Vlada srezala novac udrugama koje se bave socijalnim i humanitarnim radom - Monitor.hr
25.02.2017. (11:30)

Na kapaljku

Vlada srezala novac udrugama koje se bave socijalnim i humanitarnim radom

Vlada je raspodijelila nešto više od 407 milijuna kuna od dijela prihoda od igara na sreću namijenjenih financiranju projekata nevladina sektora. Udrugama koje se bave razvojem civilnog društva namijenjeno je 48 milijuna kuna, a onima koji se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću sredstva su smanjena, dobit će 23 milijuna manje nego lani. Večernji


Slične vijesti

Prekjučer (11:00)

Neće te učiniti sretnim, ali ljepše je plakati u Mercedesu

Zašto ne možemo svi biti milijunaši? Ekonomski status u kapitalizmu baziran je na oskudici i pristupu rijetkim resursima

Što će reći, sustav je tako krojen da ne možemo svi biti jednako bogati, jer da jesmo, novac ne bi imao vrijednost kakvu ima. Donosimo ovaj članak autora na Mediumu, koji predlaže da se, umjesto odbacivanja kapitalizma, sustav reformira, i to uvođenjem poreza na dodanu vrijednost (PDV) za tehnološke gigante i univerzalnog temeljnog dohotka (UBI). Time se u ideji osigurava egzistencija za sve, vrednuje rad izvan tržišta (poput roditeljstva) i kanalizira ljudska potreba za natjecanjem. Cilj nije uništiti bogate, već transformirati tržište iz svrhe same sebi u alat koji služi ljudskom blagostanju i dostojanstvu.

  • Relativna vrijednost: Autor potvrđuje da ako svi imaju sve, nitko nema ništa posebno. Bogatstvo crpi vrijednost iz činjenice da je nedostupno većini.
  • Psihološki motor: Sustav koristi ljudsku prirodu i želju za “ljepšim i rjeđim” stvarima kao gorivo za napredak. Bez te hijerarhije, kotačići ekonomije bi stali.
  • Strukturna nužnost: Tekst izravno kaže: “Ne samo da ne mogu svi biti bogati, nego neki moraju biti” kako bi sustav ostao stabilan i poticao stvaranje nove vrijednosti.
23.03. (12:00)

Znamo što je kamata, ali i dalje kupujemo svaku glupost na sniženju

Financijska pismenost u Hrvatskoj raste, ali problem su navike, impulzivno trošenje i slaba digitalna sigurnost

Financijska pismenost u Hrvatskoj postupno raste, ali i dalje postoji problem u financijskom ponašanju građana, posebno u planiranju, štednji i odgovornom zaduživanju. Istraživanja HNB-a i HANFE pokazuju da građani imaju osnovno znanje, ali često donose loše financijske odluke zbog navika i impulzivne potrošnje. Poseban problem je digitalna financijska pismenost i porast online prijevara. Stručnjaci naglašavaju važnost učenja o novcu od djetinjstva, planiranja i stvaranja fonda za crne dane u visini šest mjeseci troškova. Poslovni

14.03. (19:00)

Danas čarapa puna ušteđevine, sutra tek sitniš

Previše gotovine u mirovini može biti skupa pogreška

Rizik ranih gubitaka u mirovini (sequence-of-returns risk) može značajno utjecati na dugoročnu održivost portfelja, ali držanje velikih iznosa gotovine nije nužno rješenje. Iako neki savjetuju čuvanje godišnjih troškova u gotovini, stručnjaci upozoravaju da inflacija brzo smanjuje njezinu vrijednost jer su kamate na štednju često niže od inflacije. Financijski savjetnik Bryan Kuderna preporučuje držati oko šest mjeseci troškova u gotovini, a ostatak rasporediti kroz “bucket” strategiju: kratkoročne, srednjoročne i dugoročne investicije s različitim razinama rizika. Tako se istovremeno smanjuje rizik i povećava potencijal rasta portfelja. AOL

25.02. (12:00)

Crni fond za crne dane

Koliko vam treba ušteđenog novca da biste preživjeli pola godine bez posla? Između 5 i 22 tisuće eura…

Fond za hitne slučajeve više nije luksuz, već nužna obrana od nepredvidivosti. Umjesto visine plaće, ključ izračuna su stvarni mjesečni troškovi. Prema analizama za Hrvatsku, podstanar samac u Zagrebu treba od 7.500 do 9.000 eura za pola godine mira, dok se za četveročlanu obitelj u najmu taj iznos penje i do 22.000 eura. Iako država nudi naknadu preko HZZ-a (maksimalno 915 eura u prva tri mjeseca), ona rijetko pokriva sve troškove. Savjetuje se pravilo 3-6-9: što je vaša industrija ili prihod nestabilniji, to „crni fond“ mora biti dublji. Poslovni

27.12.2025. (08:00)

Dobra vijest za proizvođače POS uređaja

Gotovina polako gubi bitku, ali još ne predaje novčanik

Iako kartice i mobilna plaćanja sve više dominiraju, gotovina je i dalje važan način plaćanja u europodručju. Prema ECB-u, građani 2024. u novčaniku nose medijan od 59 eura, uz velike razlike među državama. Gotovina čini 52 posto svih transakcija, ali samo 39 posto njihove vrijednosti, a njezin udio kontinuirano pada. Korištenje snažno ovisi o kulturi, povjerenju u fizički novac, privatnosti i brzini digitalne prilagodbe, zbog čega jug i srednja Europa zaostaju za digitalno naprednijim sjeverom. N1

07.08.2025. (09:00)

Madrac vs. Mastercard

Albanija želi postati prva zemlja bez gotovine na svijetu

Albanska vlada planira uvesti bezgotovinsko društvo kako bi suzbila sivu ekonomiju, koja čini i do 50 % BDP-a. No građani, traumatizirani piramidalnim prijevarama iz 1990-ih i nepovjerenjem u banke, i dalje preferiraju gotovinu. Samo trećina Albanaca vjeruje bankama, a visoki troškovi i nepovoljni uvjeti dodatno obeshrabruju digitalne transakcije. Kritičari plan vide kao napad na osobne slobode i političku dimnu zavjesu, dok vlada vjeruje da će povezivanje s europskim SEPA sustavom pomoći u prijelazu. Forbes

22.07.2025. (20:00)

Bankovni semafor

Nova pravila za uplate: provjera imena prije novca

Od 9. listopada 2025. stupa na snagu EU uredba o „Verification of Payee“ (VoP), kojom se uvodi obvezna provjera imena primatelja uplate uz IBAN. Sustav koristi princip semafora: zeleno za podudaranje, žuto za sumnje, crveno za nepodudaranje. Uplatitelj može nastaviti i uz upozorenja, ali na vlastitu odgovornost. Posebna pažnja traži se od institucija koje isplaćuju javna sredstva, jer bi u slučaju pogreške mogle snositi financijsku štetu. Cilj uredbe je smanjenje prijevara i povećanje sigurnosti transakcija. Poslovni

05.06.2025. (12:00)

Tri financijska šamara za buđenje iz konzumerističkog sna

Knjige koje mijenjaju odnos prema novcu, vremenu i “sigurnom poslu”

Autor članka na New Traderu je pročitao više od 200 knjiga o financijama, no samo tri su mu zaista utjecale na život. The Millionaire Fastlane M.J. DeMarca raskrinkava mit o sigurnom poslu i promiče izgradnju skalabilnih sustava za brže stvaranje bogatstva. Rich Dad Poor Dad Roberta Kiyosakija redefinira što su imovina i obveze, tjerajući nas da preispitamo svoje “investicije”. Your Money or Your Life Vicki Robin i Joea Domingueza ide korak dalje—svaki potrošeni euro zapravo je potrošeni sat života. Nakon ovih knjiga, kaže da više nikada nije gledao novac istim očima.

24.05.2025. (09:00)

I u digitalno doba bolje se uzdati u analogno

HNB: Imamo novca, ali ponesite sitno — za svaki slučaj

Nakon prekida struje i kibernetičkih napada u Europi, sve više zemalja preporučuje građanima da imaju gotovinu pri ruci. Njemačka i Nizozemska već su izdale konkretne smjernice, a Hrvatska narodna banka savjetuje da građani sami procijene svoje potrebe. Iako tvrde da novca ima dovoljno, napominju da je pametno imati rezervu za osnovne troškove u kriznim situacijama, poput potresa, poplava ili hakerskih napada. tportal

16.12.2024. (09:00)

Lova do krova

Hrvati iz inozemstva u domovinu poslali čak 5,61 milijardu eura

Hrvatska je i u 2023. godini bila financijski najovisnija članica Europske unije o privatnim doznakama i osobnim transferima iz inozemstva, koji su lani dosegnuli 7,2 posto hrvatskog BDP-a ili 5,61 milijardu eura, pokazuju podaci Eurostata. Transferi na privatne račune građana uključuju radničke doznake ili druge oblike pomoći, plaće privremeno zaposlenih u inozemstvu te mirovine koje se iz inozemstva isplaćuju ljudima koji borave u Hrvatskoj. Eurostat ističe da su tijekom 2023. godine rezidenti EU poslali u svoje matične države izvan EU 51 milijardu eura, što je povećanje od osam posto na godišnjoj razini Dominirale su doznake iz Njemačke, potom Irske, Nizozemske, Austrije i Slovenije. Uz Hrvatsku Latvija, Luksemburg i Rumunjska bile su najviše ovisne o priljevima osobnih transfera i naknada zaposlenima u EU u 2023. godini. Večernji