, dok je Bugarska na dnu s 551 eurom. Hrvatski minimalac iznosi 970 eura. Pet država nema zakonski propisanu minimalnu plaću, oslanjajući se na kolektivne ugovore. Kupovna moć otkriva realniju sliku: Poljska se izdvaja, dok su Češka, Slovačka i Bugarska pri dnu. Inflacija i dalje nagriza standard građana. Lider

03.02. (21:00)

Kad minimalac nije baš minimalan (osim kad jest)

Europska minimalna plaća: od luksuza do preživljavanja

Minimalne plaće u EU rastu brže od inflacije, ali razlike su goleme – od 551 eura u Bugarskoj do 2.638 eura u Luksemburgu. Deset zemalja EU-a još nije prešlo prag od 1.000 eura, dok šest najbogatijih jamči više od 1.800 eura. Kupovna moć donekle smanjuje razlike, no troškovi života u nekim državama brišu tu prednost. Nova EU direktiva potiče povećanja, no u nekim zemljama, poput Turske, realni primanja padaju zbog inflacije. Hrvatska se drži sredine, bilježeći mali napredak u kupovnoj moći. Poslovni

24.10.2024. (17:00)

Samo nije rečeno na teret čijih leđa

Plenković predstavio kompenzacijske mjere za poslodavce zbog podizanja minimalca

Premijer Andrej Plenković izjavio je u uvodu sjednice Vlade da je odlučeno da se iznos minimalne bruto plaće od iduće godine podigne za 130 eura na 970 eura, porast će i studentska satnica na 6,06 eura, a najavljene su i kompenzacijske mjere za poslodavce kako bi se održala njihova ekonomska aktivnost i sačuvala radna mjesta. Za svakog radnika koji trenutno prima minimalnu plaću, poslodavac će moći tražiti kompenzaciju između trenutnog i budućeg iznosa minimalne plaće što je ukupno 390 eura po radniku – te će se mjere moći ostvariti putem zavoda za zapošljavanje (HZZ-a). HRT

28.11.2023. (09:00)

Baš krasno

Minimalac: Izmjene Zakona otvorile prostor za smanjenje osnovne plaće

Ovogodišnjim izmjenama Zakona o radu regulirano je da se plaća sastoji od osnovne plaće, dodataka i ostalih primitaka. U dodatke su uvršteni i oni koji se ostvaruju ovisno o postignutim rezultatima, npr. stimulacije. Međutim, to nije usklađeno sa Zakonom o minimalnoj plaći pa sad u iznos minimalne plaće ulazi i varijabilni dio. Najnovije izmjene Zakona o radu otvaraju nove, potencijalno nepredviđene mogućnosti ugrožavanja radničkih prava. Već smo u bliskoj prošlosti svjedočili negativnim posljedicama koje su normativni propusti zakonodavca povezani s minimalnim plaćama imali na njih. Odvjetnik za Lider.

24.05.2023. (16:00)

Nema doprinosa za mirovinsko, nema bolovanja, nema regresa...

Mit o minimalnoj plaći za sve

RAD NA CRNO U Njemačkoj kažnjeni radnici iz BiH, kod jednog djelatnika  pronađena lažna hrvatska osobna iskaznica | Hercegovina.Info

Najmanje dvanaest eura na sat za sve: to je ideja koja stoji iza obvezne minimalne plaće. Ali obveza ima rupa. Poslodavci imaju trikove kojima mogu minirati minimalne plaće. Prema istraživanju Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW), između 750.000 i više od tri milijuna zaposlenika prevareno je. “Raspon je tako širok jer je ilegalne aktivnosti tako teško otkriti”, kaže Johannes Seebauer iz DIW-a. Osim toga, od uvođenja minimalne plaće zapravo se povećao broj poslova u sektorima s niskim plaćama. To pogođa one koji ne rade puno radno vrijeme, studente, umirovljenike i ljude koji ne govore njemački. Kršenje zakonske odredbe o minimalnoj plaći rijetko dolazi samo. Utaja poreza, neisplaćivanje plaća, doprinosa za socijalno osiguranje… Zbog toga nadležni moraju temeljito kontrolirati financijsku kontrolu rada na crno. Deutsche Welle

11.02.2021. (12:30)

Euromalac

Europski parlament traži uvođenje minimalne plaće

Euro-parlament usvojio je rezoluciju o smanjivanju razlika i suzbijanju siromaštva među zaposlenima u kojoj traži uvođenje minimalne plaće, jednakost uvjeta rada za sve uključujući i digitalne nomade te uklanjanje razlika u plaćama između spolova. Europarlamentarci su istaknuli da direktiva Europske komisija treba osigurati da propisane minimalne plaće, kada je to primjenjivo, uvijek trebaju biti iznad praga siromaštva. EU reporter