• 08.01. (08:05)

    Dobro vrijeme za kredite, koji su općenito loši, i loše vrijeme za štednju, koja je općenito dobra...

    Živimo u vremenu nikad nižih kamata

    Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina. “Ove razine likvidnosti i niskih cijena novca nisu nešto što se mnogo puta vidjelo u povijesti” – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke. Slobodna



  • Slične vijesti

    Prekjučer (13:30)

    A krzno kvalitetno

    Kunski stambeni krediti po prvi put jeftiniji od eurskih

    Kamatna stopa na nove stambene kredite u veljači se u prosjeku kretala oko 3,2 posto, što je po prvi puta da su kunski krediti jeftiniji od eurskih. Usto, kunski su krediti danas za više od dva boda jeftiniji nego 2015. godine. Inače, iako Hrvatska ide prema ukidanju kune, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima građanima nastavio je rasti i krajem veljače dosegnuo 52,2 posto. Poslovni

    16.04. (12:30)

    Sreća ima cifru

    Psiholog Erceg: Više novca znači više sreće – dok ne dosegnemo standard srednje klase, nakon toga ne

    Novac pomoću dvaju mehanizama utječe na naše psihološko funkcioniranje: služi nam da pribavimo važne stvari u životu i drugo – dobivanje novca prati aktiviranje dijelova mozga povezanih s nagrađivanjem, istih dijelova koji se aktiviraju i u ovisnika o kokainu i morfiju kada dobivaju svoju drogu, objašnjava Nikola Erceg, asistent na Odsjeku za psihologiju zagrebačkog Filozofskog, u intervjuu Jutarnjem. Kaže on da sreća raste s novcem do određenog iznosa, otprilike onog koji omogućuje ugodan život srednje klase, iznad toga ne, nego da tada sreća dolazi iz trošenja na druge ljude, na iskustva (putovanja su najbolji primjer), na male stvari itd.

    19.02. (23:30)

    Inflacija jede svoje kune

    Hrvati novac sve više čuvaju na tekućim računima i u kućnim trezorima

    Depoziti na žiro, tekućim i računima po viđenju tijekom prošle godine povećali su se za 17,9 milijardi kuna, na 91,8 milijardi, a analitičari ove stope rasta nazivaju povijesno visokim. Ljudi svoje novce sve više drže i u kućnim trezorima. Dva su razloga: prije deset godina kamate na oročenu kunsku štednju bile su 10,24 posto da bi pale na današnjih 0,75 posto, a na deviznu s 4,16 na 0,55 posto i drugo – na ovu se tanašnu zaradu još plaća porez na dohodak i prirez. Slobodna

    08.02. (01:30)

    Zaduženi svih županija - pripremite se

    Lovrinović: Zbog loše kreditne politike prijeti nam nova vojska blokiranih

    Zbog bujanja nenamjenskih gotovinskih kredita i prešutnih prekoračenja po tekućim računima, na koje se plaća visoka kamata, Hrvatskoj prijeti potencijalna nova vojska blokiranih, rekao je Ivan Lovrinović. Upozorio je i na jedan nesrazmjer: “Ako se na oročenu štednju ne može dobiti dobiti više od 0,4 posto kamate, a na gotovinski namjenski kredit mora se platiti najmanje sedam posto, onda je kamatna razlika 15 puta veća, odnosno 1500 posto. To se ne može zvati razvojnim bankarstvom, tu su elementi kamatarenja i lihvarenja”. T-Portal

    03.12.2018. (13:30)

    Nenad Bakić: Štednja opet rekordna, financijski sektor je divovski transferni stroj od građana državi

    Štednja sada raste značajno brže nego prije, čak oko 4% godišnje, iako je građana sve manje, a kamate u banci su oko nule. To u biti znači da ljudi ne znaju što bi s novcem jer ga donose u banke iako na tome očito gube, najprije zbog očitog razloga (inflacija je veća od kamate koja je oko 0). Kao i obično Bakić sugerira ulaganje u dionice. Eclectica

    08.11.2018. (23:30)

    Jedni blokirani, drugi sa štednjom, u prosjeku svaki ima 10 tisuća eura u džepu

    Više novca: Depoziti u bankama povećani na 288 milijardi kuna

    Unazad godinu dana ukupni depoziti u poslovnim bankama u Hrvatskoj povećani su za 14 milijardi kuna, a od toga je na tekućim i žiro-računima 86 milijardi kuna, što je 16,6 milijardi više nego u lanjskom rujnu, dok su štednja i oročeni depoziti pali za 2,2 milijarde na 202 milijarde kuna. RBA

    02.11.2018. (14:30)

    Još bolji prijedlog - mirovina do 38. i onda radiš ostatak života!

    Pokret FIRE – štedi i rano odi u mirovinu

    BBC piše o pokretu FIRE (financial independence, retire early – financijska neovisnost, rana mirovina) čiji pripadnici žive skromnim životom, štedeći barem polovicu svojih mjesečnih prihoda, kako bi mogli u mirovinu što ranije, u svojim – 30-ima, najkasnije 40-ima. Mirovina u njihovom slučaju, međutim, ne znači da sjede kod kuće i piju čaj – jer da ljudi imaju potrebu za redom te da budu cijenjen član zajednice – nego da rade ono što žele. Neki putuju, dok drugi rade ono što vole.

    01.11.2018. (16:30)

    Kad banke tjeraju štedište

    U Osijeku živnula građevina jer su kamate na štednju male pa ljudi kupuju nekretnine

    U Osijeku je u protekle dvije godine ponovno oživjela stanogradnja jer dobar dio onih koji u oročenim depozitima posjeduju nekoliko desetaka tisuća eura, razočarani nestimulativnim kamatama (0,01 posto), taj novac povlači iz banke i investira u kupnju nekretnine, najčešće stana, piše Glas Slavonije i izdvaja zanimljiv podatak da je prosječni stanovnik Hrvatske krajem 2017. imao 45 tisuća kuna štednje.

  • Slične vijesti

    Prekjučer (13:30)

    A krzno kvalitetno

    Kunski stambeni krediti po prvi put jeftiniji od eurskih

    Kamatna stopa na nove stambene kredite u veljači se u prosjeku kretala oko 3,2 posto, što je po prvi puta da su kunski krediti jeftiniji od eurskih. Usto, kunski su krediti danas za više od dva boda jeftiniji nego 2015. godine. Inače, iako Hrvatska ide prema ukidanju kune, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima građanima nastavio je rasti i krajem veljače dosegnuo 52,2 posto. Poslovni

    16.04. (12:30)

    Sreća ima cifru

    Psiholog Erceg: Više novca znači više sreće – dok ne dosegnemo standard srednje klase, nakon toga ne

    Novac pomoću dvaju mehanizama utječe na naše psihološko funkcioniranje: služi nam da pribavimo važne stvari u životu i drugo – dobivanje novca prati aktiviranje dijelova mozga povezanih s nagrađivanjem, istih dijelova koji se aktiviraju i u ovisnika o kokainu i morfiju kada dobivaju svoju drogu, objašnjava Nikola Erceg, asistent na Odsjeku za psihologiju zagrebačkog Filozofskog, u intervjuu Jutarnjem. Kaže on da sreća raste s novcem do određenog iznosa, otprilike onog koji omogućuje ugodan život srednje klase, iznad toga ne, nego da tada sreća dolazi iz trošenja na druge ljude, na iskustva (putovanja su najbolji primjer), na male stvari itd.

    19.02. (23:30)

    Inflacija jede svoje kune

    Hrvati novac sve više čuvaju na tekućim računima i u kućnim trezorima

    Depoziti na žiro, tekućim i računima po viđenju tijekom prošle godine povećali su se za 17,9 milijardi kuna, na 91,8 milijardi, a analitičari ove stope rasta nazivaju povijesno visokim. Ljudi svoje novce sve više drže i u kućnim trezorima. Dva su razloga: prije deset godina kamate na oročenu kunsku štednju bile su 10,24 posto da bi pale na današnjih 0,75 posto, a na deviznu s 4,16 na 0,55 posto i drugo – na ovu se tanašnu zaradu još plaća porez na dohodak i prirez. Slobodna

    08.02. (01:30)

    Zaduženi svih županija - pripremite se

    Lovrinović: Zbog loše kreditne politike prijeti nam nova vojska blokiranih

    Zbog bujanja nenamjenskih gotovinskih kredita i prešutnih prekoračenja po tekućim računima, na koje se plaća visoka kamata, Hrvatskoj prijeti potencijalna nova vojska blokiranih, rekao je Ivan Lovrinović. Upozorio je i na jedan nesrazmjer: “Ako se na oročenu štednju ne može dobiti dobiti više od 0,4 posto kamate, a na gotovinski namjenski kredit mora se platiti najmanje sedam posto, onda je kamatna razlika 15 puta veća, odnosno 1500 posto. To se ne može zvati razvojnim bankarstvom, tu su elementi kamatarenja i lihvarenja”. T-Portal

    28.01. (13:00)

    Kamate će ostati na niskim razinama još godinu-dvije sigurno, kamate na dugoročnu štednju su 0,69 posto, stambeni u eurima 3,31, a kunski 3,42 posto.

    Iscrpnije...
    21.01. (22:00)

    Hrvati opet sve češće podižu kredite, podsjeća na 2008. godinu. Krediti stanovništvu iznose 124,4 milijarde kuna

    Iscrpnije...
    28.12.2018. (10:00)

    Hrvati dižu ogromne kredite s visokim kamatama na duge rokove, guverner zabrinut

    Iscrpnije...
    06.12.2018. (11:51)

    14 mjeseci zaredom hrvatski građani dižu sve više kredita – trenutno dužni 123,5 milijardi kuna

    Iscrpnije...