Za neprimjerena ponašanja na poslu kriv je nedostatak kućnog odgoja

Ljudski je griješiti, sve dok ne prijeđemo granicu dobrog ukusa. Cilj MojPosao istraživanja provedenog na preko 60 poslodavaca i 500 zaposlenika bio je odgovoriti na pitanja što se uopće smatra neprimjerenim ponašanjem na poslu te što je uzrok neprimjerenog ponašanja na radnome mjestu?

Fizički napad je najgore što zaposlenik može napraviti

I poslodavci i posloprimci slažu se da je fizički napad najgora stvar koju zaposlenik na poslu može napraviti. Posloprimci smatraju kako su visoko na listi neprimjerenih ponašanja i okrutne šale, tračanje te općenito vulgaran rječnik (61%). S druge, strane poslodavci, iza fizičkog napada, kao neprimjerena ponašanja ističu kašnjenje (na sastanke, na posao i općenito s rokovima) (47%) te uzimanje lažnih bolovanja (45%).

Od neprimjerenih ponašanja ispitanici kod sebe najčešće prepoznaju tračanje nadređenih (44%) te tračanje drugih kolega (42%). Četvrtina ih priznaje da koristi uredski materijal za osobne potrebe, a petina ih priznaje da imaju problem s kašnjenjem (20%), ali i vulgarnim rječnikom i okrutnim šalama (19%).

Sankcije

I posloprimci i poslodavci se slažu da je najprimjerenija sankcija za neprimjerena ponašanja razgovor sa zaposlenikom (67% posloprimaca i 62% poslodavaca) te opomena pred otkaz – ukoliko se radi o težim ozbiljnijim situacijama (50% posloprimaca i 52% poslodavaca). Poslodavci u većoj mjeri smatraju opravdanim dati izvanredni otkaz (44%) nego što bi to posloprimci očekivali u takvoj situaciji (24%). S druge strane, više posloprimaca (27%) nego poslodavaca (17%) u toj situaciji opravdanim smatraju smanjenje plaće, ali i izostanak napredovanja (25% posloprimaca i 21% poslodavaca).

Svega 6% posloprimaca bilo je izloženo sankcijama za neprimjerena ponašanja i to najčešće, po njihovom mišljenju, potpuno nezasluženo.

„Razgovor sa šeficom zbog “neprimjerenog” ponašanja prema kolegici koja je pod njenom zaštitom. Moje neprimjereno ponašanje je bilo odbijanje obavljanja posla za koje je zadužena druga osoba koja ništa nije radila, ali je bila prijateljica šefice.“

„Da, bunila sam se na konstantne neplaćene prekovremene pa sam ocijenjena negativnom ocjenom na godišnjoj evaluaciji. Dobila sam plan kako poboljšati svoj stav prema poslu da izađem iz negativne ocjene.“

S druge strane, čak 60% poslodavaca bilo je u situaciji da su morali provesti sankcije za nedozvoljena ponašanja i to najčešće za kašnjenja na posao, lažna bolovanja te fizičke napade.

Tek petina poslodavaca (20%) mišljenja je kako neprimjerenog ponašanje nama među njihovim zaposlenicima. Najveći dio poslodavaca, njih polovica (53%) primijetili su neprimjereno ponašanje kod nekih zaposlenika, dok ih je 16% takva ponašanja primijetilo kod polovice zaposlenika. Da se većina zaposlenika ponaša neprimjereno smatra 8% poslodavaca, dok ih 3% smatra kako se svi zaposlenici u nekoj mjeri neprimjereno ponašaju.

Najgora ponašanja kojima su poslodavci svjedočili:

Verbalni napad na kolege, psovanje, bacanje inventara u prisustvu gostiju u restoranu
Sex na radnom stolu
Omalovažavanje i vrijeđanje jednog zaposlenika od strane drugoga
Najgora ponašanja kojima su zaposlenici svjedočili:
Napuštanje radnog mjesta usred sastanka i odlazak doma bez ikakvog obrazloženja
Uzimanje lažnih bolovanja, lažne prijave nadređenih za mobbing, namjerno opstruiranje od strane kolega

Više od polovice ispitanih posloprimaca (58%) ne bi si dozvolilo neprimjereno ponašanje na poslu. Nešto više od trećine ispitanika (38%) prihvaća mogućnost da budu toliko isprovocirani, da bi si u tom slučaju ‘dozvolili’ neprimjereno ponašanje. Tek manji dio posloprimaca (4%) priznalo je kako bi si dozvolili neprimjereno ponašanje, kada bi znali da neće biti kažnjeni.

Većina poslodavaca (84%) i posloprimaca (79%) uzrok neprimjerenog ponašanja vidi u nedostatku kućnog odgoja. Posloprimci u većoj mjeri od poslodavaca uzrok neprimjerenog ponašanja vide u lošoj radnoj atmosferi, stresu na poslu te prekomjernoj količinu posla.

Posloprimci u nešto većoj mjeri smatraju kako se neprimjerena ponašanja povećavaju s radnim iskustvom, dok poslodavci u većoj mjeri smatraju kako se takva ponašanja s radnim iskustvom smanjuju. To je vjerojatno povezano s uzrocima neprimjerenih ponašanja, koje posloprimci vide u preopterećenosti poslom u većoj mjeri nego poslodavci.

Najviše posloprimaca (43%) smatra da su sami zaposlenici najzaslužniji za suzbijanje neprimjerenog ponašanja, dok poslodavci smatraju (51%) kako je ta odgovornost ipak na direktoru. Zanimljivo, najmanje posloprimaca (10%) i poslodavaca (6%) smatra da je za suzbijanje neprimjerenog ponašanja na poslu zadužen odjel ljudskih potencijala.

posao

Hvala AI na pomoći, sad imam još više posla

MIT testirao AI na poslu: Umjetna inteligencija radi otprilike kao razočarani pripravnik

Nova studija MIT-a na 11.000 zadataka otkrila je da AI modeli (ChatGPT, Claude, Gemini) u 65% slučajeva postižu tek “minimalno prolaznu” kvalitetu rada. Iako su korisni za rutinu, modeli drastično zakazuju kod složenih i kreativnih zadataka — ocjenu “izvrsno” postižu u manje od 50% slučajeva. Istraživači ih uspoređuju s razočaranim pripravnicima: obavit će osnovno, ali uz stalne faktografske pogreške i halucinacije. Dok narativ o eksponencijalnom napretku buja, podaci ukazuju na plafon; AI zasad ne može zamijeniti stručnjake, već samo automatizirati najjednostavnije prve korake karijere. Bug

AI posao

Ownaj AI prije nego on owna tebe

5 koraka do dublje i produktivnije upotrebe AI-ja

Istraživanje sa Stanforda pokazuje da većina ljudi koristi AI samo za zamjenu postojećih zadataka, često uz premali učinak za uloženi trud. Uspješni korisnici, međutim, pristupaju AI-ju poput product managera: identificiraju ključne probleme, biraju pravi alat, eksperimentiraju postupno i integriraju AI u širi radni proces. Umjesto brzih rješenja, redizajniraju način rada i dijele svoja otkrića s drugima. Takav pristup omogućuje stvarnu produktivnost i dugoročnu vrijednost AI alata. Google Blog

AI posao umjetna inteligencija

Kako usporiti i početi živjeti prije mirovine

Macan: Griješio sam jer mi je godinama posao bio sve, što prije to promijenite, tim bolje

Stručnjak za strateško i krizno komuniciranje Krešimir Macan za Poslovni priznaje da mu je posao godinama bio na prvome mjestu, zbog čega danas žali. Ističe kako je tek s vremenom shvatio da treba više prostora posvetiti obitelji, prijateljima i druženjima izvan poslovnog konteksta. Djeca brzo odrastaju, a propušteno vrijeme ne može se vratiti, kaže. Danas svjesno pokušava usporiti, putovati i uživati u trenutku. Njegov moto postao je raditi da bi živio, a ne živjeti da bi radio. Jednom davno sam čuo da griješimo jer donosimo nagle odluke koje poslije ne provodimo. Odgovor je početi malim koracima koje radite svaki dan bez velikih odluka. Dok sam bio mlađi, cilj je bio samo brže, jače, više. Natjecanje sa samim sobom, ali i s drugima da budeš svake godine bolji. Sad u zrelim godinama treba živjeti u trenutku i tako svaki dan. Raditi da bi živio, ne živjeti da bi radio. I živjeti u trenutku.. Preporučuje i knjige, filmove, serije, mjesta koja je dobro posjetiti uz pokoju zanimljivu anegdotu iz života.

Krešimir Macan posao

Ništa, počinjem guglati kako se koristi motika

Umjetna inteligencija će u sljedećih 18 mjeseci zamijeniti većinu ljudskih zadataka, kaže čovjek iz Microsofta

Vodeći ljudi tech industrije, uključujući Microsoftovog Mustafu Suleymana i direktora Anthropica Darija Amodeija, upozoravaju na radikalnu automatizaciju tržišta rada. Procjenjuje se da će u sljedećih 12 do 18 mjeseci AI moći obavljati većinu zadataka koje danas rade programeri, odvjetnici, računovođe i marketinški stručnjaci. Dok softverski inženjeri već osjećaju “AI zamor” zbog pritiska veće produktivnosti, znanstvenici poput Stuarta Russella upozoravaju na ekstremne scenarije s mogućom nezaposlenošću od čak 80 %. Promjene više nisu daleka budućnost, već stvarnost koja iz temelja transformira uredsko poslovanje. Poslovni

posao umjetna inteligencija

Hladno je, ali se ne plaća stanarina

Prilika za posao na Antarktici: traže se kuhari, stolari, majstori, inženjeri…

British Antarctic Survey (BAS) traži zaposlenike za rad na istraživačkim postajama na Antarktici, od znanstvenika do tehničkog i pomoćnog osoblja poput stolara, kuhara i ronilaca. Plaće počinju od 30.244 funti godišnje, a svi troškovi života su pokriveni. Natječaji će se objavljivati do ožujka 2026. godine. Rad u ekstremnim uvjetima donosi izolaciju i izazove, ali i jedinstveno iskustvo života i rada na jedinom kontinentu bez stalnih stanovnika. IFL Science

Antarktika posao

Prvo prodaš priču, a onda uslugu

Kako “pričanje priča” pretvoriti u stroj za novac: Storytelling kao GPS koji kupca vodi ravno do vaše blagajne

Samo jedna kriva izgovorena riječ može odbiti klijente od kupnje vašeg proizvoda ili usluge. Donald Miller u ovom videu demistificira marketing i prodaju, tvrdeći da kupci ne kupuju najbolje proizvode, već one koje najlakše razumiju. Srž problema je “buka” – previše komplicirane poruke koje zamaraju mozak kupca. Miller predstavlja svoj poznati StoryBrand okvir od sedam elemenata koji svaki biznis treba koristiti kako bi prestao biti zbunjujuć. Poručuje da vaš brend ne smije biti heroj priče; heroj je kupac, a vi ste njegov vodič (poput Yode ili Obi-Wana). Cilj je stvoriti jasne “zvučne poruke” (sound bites) koje komuniciraju kako vaš proizvod pomaže kupcu da preživi ili napreduje.

Bit storytellinga u marketingu: Suština nije u pričanju povijesti vaše tvrtke, već u pozivanju kupca u priču u kojoj on rješava svoj problem. Storytelling je alat koji sprječava mozak kupca da “zaspi” ili ode kod konkurencije. Ako koristite jasnu strukturu – lik s problemom susreće vodiča koji mu daje plan i poziva ga na akciju kako bi izbjegao neuspjeh i postigao uspjeh – vaša priča postaje neodoljiva…

Donald Miller marketing posao pripovijedanje storytelling

Plaća ide, volja baš i ne

Hrvatska na dnu Europe po angažiranosti zaposlenika

Prema Gallupovom izvještaju State of the Global Workplace 2025, samo sedam posto zaposlenika u Hrvatskoj je angažirano na poslu, dok je 72 posto neangažirano, a 20 posto aktivno isključeno. Time je Hrvatska posljednja u Europi, uz pad angažiranosti od pet postotnih bodova u odnosu na prethodne godine. Europski prosjek iznosi 13 posto, a globalni 21 posto. Gallup upozorava da je ključni problem pad angažiranosti menadžera, jer čak 70 posto angažmana tima ovisi o vodstvu. Lider

posao zadovoljstvo poslom

Kad ti posao doslovno ide “na živce, tetive i mirovinski sustav”

Profesionalne bolesti u Hrvatskoj: skriveni trošak radnog mjesta

Profesionalne bolesti, one bolesti koje se razviju zbog posla i uvjeta rada, u Hrvatskoj i dalje su nedovoljno prepoznate, iako mnogi radnici rade u uvjetima koji dugoročno oštećuju zdravlje. Najčešće su bolesti prenaprezanja i vibracijska bolest, dok su u posebnim razdobljima dominirali azbest i COVID-19. Stručnjaci ističu da je put do priznavanja profesionalne bolesti težak jer poslodavci izbjegavaju pravnu i financijsku odgovornost—uključujući odštete i troškove invalidske mirovine. Prevencija počinje procjenom rizika koju svaki poslodavac mora provoditi, ali ključ je u stvarnom provođenju mjera zaštite, a ne samo u dokumentima. HRT

bolesti posao profesionalne bolesti

Ali joj svejedno vjeruju

Mladi Amerikanci sve više strahuju da će im umjetna inteligencija uzeti posao

Novo Harvard Youth Poll istraživanje otkriva da 59% mladih Amerikanaca (18–29) vidi umjetnu inteligenciju kao prijetnju budućem zaposlenju, više nego tradicionalne uzroke poput outsourcinga ili imigracije. Unatoč strahu, 35% ih redovito koristi AI alate, a 52% im vjeruje u obavljanju zadataka. Mladi su pesimistični: 41% vjeruje da će AI učiniti posao manje smislenim, a 44% misli da će im oduzeti prilike. Istraživanje uključuje 2.040 ispitanika i ilustrira ambivalentan odnos prema tehnologiji koja mijenja tržište rada. Poslovni

posao umjetna inteligencija

Dnevno dvije smjene: kuća-pos'o - pos'o kuća

Svaka peta osoba u Hrvatskoj radi dodatni posao zbog rasta troškova

Anketa servisa MojaPlaća pokazuje da 21% Hrvata radi dodatni posao kako bi pokrili mjesečne troškove, najčešće u uslužnim djelatnostima poput konobarenja, prijevoza putnika i čišćenja. Dio ispitanika razmišlja i o trećem zaposlenju jer dvije plaće nisu dovoljne. Trenutna prosječna neto plaća iznosi 1.539 eura, dok mnogi smatraju da bi za život iznad pukog preživljavanja trebalo oko 2.000 eura. Dodatni posao često se vidi i kao prilika za isprobavanje novih zanimanja ili razvoj malog biznisa sa strane. Poslovni… komentiraju na Forumu

dodatan posao plaća posao troškovi života